Mnogi stavovi se Hrvatima mogu zamjeriti, ali ponos na uspjeh ‘naših ljudi’ u svijetu sigurno nije jedan od tih. Upravo ponos jer je naše gore list je izazvala i Josipa Petrunić, izvršna direktorica Kanadskog konzorcija za istraživanje i inovacije u urbanom prometu (CUTRIC).
Iako je podrijetlom Hrvatica, otac i majka rođeni su u malom selu Petrunići u blizini Karlovca, spletom okolnosti rođena je u Kanadi. „Poput mnogih Hrvata koji su se doselili u Kanadu sredinom i krajem 20. stoljeća, moji roditelji po dolasku nisu govorili engleski ili francuski jezik i morali su sve učiti otpočetka.“
Pročitajte više: Generalna direktorica Boscha, Mirsada Kudrić o preko 20 godina karijere, kompromisima u privatnom životu i poražavajućem broju žena na vodećim pozicijama
Oduvijek se pričao hrvatski u njihovom domu, a Hrvatsku i dalje nastoji posjetiti barem jednom godišnje. „Imamo stan u Dugoj Resi gdje volim provoditi vrijeme u istraživanju, pisanju ili razmišljanju o sljedećim velikim koracima u svojoj karijeri.“
Oduvijek su je zanimali znanost i politika, a od roditelja je pokupila ‘ovisnost’ o politici. Tijekom studija uvijek je odabirala kombinaciju sociopolitičkih i tehničko-matematičkih predmeta kako bi se pripremila za mješovitu socio-tehnološku ulogu u rastu inovativnih tehnologija u budućnosti.
Već tijekom studija pokrenula je svoju konzultantsku firmu
Na magistarskom studiju pokrenula je konzalting tvrtku, a nudila je svoje istraživačke vještine manjim poduzećima. Zatim je sudjelovala u rastu obrazovno-tehnološkog poduzeća koje je osmišljavalo tehnološka rješenja za polaganje ispita za upis na fakultet. No, glavni dio napredovanja u karijeri odvijao se tijekom tri postdoktorata na Sveučilištu College u Londonu, Sveučilištu Toronto i na Sveučilištu McMaster. No izdvaja McMaster jer je bila voditeljica razvoja inovacijskog središta za električna vozila.
„Taj rad mi je pomogao u pokretanju CUTRIC-a kao nacionalnog konzorcija tehnološki usmjerenih agencija za urbani promet, komunalije i proizvodnju posvećenih projektiranju i razvoju tehnologija i rješenja za gradski promet nulte emisije za bolju, zeleniju, jeftiniju i bržu masovnu mobilnost.“
Imamo samo jedan planet i moramo ga očuvati
Tijekom odrastanja shvatila je da želi biti na strani onih koji spašavaju planet i znala da je postoji način da joj to postane karijera iako je odrastala u Alberti gdje su jedine mogućnosti za zapošljavanje postojale u naftnoj i plinskoj industriji.
„Nevjerojatno mi je da danas, a sada imam 41 godinu, još uvijek postoje osobe moje dobi, a i mlađe, koje ne shvaćaju da uništavanje planeta ugrožava našu kvalitetu života i sposobnost življenja kao pojedinaca i zajednice.“
Pročitajte više: Schneider Electric kreće u ekološke promjene, je li razlog to što žene vode 50% cjelokupnog svjetskog poslovanja?
CUTRIC je društveno odgovorna neprofitna organizacija koja predvodi, dizajnira i pokreće tehnološke i komercijalizacijske projekte kojima se diljem Kanade promiču rješenja sljedeće generacije za mobilnost i promet nulte emisije ugljika.
60% članova Uprave CUTRICA-a su žene
CUTRIC u svojem radu stvara rješenja kojima se smanjuje potrošnja goriva, emisije, zagušenosti, ali ima i svoju politiku rodne ravnopravnosti.
„Kao tehnološki konzorcij, unaprjeđivanje položaja žena na rukovodećim pozicijama od ključne je važnosti za naš uspjeh. CUTRIC je svoju politiku rodne ravnopravnosti usvojio još 2016. godine. To znači da se barem 50 posto njegovih zaposlenika identificira kao žena, dok se u ovom trenutku 60 posto članova uprave identificira kao žena, čime je postao prva uprava u tehnološkom sektoru u Sjevernoj Americi koja ima više od 50 posto žena u svojem sastavu.“
Koliko god smatrali da moramo biti motivirani za spašavanje planeta, Josipa je svjesna da novac veliki motivator, a danas je sektor zelenih i čistih tehnologija profitabilan.
„Istina je da su pioniri u ovom području preuzimali ogromne rizike i da često nisu uspjeli. Danas te kompanije još uvijek jako riskiraju, ali rizik ulaganja u budućnost koja se oslanja na fosilna goriva sada je veći od rizika da to ne činimo. Ulozi su se promijenili.“
Pročitajte više: Hrvatica Natalia Mrnjavac članica tima koji je otkrio zajedničkog pretka svih ljudi
Stakleni strop je nekad napravljen od betona
Na putu do vrha, Josipa se susrela s mnogim zaprekama, a stakleni strop kojeg je itekako svjesna.
„Stakleni strop danas je više nego očigledan kada, kao žena na rukovodećoj poziciji, pokušavate pronaći žene lidere koje će vam pomoći u nastojanjima, ali pronalazite ih jako malo ili ih uopće nema. Činjenica da nemamo dovoljno žena na visokim rukovodećim položajima u mreži znači da manji broj žena može napredovati.
A kada se okrenete prema muškim mrežama, one su skeptičnije prema vašim vještinama ili su manje sklone otvoriti vam vrata ili podržati inicijativu za rast ili riskantan projekt koji predlažete, iako istovremeno možete vidjeti kako lakše ili kompromisno otvaraju vrata ili opravdavaju neuspjeh svojih muških kolega.
U sektoru urbanog prometa i prometa općenito, manje od 10 posto glavnih izvršnih direktora i direktora općenito u Kanadi su žene. Stakleni strop u ovom je slučaju napravljen od betona.“
Kako bi probila staklene i ‘betonske’ stropove, Josipa je ulagala i u svoj mozak i obrazovanje. „Nitko vam ne može oduzeti inteligenciju. Ulažite u sebe i radite na izgradnji vlastitog samopouzdanja kako biste spoznali da ste pametni i da znate što je važno za društvo. Svijetu je potreban vaš um i vaše vodstvo. Nitko drugi, osim vas, vam ne može dati samopouzdanje.“
Kao i svugdje u svijetu i Kanadi je zastupljenost žena na glavnim rukovodećim funkcijama manja od 20 %., a te su prepreke sociološke, a ne intelektualne.
„Sve dok muškarci ne postanu roditelji na puno radno vrijeme i preuzmu 50% roditeljskih dužnosti, žene će nastaviti odrađivati dvostruku smjenu kao primarni roditelj i hranitelj obitelji, što dovodi do izgaranja i iscrpljenosti. Sve dok države ne počnu progoniti seksualne prijestupnike i spolnu diskriminaciju na radnom mjestu žene će i dalje napuštati svoj posao jer se ne osjećaju sigurno na radnom mjestu, čak i u bogatom ili srednjoklasnom profesionalnom okruženju u kojem se zarađuju šesteroznamenkasti prihodi.“
Foto: Privatna arhiva
