Da su žene nezadovoljne uslugama banaka i financijskim institucijama zbog njihovog nerazumijevanja njihovih potreba potvrdila su brojna istraživanja. Kako kaže Predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, na nezadovoljstvo klijentica banaka utječe i nedostatak žena na visokim pozicijama u financijskom sektoru jer – ne odražavaju bazu svojih klijenata.
Uz brojne gošće i sudionice u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održana je prva konferencija Women in banking and financial services industry u organizaciji Women in Adria na kojoj se raspravljalo upravo o ovim problemima i mogućim rješenjima.
Poražavajuća statistika žena u bankarstvu u Hrvatskoj
Konferenciju je pozdravnim govorom otvorila Ivana Matić, CEO Women in Adria i pritom predstavila poražavajuće rezultate istraživanja o zastupljenosti žena u bankarstvu i sektoru financijskih usluga u Hrvatskoj. Dobivena statistika govori kako je samo 15 posto žena u upravama 8 najvećih hrvatskih banaka.
„Women in Adria već 7 godina bankama objašnjava da su žene u biznisu tržišna niša. U tome smo dobili veliku podršku EBRD-a i žena u bankama koje nisu bile na najvišim pozicijama, ali su puno uvjeravale i gurale ovu temu.“
Naglasila je i kako se pogrešno smatra da žene nisu dobre investitorice jer uz više kalkulacije preuzimaju i više rizika, a to je ono što financijska industrija ne razumije i – ne koristi.
Prvo predavanje na temu emocionalno inteligentnog vođenja održala je Mirta Fraisman Čobanov iz Partus akademije. Kao bivša zaposlenica u financijskom sektoru i sadašnja poduzetnica i stručnjakinja za psihologiju i coaching, Mirta je okupljenima otkrila kako to uspješni biznisi funkcioniraju.
„Kvocijent inteligencije odnosi se na urođenu sposobnost i ne može ju se previše mijenjati, dok je emocionalna inteligencija fleksibilna vještina koju se može učiti. Srećom, ona čini čak 80 posto našeg uspjeha!“
Naglašava kako žene imaju veću prirodnu sposobnost razvijanja emocionalne inteligencije, što treba njegovati i iskoristiti kao bolju početnu poziciju. Upravljanje ljudima koje „nije hitno, ali je važno“, dovodi do efikasnosti, ne samo u smislu poslovnih rezultata, već i u zadovoljstvu zaposlenika. Tako su istraživanja pokazala da je čak 94 posto ljudi zadovoljnije s povećanjem svoje emocionalne inteligencije, a u 17 posto slučajeva ono im je donijelo i veću plaću. Tu istu emocionalnu inteligenciju treba posjedovati dobar vođa koji će prepoznati potrebe svoga tima.
„On treba znati što zaposlenici trebaju, koje su njihove slabosti i snage, kako im pomoći da se razvijaju i kako ih motivirati. Uz to, trebaju biti svjesni svojih kvaliteta i onoga gdje još postoji prostor za njihov napredak.“
Kao posebno zanimljivu grupu zaposlenika koja prepoznaje važnost emocionalne inteligencije, izdvojila je milenijalce. Oni u svom poslu traže smislenu viziju, fleksibilnost i slobodu, povjerenje i kvalitetnu komunikaciju koju karakterizira feedback.
Milenijalka u financijskom sektoru
Upravo kao predstavnica te generacije svoje je izlaganje održala Petra Milković iz londonskog Results Healthcare-a. Petra ima preko 6 godina iskustva u investicijskom bankarstvu, a svoje je iskustvo počela prikupljati nakon što je otišla studirati na prestižni Cass Business School u Londonu. Ispričala je kako su izgledali počeci.
„Nije bilo lako biti žena i stranac. Tada je bilo potrebno imati vizu jer nismo bili u Europskoj Uniji pa mi je trebalo dosta vremena da dobijem posao. Jednom kad sam ga dobila, početak karijere obilježili su dugi radni sati, što se promijenilo s hijerarhijskim napretkom.“
Priznaje kako nema dovoljno žena u senior managementu, već su one uglavnom asistentice ili rade u marketingu. Kroz nekoliko anegdota otkrila je i kako postoje brojne predrasude prema ženama u sektoru investicijskog bankarstva, ali ipak, ponudila je i rješenje.
„Ne možete dopustiti da vas takve stvari diraju. Treba gledati dugoročno i ostati pozitivan. Vjerujem da će i ovakvi eventi promijeniti situaciju za žene jer pružaju mogućnost razgovora o takvim temama“, zaključila je.
Postoji li stakleni strop?
Uslijedio je okrugli stol pod nazivom „Barijere napretku žena u financijskom sektoru“ koji je moderirala Mirta Fraisman Čobanov.
Tamara Maćašović, partnerica i članica Uprave PwC Hrvatska, iznijela je podatke kako je u sektoru financija, bankarstva i osiguranja samo 10 posto žena na visokim funkcijama, a razlika u plaći između žena i muškaraca seže čak do 20 posto.
