Nakon što sam si godinama govorio da nema potrebe i da sam apsolutno, savršeno dobro, prošle sam godine konačno počeo sa psihoterapijom – i to je vjerojatno bila najbolja odluka koju sam donio u proteklim desetljećima. Započeo je tako svoju LinkedIn objavu Vedran Bajer, Country Manager u Microsoftu Hrvatska. Nevjerojatno je, kaže, kako su naše odluke, osjećaji i postupci često ukorijenjeni u iskustvima iz ranih godina, kojih ponekad nismo ni izdaleka svjesni. Siguran je da će ovo putovanje trajati godinama, da vjerojatno nikada neće završiti, ali koliko god ponekad bilo teško, svaki put prilikom odlaska s terapije zna da će jednog dana biti bolja osoba.
Priznati da nam je potreban razgovor trebalo bi biti jednako kao reći da imamo fizičku ozljedu
Nada se da će postati iskreniji, imati općenito zdravije odnose, bolje upravljati stresom i, u određenoj mjeri, pomoći sebi da otključa više vlastitog potencijala. Je li mu bilo lako priznati sebi da mu je možda potrebna pomoć?
“Apsolutno ne, pogotovo kad ti naša kultura još uvijek ne dopušta da iskreno kažeš ‘moram s nekim razgovarati’. No, o tome govorim vrlo otvoreno, jer bi to trebalo biti normalno kao i da vam kažem da imam fizičku ozljedu (kojih imam dosta i često). U redu je ne biti dobro i obratiti se nekome kad vam treba podrška”, objasnio je.
Kako kaže, mentalno zdravlje važna je komponenta općeg blagostanja, ali često se zanemaruje u odnosu na fizičko zdravlje. Ulaganje u našu psihološku otpornost, smatra Bajer, jednako je važno kao i optimizacija naše fiziologije.
Psihoterapija nam pomaže pronaći odgovore na mnoga životna pitanja, posebno ona koja nam omogućuju da postignemo slobodu izražavanja vlastitih potreba, objašnjava nam Sanja Varlaj, NLP Master practitioner & business coach te poslovna savjetnica, savjetodavna terapeutkinja pod supervizijom pri Hrvatskom centru za logoterapiju i egzistencijalnu analizu. Prvi korak u tom procesu upravo je priznanje da nam je “potreban razgovor”.
“Psihoterapija nije znak slabosti, već hrabrosti da se suočimo s izazovima i radimo na sebi”, kaže Varlaj iz SV Education&Consulting.
Pročitajte više: Gestalt psihoterapeutkinja Ana Žele odgovara na najčešća pitanja o psihoterapiji
Psihoterapija može pomoći u prevenciji sindroma sagorijevanja
Osim u osobnom, psihoterapija i logoterapija imaju ključnu ulogu i u profesionalnom razvoju. Kroz terapiju zaista postajemo autentičniji, gradimo zdravije odnose i bolje upravljamo stresom. U poslovnom svijetu, terapija može značajno poboljšati produktivnost, kreativnost i motivaciju, kao i pomoći u prevenciji sindroma sagorijevanja.
U tome mnogo može pomoći i pravac kojemu je Varlaj posvetila obrazovanje i praksu – logoterapija i egzistencijalna analiza. Temelji se na ideji da je ljudsko postojanje prvenstveno vođeno potragom za smislom. Viktor Frankl ovu je teoriju razvio nakon iskustava u nacističkim koncentracijskim logorima, gdje je uočio da su oni koji su pronašli smisao života imali veće šanse za preživljavanje.
Kroz terapiju, pojedinci uče razumjeti svoje emocije, prepoznati destruktivne obrasce ponašanja i razviti učinkovitije načine suočavanja s teškoćama, objašnjava Varlaj. Logoterapija se posebno ističe jer nam pomaže shvatiti da imamo slobodu zauzeti stav prema svakoj teškoći koja nas zadesi. Teškoće su sastavni dio života, ali mi možemo birati kako ćemo se nositi s njima.
Odnos između psihoterapeuta i klijenta važniji je od tehnike
Ovaj proces može trajati godinama, jer su promjene koje se događaju tijekom terapije duboke i slojevite. Međutim, u nekim slučajevima, logoterapija ili logocoaching mogu donijeti brze rezultate, a terapija ne mora trajati godinama. To je tako iz nekoliko razloga:
- Fokus na rješenje i budućnost: Usmjerena je na trenutno stanje klijenta i njegovu budućnost, ubrzavajući proces pronalaženja rješenja.
- Direktniji pristup: Umjesto dugotrajne analize prošlih trauma, logoterapija se fokusira na pronalaženje konkretnih rješenja u sadašnjem trenutku.
- Praktična primjena: Orijentirana je na djelovanje, pomažući klijentima da ostvaruju smisao u svakodnevnim aktivnostima.
- Prilagodljivost: Pruža mogućnost prilagodbe specifičnim potrebama i situacijama klijenata, što često dovodi do bržeg napretka.
Ipak, Varlaj ističe da je odnos između psihoterapeuta i klijenta najvažniji faktor u psihoterapiji, a tek onda dolaze tehnike koje se koriste. Bez obzira na brzinu, najvažnije je izabrati onu koja najbolje odgovara klijentu.
Foto: Canva / Privatna arhiva
