Fleksibilnost se nagrađuje ambicioznošću: kako izgledaju dobre WL balance prakse poslodavaca?

U rascjepu između privatnog i poslovnog života, roditelji se moraju naučiti izboriti s grižnjom savjesti. S druge strane, poslodavci moraju pronaći način da budu što fleksibilniji prema svojim zaposlenicima, koji će im to dvostruko vratiti. Mladi pak ni ne žele raditi za tvrtke koje nemaju društveno odgovorne prakse. To su samo neki od zaključaka panel-rasprave „Radno mjesto po mjeri djece i obitelji – primjeri iz prakse“ powered by UNICEF.

WL balance: stvarnost ili bajka?

Moderatorica panela, Lidija Gamulin, voditeljica odjela za partnerstva u UNICEF Hrvatska, objasnila je da ‘radno mjesto po mjeri djece i obitelji’ znači zadovoljstvo i dobro funkcioniranje na radnom mjestu i u obitelji, uz minimum sukoba između ta dva područja, odnosno između tih dviju uloga: uloge roditelja i profesionalne uloge. Važno je da strategije ljudskih potencijala u poduzećima budu usmjerene na dobrobit roditelja i skrbnika, i to uz uvođenje praksi i politika koji će pomoći roditeljima da uravnoteže svoje uloge.

Nataša Novaković, direktorica za ESG u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, majka je dvoje djece. Kako kaže, za nju ravnoteža između privatnog i poslovnog života – ne postoji. Jer ako je dijete bolesno, a roditelj je na poslu, razmišljat će o djetetu. S druge strane, ako se roditelj poslijepodne igra s djetetom, ali ga nazove šef, odgovorit će na poziv. To je, opisuje, kaotična situacija u kojoj roditelj treba naučiti živjeti bez grižnje savjesti.

„Mislim da žene uvijek imaju nešto veći osjećaj odgovornosti i grižnje savjesti. Kad smo kod kuće s djetetom, razmišljamo kako bismo mogle još nešto napraviti za posao, jer volimo raditi, a kad radimo, osjećamo grižnju savjesti što nismo s djetetom“.


Pročitajte više: Je li moguća ravnoteža između posla i privatnog života? 8 majki otkriva da je


Malim tvrtkama teže je nego velikim

Istaknula je da je u malim tvrtkama teže pružiti fleksibilnost zaposlenicima, pogotovo u poslovima koji se ne mogu raditi od kuće, poput rada u trgovini ili banci. Ipak, oni poslodavci koji mogu biti fleksibilniji morat će to i iskoristiti, prvenstveno zbog nedostatka radne snage. Zaposlenici će pak biti mnogo zahvalniji i motiviraniji ako njihovi poslodavci imaju razumijevanja za njihove obiteljske potrebe.

„Stvari idu na bolje. Sporo, ali idu“.

Istaknula je da će najveći izazov biti otkriti kako se prilagoditi malim i srednjim poduzećima, da njima bude lakše, a da se i zaposlenici dobro osjećaju. Situacija s WL balanceom puno je bolja u korporacijama.

Mladi žele poslodavce koji imaju društveno odgovorne prakse

Grižnju savjesti osjećaju i očevi, potvrdio je Mislav Ante Omazić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te član UNICEF-ovog Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje. Savjetodavni odbor je, zajedno sa studenticama i studentima Ekonomskog fakulteta te profesorom Omazićem proveo projekt mapiranja dobrih korporativnih praksi kada je riječ o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Formule za njezino postizanje, kaže profesor, nema.

Osvrnuo se i na nekoliko zanimljivih podataka: u tvrtkama u kojima postoji fleksibilno radno vrijeme, 30 posto žena je ambicioznije kad je riječ o napredovanju u karijeri, a produktivnost u raste za 19 posto.

„Ovo su odlični pokazatelji i za zaposlenike i za same poslodavce jer produktivnost raste. Mislim da su društveno-odgovorne prakse one prakse koje su dobre i za zaposlenike i za poslodavce. Poduzeće ne može biti društveno odgovorno ako nije profitabilno“.

Dodao je da mlađe generacije ni ne žele raditi za poslodavce koji nemaju razvijene društveno odgovorne prakse te svjesnost o društvenom i okolišnom utjecaju jer to nije u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. Osim toga, istaknuo je da su mlađe generacije spremne i monetizirati svoj sustav vrijednosti. Istraživanja pokazuju da je 78 posto pripadnika generacije Z spremno „stati novčanikom iza onoga u što vjeruju“, odnosno platiti neki proizvod koji je i skuplji, ali je u skladu s njihovim vrijednostima.


Pročitajte više: Europska država uvela četverodnevni radni tjedan, pogledajte kako je utjecalo na ljude


Kako u praksi izgleda radno mjesto po mjeri djece i obitelji?

Profesor Omazić razvio je brojne kolegije iz menadžmenta i društvene odgovornosti te mentorirao više od 200 društveno korisnih projekata. Pod njegovim mentorstvom studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Mateja Knežević, sa svojim kolegama sudjelovala je u projektu mapiranja odgovornih poslovnih praksi usmjerenih na podršku zaposlenicima u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života. Prakse tvrtki je sa svojom grupom analizirala i Matejina kolegica Ivana Dubroja.

S nama su podijelile pozitivne prakse koje su neke tvrtke uvele, a koje zaposlenici rado koriste, poput kliznog radnog vremena, određenog broja dana u kojima mogu raditi od kuće, mjera kojima se stvara poticajna organizacijska klima po pitanju korištenja očinskog i roditeljskog dopusta, slobodnih dana za prenatalne preglede zaposlenica, slobodnih dana za liječnički pregled djeteta, slobodnog dana za prvi dan škole i vrtića djeteta, sufinanciranje troškova dječjeg vrtića i drugih financijskih mjera, raznih edukacija o mentalnom zdravlju zaposlenika te radionica za zaposlenike o roditeljstvu u suradnji s UNICEF-om.

‘Benefiti su ništa bez dobrih radnih uvjeta i dobre plaće’

Voditeljica ljudskih potencijala u Undabot d.o.o. Martina Bastašić predstavila je prakse kojima njezina tvrtka pomaže svojim zaposlenicima u održavanju ove ravnoteže, ali i brine o svojim zaposlenicima. Iako je riječ o maloj tvrtki, itekako su posvećeni WL balanceu, koji uspješno i njeguju. Bastašić ističe da vidi više prednosti nego mana u tome što su mala tvrtka.

Zaposlenicima su osigurani besplatni sistematski pregledi i edukacije o brizi za fizičko i mentalno zdravlje. Tvrtka potiče zaposlenike na fizičku aktivnost, pa tako i sami organiziraju pješačke i planinarske ture, nogometne utakmice… Jako im je važno da svaki zaposlenik točno zna što je njegov posao i da nitko ne radi prekovremeno. Otvoreni su prema radu od kuće, što zaposlenici vrlo rado koriste. Imaju fleksibilno radno vrijeme i nije im toliko važno koliko je dugo zaposlenik radio, već je li kvalitetno odradio svoj zadatak.

“Dakako, svi ovi benefiti su ništa bez dobrih radnih uvjeta i dobre plaće, ne smijemo to zaboraviti”, zaključila je Bastašić.

Foto: Marin Tomaš

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -