Učenje stranog jezika moguće je, pa čak i poželjno, započeti već u vrtićkoj dobi. Djeca imaju prirodni potencijal za brzo usvajanje jezika koje doprinosi kognitivnom razvoju djeteta, stvaranju pozitivnog odnosa prema budućem učenju, kao i nastajanju vrijednosnog sustava koji promiče poštivanje drugih kultura.
Biološki preduvjeti
Neurofiziološki mehanizam koji omogućuje nesvjesno svladavanje pravila materinskog jezika u ranoj dobi s vremenom slabi. Stariji početnici, ovisno o individualnim karakteristikama, vrsti poduke i izloženosti jeziku, mogu dosegnuti različite razine komunikacijske kompetencije na stranom jeziku. Ipak, njihovo ovladavanje jezikom odvijat će se drugačijim procesima nego kod male djece.
„Optimalna dob za početak učenja ovisi od djeteta do djeteta. Svako dijete priča je za sebe, a za malu djecu potrebno je organizirati probne satove“, istaknula je Ivana Akrap Antić, osnivačica i direktorica Fun2Learn centra za rano učenje jezika. Naglašava kako su programi osmišljeni sukladno određenoj dobi djeteta te se prema tome razlikuju i rezultati.
„Dok Playschool, program od dva sata dnevno s izvornom govornicom, pokazuje izvrsne rezulate kod djece koja su se upisala s tek navršene dvije godine, za program Pre-primary, optimalna dob za početak pokazala se između dvije i pol i 3 godine“ priča iz iskustva.
Motivacija za dodatnu izgradnju
Jezični program u predškolskoj dobi može se iskoristiti i za izgradnju pozitivnog odnosa prema učenju stranih jezika. Upravo stvaranje pozitivnog odnosa i motivacije za daljnje učenje, za neke stručnjake predstavljaju cilj takvih edukacija.
„Ne savjetujemo istodobni početak učenja više stranih jezika, što ne znači da djeca prije upisa u osnovnu školu ne mogu krenuti s drugim stranim jezikom. Dapače, dijete koje je nakon određenog vremena učenja na stranom jeziku samostalno formulira nove rečenice, u pravilu drugi strani jezik savladava s relativnom lakoćom“, tvrdi Ivana.
Istraživanja dječjih stavova prema stranom jeziku i motivacije za učenje pokazala su da oni poprilično ovise o uvjetima izvođenja nastave. Primjerice, djeci engleski jezik u školi često predstavlja problem i opterećenje. Susret s novim jezikom događa se istovremeno s prihvaćanjem nove školske sredine. Riječ je o kontekstu u kojem djeca učenje jezika često doživljavaju kao samo još jedan nastavni predmet.
Upravo zato učenje stranog jezika u predškolskoj dobi treba djetetu pružiti pozitivno iskustvo sudjelovanja u nastavi bez pritiska ocjena, testova i ispitivanja. Male grupe u kojima se uči omogućuju individualni pristup svakom djetetu.
„Najbitnije je da djeca nastavu doživljavaju kao zabavu kojoj se raduju, a ne kao obavezu na koju su primorani. U dinamičnoj, zabavnoj i veseloj nastavi, djeca su uključena kroz pokret, pjesmu i različite igre. Kroz šarenilo aktivnosti i za njih izrađenih rekvizita, djeca su angažirana vizualno, auditorno i kinestetički“, ističe.
Višestruke prednosti ranog učenja jezika
Kognitivne prednosti ranog učenja stranih jezika uključuju i uspješnije svladavanje gradiva iz drugih područja. U prilog navedenome idu rezultati jednog američkog istraživanja koje je pokazalo da su djeca koja su 3 godine učila strani jezik postizala značajno bolje rezultate od jednojezičnih vršnjaka na testovima iz engleskog jezika, matematike, prirodnih i društvenih znanosti.
Rano učenje stranog jezika također razvija komunikacijske kompetencije poput razumijevanja i izražavanja, kao i sposobnost rješavanja problema. Dijete se kroz jezike upoznaje s višejezičnim i multikulturnim svijetom te istovremeno uči o drugim kulturama, narodima i običajima.
Foto: Unsplash
Metodičari preporučuju da deca krenu sa učenjem stranog jezika već u trećoj godini, jer tada najbrže usvajaju nova znanja. Osim učenja deca se i druže a samim tim stiču radne navike.