„Organizacije polako prepoznaju da ne smije postojati tolika razlika na pozicijama ako žele imati uspjeh u poslovanju. Financijski rezultati su bolji tamo gdje su žene više zastupljene, odnosno, ravnoteža između muškog i ženskog tima daje veću efikasnost.“
Da je raznolikost u korporaciji važna, potvrdila je i Aleksandra Cvetković, Direktorica Agilne Transformacije u Zagrebačkoj banci.
„Ravnopravnost smo pretvorili u raznolikost koja se provodi na različitim razinama. Koraci su mali, ali značajni.“
U raspravi je sudjelovala i Ana Ivančić, bivša predsjednica Uprave BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. Prije 2 godine je izašla iz korporativnog svijeta u kojem je provela 25 godina i danas je uspješna poduzetnica.
„Nikad nisam osjetila da me to što sam žena spriječava u nečemu. Treba preuzimati rizike i imati hrabrosti i stalno se podsjećati da je biti žena prednost.“
Ana Đidara iz Hrvatske poštanske banke naglasila je kako stakleni strop žene ne smiju postavljati same sebi.
„Ne trebamo si postavljati prepreke. Ako imate znanje i kompetencije koje trebaju tržištu, rijetko tko će vas zakinuti, a ne smijete zanemariti ni autentičnost. Žene ne trebaju postati muškarci, nego naučiti njihove uspješne trikove.“
Programi usmjereni ženama
Program je nastavljen uz drugi okrugli stol „Kako osvojiti rastuće žensko tržište?“ koji je moderirala Ivana Matić.
Prva koja se obratila publici bila je Victoria Zinchuk, direktorica u EBRD Hrvatska koja je pobliže objasnila njihov „Women in business“ program koji se provodi u 18 zemalja i 38 banaka.
„Radi se o kompleksom internom i eksternom programu koji naglašava važnost gender intelligence-a, sve od prodavača do senior managementa, koji pomaže da žene uopće počnu razmišljati otići u banku po onakav financijski program kakav im zaista treba.“
Nataša Mlakar, Direktorica Kreditnih proizvoda u poslovanju s gospodarstvom iz Raiffeisenbank Austria, opisala je kako je došlo do njihove suradnje s EBRD-om i što je ona postigla.
„EBRD vode žene, a u nama su pronašli plodno tlo za partnera. Uz njihovu tehničku pomoć proveli smo u djelo ovaj projekt koji se razlikuje od klasičnog načina na koji se rade stvari u bankarstvu. Sada primjenjujemo gender intelligence u svojoj ponudi proizvoda i usluga, što se najviše vidi u sveobuhvatnoj ponudi za žene kao fizičke i pravne osobe. Iskustvo i dobri rezultati ovog projekta danas se koriste i za razvoj drugih segmenata u našoj korporaciji.“
Kako to izgleda u Srbiji opisala je Tanja Radojčić, Direktorica Direkcije za razvoj proizvoda i poslovanja s fizičkim osobama iz UniCredit banke Srbija, koja također provodi program prilagođenih uvjeta za žene klijentice, ali i zaposlenice.
„Naša posljednja dva CEO-a su bile žene, ali ne radi se samo o statistici. Postoje razne inicijative koje pružaju odlične opcije. To su, primjerice, fleksibilno radno vrijeme, slobodan dan za rođendan ili za prvi dan škole djeteta naših zaposlenika.“
Posljednja se publici obratila Ivana Gažić, Predsjednica Uprave Zagrebačke burze, koja je naglasila kako se budućnost svijeta financija nalazi u personalizaciji usluga.
Žene uzori
Posljednje izlaganje održala je slovenska savjetnica za osobni izgled Jerneja Agić, koja je okupljenim sudionicama otkrila kako upravljati dojmom koji ostavljamo kroz odjeću. Dotaknula se teme poslovnog imidža, za koji kaže da odmah treba odavati što se od nas može očekivati.
„Stil treba biti upečatljiv, ali na prikladan način. Zašto izgled ne bi radio za nas? To kako izgledamo utječe i na to kako sami sebe vidimo. Ako u ogledalu vidimo nešto što nam se sviđa, drugačije se doživljavamo, a zatim i ponašamo.“
Za kraj je najavila i radionice na temu izgradnje osobnog poslovnog stila koje će se održati u svibnju.
U sklopu konferencije proglašene su i Future leaders – žene s potencijalom za vodeće pozicije u bankarskom sektoru. Proglašenju je prethodio prijavni i selekcijski proces od strane Partus akademije. Nominirane su bile Suzana Laušin Katanec (RBA), Jasminka Rojko (RBA), Ines Knapić (RBA), Antonija Zorić (HPB), a dobitnice su Tea Bažant (HPB), Nataša Mlakar (RBA) i Marina Puljiz (HPB)
Sponzori konferencije bili su PwC, Comma, Fulir Design i Pompea, a partneri Partus akademija, HPB i Reiffeisen.
Foto: Martina Cvek
