U vremenu zagrebačkog, petrinjskog, ali i strašnih potresa u Turskoj i Siriji, postavlja se pitanje kako kupiti nekretninu i kako za nekretninu koju smo odabrali znati da je izvršena protupotresna gradnja. Znat ćemo to jako teško, ali postoje instrumenti uz pomoć kojih zaključujemo mnogo toga o već izgrađenim građevinama.
Što su zapravo potresi?
Potres je kratko, periodično gibanje tla uzrokovano prirodnim silama u unutrašnjosti zemlje, koje je dovoljno jako da ga osjete ljudi ili zabilježe seizmografi na širem području. Prema nastanku, potrese dijelimo na:
- ruševne koji su zapravo jako rijetki, a izazvani su udarcem urušenih svodova i bočnih zidova u podzemnim šupljinama;
- vulkanske koji su izazvani udarcem u zemljinu koru prilikom erupcije vulkana;
- tektonske koji su najčešći i nastaju zbog pokretanja blokova zemljine kore, takozvanim tektonskim pločama, nastalim u prapovijesnim vremenima.
Budući da na prva dva navedena otpada tek 10% potresa svijeta, osvrnut ćemo se na tektonske potrese. Tektonski potresi nastaju kada sile unutrašnjosti Zemlje savladaju stanje mirovanja na kontaktu dvije ploče. Kontaktne površine dvije ploče hrapave su i kao takve pružaju otpor jedna drugoj i miruju. Kada su Zemljine sile jače, pokreću se blokovi velikih masa. Dolazi do pucanja i drobljena stijena pri čemu se šiti oslobođena energija u različitim smjerovima u obliku seizmičkih valova. Upravo ta ravnoteža razlog je što potrese ne možemo zaustaviti niti predvidjeti. Nije moguće znati u kojem trenutku će ravnoteža biti narušena niti kada će potres nastati.
Ono što možemo je potrese pratiti, bilježiti i pokušati simulirati tako da nam trenutak nastanka potresa bude samo kratkotrajan i prolazan strah.
Pročitajte više: Arhitektica savjetuje kako odabrati kuće i stanove sigurne od potresa!
Što je seizmička zona?
Kad je u pitanju protupotresna gradnja, građevinarima su potresi od iznimne važnosti. Izum seizmografa, naprave za bilježenje potresa, postao je ulazni parametar za potresne proračune i protupotresnu gradnju. Današnji važeći propisi i standardi uvelike olakšavaju projektiranje i građenje.
Kao ulazni parametar u proračunima uzima se seizmička zona, koja definira horizontalna vršna ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja. Na temelju ulaznih parametara, na konstrukciju se nanosi opterećenja od u potresa i pravi shema opterećenja koja kombinira više zajedničkih djelovanja (vlastita težina, snijeg, vjetar, potres, prometno opterećenje i sl.). Od svih tih djelovanja danas razni programi odabiru najnepovoljniji utjecaj i daju nam statički proračun konstrukcije.
Kako odabrati nekretninu?
Kupcu je kao laiku teško procijeniti je li nekretnina građena protupotresno ili ne. Bilo bi idealno kad bismo svi prije kupnje nekretnine mogli angažirati statičara koji će na temelju vizualnog pregleda konstrukcije i projektne dokumentacije procijeniti radi li se o građevini otpornoj na potres. No, ni iskusni statičari u većini slučajeva ne mogu, sa sigurnošću, procijeniti gotovu konstrukciju.
Ono što bi svakome od nas trebala biti ‘zvijezda vodilja’ kod kupovine nekretnine je svakako ispravno mišljenje o građevinama u globalu. Krenut ćemo od tla. Različita tla različito reproduciraju potrese. Tako imamo povoljna temeljna tla kao što su stijene, gusto do rahlo zbijeni šljunci ili pijesci. Za nepovoljnije vrste tla (aluvijalni nanosi ili gline) potrebni su ozbiljnija geotehnička istraživanja jer je kontakt temelj-tlo iznimno važan za potresno djelovanje u takvim tlima.
Važno je paziti kod izbora temeljnih konstrukcija, što je moguće provjeriti u projektnoj dokumentaciji. Izbjegavaju se miješani sustavi plitkog i dubokog temeljenja na istoj konstrukciji. Nije preporučljivo ni plitko temeljenje (samci, temeljne trake ili temeljne ploče) na različitim tlima (meko-tvrdo, poboljšano-nepoboljšano).
Pročitajte više: Kako se nositi s potresom?
Protupotresna gradnja – treba li što više betona i armature?
