Rast plaća 2024. za državu ne znači nikakvo odricanje

Premijer Andrej Plenković najavio je rast plaća 2024. godine. Točnije, najavio je poreznu reformu koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine i zahvaljujući kojoj bi radnicima trebale rasti plaće. Već i ptice na grani znaju – plaće u Hrvatskoj premale su za normalan život. Naime, u 2022. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću iznosila je 998 eura, piše Poslovni dnevnik. Gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od 1000 eura. Tema povećanja plaća trese javni diskurs posljednjih tjedana, a evo o čemu se zapravo radi.

Rast plaća 2024. pogodit će gradove

Premijerove izjave te izjave ministra financija Marka Primorca daju naslutiti da još uvijek ne postoji definitivan set mjera, ali dogovoren je okvirni smjer, piše Index. Naime, trebalo bi doći do ukidanja prireza i povećanja osobnog odbitka, a trebale bi se uvesti i nove stope poreza na dohodak. Država će oduzimati manji dio bruto plaće, rast plaća prelit će se na veću potrošnju, a znamo da je Hrvatska rekorder u oporezivanju potrošnje u Europskoj uniji. Stoga će se veliki dio „rasterećenja plaća“ ipak vratiti državi, ali indirektno, kroz potrošnju, odnosno poreze na potrošnju.

Nadalje, neoporezivi dio plaće, odnosno osobni odbitak, povećat će se sa sadašnjih 530.91 eura na 540 ili 550 eura, prema neslužbenim informacijama. Govori se i o izmjenama poreznih razreda. One se mogu dogoditi na dva načina – ili snižavanjem postojećih poreznih razreda, koji iznose 20 i 30 posto, ili uvođenjem novih. Mnogo radnika u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak, ali prihodi od poreza na dohodak rastu.

Ono što u javnom diskursu ne čujemo je da se smanjenjem poreza na dohodak, kroz povećanje odbitka ili uvođenje novih stopa, država ne odriče ničega, piše Index. Naime, iako se nekoć dijelio i s državom, porez na dohodak ili zajednički porez sada se, prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, dijeli samo između općina i gradova, županija te decentraliziranih funkcija. Dakle, povećanje neoporezivog dijela plaće ne pogađa državu, već proračune gradova, općina i županija. Doduše, ne značajno.


Pročitajte više: EU zastupnica Sučana Glavak: “Uz ravnopravne plaće rast će i BDP”


Tomašević upozorava na rast cijena javnih usluga

Drugi korak je ukidanje prireza porezu na dohodak, a prirez je jednostavno rečeno gradski porez. Najveći je u Zagrebu, gdje iznosi 18 posto, a neki ga gradovi već dulje vrijeme uopće ne naplaćuju. Dakle, i u ovom slučaju posljedice neće snositi država, već samo lokalne jedinice. Dakako, ukidanje poreza na porez odnosno dvostrukog poreza je dobar potez, ali samo kada je dobro promišljen. Ovakvo naglo ukidanje moglo bi stvoriti probleme na lokalnoj razini. Zato se mnogi manji i veći gradovi protive ukidanju prireza, iako pozdravljaju rast plaća 2024., piše HRT. Ukidanje prireza podijelilo je mišljenja i izazvalo burne reakcije. Čelnik SDP-a Peđa Grbin objasnio je što će ukidanje prireza značiti za radnike.

„Kod prireza, za onog tko prima minimalnu plaću, primjerice neka se radi o radnici u trgovini, rasterećenje je jedan euro u Zagrebu. S druge strane, ako se prirez ukine, Plenković dobiva oko 100 eura, a Vujčić 350 eura mjesečno. Što to znači? Da prirez uopće ne udara na one koji imaju najmanja primanja. Plenković će osjetiti svaki mjesec 100 eura više, Vujičić će svaki mjesec dobiti 350 eura više, a radnica u Konzumu – 1 euro, rekao je.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da, ako se žele zadržati iste cijene javnih usluga u Zagrebu, nema mjesta za dodatno porezno rasterećenje građana. Uzeo je primjer subvencioniranja javnog prijevoza i niskih cijena vrtića. Predsjednik Zoran Milanović zaključio je da se radi o nepotrebnom manipuliranju i rekao da su to „prihodi koji nekog vraga znače“.


Pročitajte više: Mislite da ste potplaćeni? Po novom Zakonu o radu to možete i provjeriti


Mirovinski sustav je neodrživ

Kada je riječ o mirovinama, smanjenje doprinosa za prvi mirovinski stup neće se voditi smanjivanjem stope, već će se uvesti olakšica na plaćanje doprinosa za mirovinsko, piše Index. Točnije, dio bruto plaće će se smanjiti za još neutvrđeni iznos, a na ostatak bi se obračunavao doprinos za prvi mirovinski stup po sadašnjoj stopi od 15 posto. Cilj je postići da smanjenje doprinosa ima najveći efekt kod nižih plaća, a najmanji kod visokih. Ostaje vidjeti koliko to može pomoći s obzirom na to da se ionako samo 56 posto rashoda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u 2021. moglo podmiriti iz prihoda od doprinosa. Ostalih 20 od 45 milijardi ukupnih prihoda došli su iz državnog proračuna.

Mladen Novosel, Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, također se osvrnuo na povećanje plaća, piše N1.

„Vlada nam je učinila medvjeđu uslugu sa zadnjim mjerama kad je poslodavcima omogućila isplatu neoporezivog dijela od 7500 kuna za bolje rezultate rada, samim time nam je onemogućila kolektivno pregovaranje za povećanje plaće jer poslodavci idu linijom manjeg otpora“.

Objašnjava da poslodavci nastoje dati više novca radniku kroz neoporezivi dio, ali radnik na taj dio nema doprinosa i smanjuje mu se mirovina koju će imati sutra. „Tu je i pitanje zdravstva koje država mora podmirivati. U konačnici i umirovljenici očekuju veće mirovine putem generacijske solidarnosti, ali postavlja se pitanje kakve će biti te mirovine i hoćemo li doći u kolaps zdravstva”, rekao je.

Foto: Canva / Instagram Andrej Plenković / Instagram Danas.hr / Instagram Greencajt festival

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Narayana Murthy

Suosnivač velike tvrtke smatra da zaposlenici trebaju raditi 12 sati dnevno...

U današnje vrijeme brojne kompanije žele zaposlenicima omogućiti što bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života kako bi, pored vremena provedenog...
- Advertisment -