Brojni su se radnici iz turističkog sektora za vrijeme pandemije prekvalificirali u sektore koji su nudili veću sigurnost. Sada kada je zdravstvena kriza popustila stisak, a ekonomija treba krenuti na put oporavka, neki su se sektori našli u novim problemima. Radnici u turizmu i ugostiteljstvu trenutno su među najdeficitarnijima, a novi propisi dodatno kompliciraju stvar.
Službeni podaci su grozni; situacija na terenu je gora
Turizam i ugostiteljstvo, grane su bile najviše pogođene korona krizom, sada se suočavaju s velikim deficitom domaće radne snage. S obzirom na to da je većina radnika u ovim branšama našla poslove u drugim sektorima, kronično manjka radnika na domaćem tržištu zbog čega su sve oči uprte u strane radnike. Ovdje se prije svega radi o državama izvan Europske Unije, posebice Bosne i Hercegovine i Srbije.
Pročitajte još: Hoće li procijepljenost utjecati na turističku sezonu i što možemo očekivati od 2021. godine?
Poslovni dnevnik doznaje da je u MUP-u trenutno registrirano gotovo 5000 zahtjeva za radne dozvole, što znači da najmanje toliko radnih mjesta hitno čeka svoje radnike. Problem stvara procedura jer čekanje na radnu dozvolu ponekad traje i mjesec dana, a već smo dobro zakoračili u sezonu. Stvarna bi situacija na terenu mogla biti i gora.
“Po nekoj našoj procjeni i informacijama koje imamo sa Zavoda za zapošljavanje procjenjujemo da je, u slučaju da se radi normalno, odnosno u punom kapacitetu, nepopunjeno 30,000 radnih mjesta. Nikada nije bilo pomame za radnicima kao ove godine i nikad nije bilo toliko prelazaka radnika iz jednog objekta u drugi. Znam za slučaj jednog hotela u Splitu koji je zatvorio nakon što je proglašena pandemija i još uvijek nije otvorio. Ta je firma otvorila drugi hotel, no ne mogu upogoniti oba jer nemaju dovoljno kadra”, objasnila je Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.
Ugostiteljski lanci nemaju kapaciteta za otvaranje svih objekata, a radnici koji bi radili u turizmu teško prelaze granicu
Tabak kaže da ovo nije jedini takav slučaj, već da su im poznati podaci o mnogim ugostiteljskim lancima na Kvarneru koji su otvorili po jedan objekt jer nemaju dovoljno radne snage za rad u punom kapacitetu. Komentirala je i podataka o 5,000 ljudi koji čekaju radnu dozvolu te je objasnila kako se radi o novom Zakonu o strancima, odnosno testu tržišta rada. Prema njemu, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad, mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada RH.
Pročitajte još: Guest experience: Kako kreirati nezaboravno iskustvo u turizmu i dobiti vjerne goste?
“Taj se zakon pokazao prilično nespretnim i sporim. Mi smo prošlog ponedjeljka tražili od Zavoda za zapošljavanje i resornog ministarstva, i dobili, da zanimanja kuhar, pomoćni kuhar, konobar i pomoćni konobar proglase deficitarnim zanimanjima, što znači da će biti izuzeti od testa tržišta rada i moći će ih se zapošljavati kao što se to radilo prije. Međutim, ostat će problem dokazivanja njihove stručne spreme što je također jedan od novih uvjeta zapošljavanja, a što je posebno veliki problem kada je riječ o strancima”, kaže
Međutim, Tabak napominje da volje za rješavanjem ovih problema ima te da su oni u stalnom dosluhu s ministarstvom i šalju im informacije o svim poteškoćama s terena. Što se tiče samog lova na radnike, predsjednica NUU-a savjetuje poduzetnicima da ustraju na oglasima, da se oslanjaju na poznanstva te da gdje god mogu poboljšaju uvjete rada.
Ovo je situacija bez presedana u kojoj se poduzetnici u turizmu više ne bore za svakog gosta već za svakog radnika. Radnici u turizmu prije pandemije često su bili prisiljeni na rad u teškim uvjetima, stoga bi ova situacija barem u tom segmentu mogla unaprijediti sektor turizma.
Foto: Unsplash/Sebastian Coman Photography