Nadalje, seizmički pomaci tla prisiljavaju pomake na ukupan temelj i posljedično nadzemni dio konstrukcije. Kod nadzemnih dijelova konstrukcije, kod nas je rašireno pogrešno vjerovanje da je konstrukcija sigurnija što je više betona i armature. To nije tako i to nije protupotresna gradnja. ‘Lake’ konstrukcije su otpornije na potrese. One nemaju dovoljno veliku masu koja bi se u trenutku djelovanja potresa pomicala. Takve konstrukcije, poput čeličnih i drvenih mostova, otporne su na potrese, ali nisu na velike udare vjetra.
Kod armirano-betonskih konstrukcija, kakve se grade kod nas, problem je njihova velika masa, nastala upravo kao rezultat velike količine betona i armature. Prilikom projektiranja, treba voditi računa o pravilnom rasporedu masa unutar konstrukcije, a ne samo ubacivati armaturu u konstrukciju. Upravo armatura i čvrste veze unutar armature konstrukciju čine krutom i samim time više izloženom djelovanju potresa.
Kao pokus, uzmite staklenu slamku i zabijte je u čvrstu podlogu. Pored nje zabijte plastičnu slamku. Na obje djelujte na vrh horizontalnom silom (gumenim čekićem npr. udarite vrh slamke). Staklena slamka će se po sredini slomiti. Ona plastična će se vratiti u prvobitno stanje. To je zato što je ona staklena puno kruća i ima veću masu od one plastične.
Pregledajte projektnu dokumentaciju
Bitno je biti racionalan kod projektiranja i konstrukciji dati nosivi sustav koji temeljna konstrukcija može preuzeti, koji će u trenutku djelovanja potresa primiti horizontalnu potresnu silu i moći je prenijeti temelju bez da će zbog svoje krutosti pretrpjeti veće oštećenje. Postavlja se pitanje kako ćemo mi to znati? Masivne, armirano betonske konstrukcije, pretjerano su krute. Prilikom potresa doći će do oštećenja, a ne nužno rušenja.
Zidane konstrukcije bez ojačanja (horizontalnih i vertikalnih serklaža i AB ploča) nisu dovoljno krute da prime potresnu silu i prenesu je temelju i one će se u većini slučajeva složiti kao kule od karata. Dugačke konstrukcije bez prekida pretrpjet će oštećenja zidova.
Danas, prilikom kupnje stana, moguće je pregledati projektnu dokumentaciju i zaključiti o kakvom se načinu gradnje radi. Svaka konstrukcija projektirana je da primi potres no ni za jednu nije u potpunosti poznato na koji način će se to dogoditi.
Pročitajte više: Kako se ponašati za vrijeme potresa i što spremiti u ruksak?
Kako ustanoviti je li u pitanju protupotresna gradnja?
Stoga, ne tražite nekretninu od armiranog betona niti zidanu zgradu, nego zgradu s pravilnim geometrijskim rasporedom vertikalnih krutih elemenata (AB zidova, ne omeđenih zidanih, ili AB stubišta). Pogledajte tlocrtno jesu li ona koncentrirana na jednom mjestu ili pravilno raspoređena po objektu.
Ako su koncentrirana na jednom mjestu, prilikom potresa, može doći do torzije odnosno ‘uvijanja’ konstrukcije oko te jedne osi. To uzrokuje veća oštećenja. No, ako su ona pravilno raspoređena na način da će konstrukciju držati čvrsto sa svih strana, zgrada će, s manjim oštećenjima koja nisu nužno opasna, preuzeti potres.
Također, voditi računa o tome je li armirano ziđe omeđeno horizontalnim i vertikalnim serklažima i o kakvoj se vrsti međukatne konstrukcije radi. Ne birajte zgrade s dugim, teško premostivim rasponima i zgrade koje na prvu izgledaju kao kartonska kutija. Na kraju, najvažnije je vjerovati vlastitom instinktu, koji nikada ne prevari.
Bilo gdje da se nalazite, u trenutku djelovanja potresa, bitno je ne paničariti. Ne trčite, nego primijeniti mjere zaštite od potresa, izdane od strane civilne zaštite i ne koristiti stepenice, dizalo ili pak skakati kroz prozor. Pronaći zaklon i kad prestane izaći na otvoreno, ali ne blizu građevina, stupova ili dalekovoda. Jer možda si siguran u svoju zgradu, a jesi li u susjednu?
Autorica: Ivana Buhovac, Sedra consulting d.o.o.
Foto: Canva / Ivana Buhovac, LinkedIn
