Pojam prokure te prava i obveze prokurista propisuje Zakon o trgovačkim društvima, koji kaže da je prokura vrsta zastupanja, to jest poduzimanja radnji u ime i za račun drugog s izravnim pravnim učinkom za zastupanog, na temelju punomoći, to jest ovlaštenja za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje punomoćniku.
Ona je specifičan pravni institut propisan u Zakonu o trgovačkim društvima (ZTD) koje je lex specialis, a u slučaju pravne praznine primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (ZOO). Radi se o trgovačkoj punomoći čiji su sadržaj i opseg propisani zakonom, zato kažemo da je sui generis, za razliku od ostalih punomoći kod kojih je sadržaj i opseg određen u ugovoru.
Prokurist i odnos davatelja i obnašatelja
Davatelj prokure može biti fizička ili pravna osoba koja ima svojstvo trgovca. Obrtnik ju, primjerice, ne može dati. Prema ZTD-u, prokuru daju zastupnici po zakonu ili na temelju odluke nadležnog tijela koji ne mogu prenijeti više ovlasti nego što oni sami imaju te oni time ne gube svoju ovlast zastupanja.
Prokurist može biti punoljetna, poslovno sposobna fizička osoba, a nikako ne može biti pravna osoba, što je u zakonu izričito navedeno.
Oblik davanja prokure također je zakonski određen. On mora biti u pisanom obliku jer se bez podobne isprave ne bi mogao upisati u sudski registar. Što se tiče načina davanja, zakon upućuje na temeljne akte društva – statut, društveni ugovor ili izjavu o osnivanju. Postoje dvije temeljne vrste – pojedinačna i skupna, koja je iznimka te koja mora biti izričito određena u samoj prokuri jer se inače smatra da je dana pojedinačna.
Pročitajte više: Kako biti uspješan prodavač? Kontakt i istraživanje su ključni
Prokura je najšira trgovačka punomoć te prokurist smije poduzeti sve radnje osim onih za koje je izričito određeno da ne smije. U zakonu postoje tri ograničenja ovlasti. Prvo ograničenje kaže da on ne smije otuđiti niti opteretiti nekretninu, osim ako dobije specijalnu punomoć. Nadalje, on ne smije davati izjave niti poduzimati radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva, a iznimka dolazi u slučaju ako dobije specijalnu punomoć.
Treće ograničenje ovlasti govori da on ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama pa čak i kada dobije specijalnu punomoć. Moguća su i interna ograničenja ovlasti, ali ona ne djeluju prema trećima, osim u slučaju koluzije kada prokurist u dogovoru s trećom osobom svjesno postupa na štetu društva.
Što s naknadom?
Prokurist ima pravo na naknadu ako je tako ugovorio s davateljem prokure, ali može obavljati poslove prokure i bez naknade, ovisi o dogovoru. Ukoliko je prokurist ugovorio naknadu za obnašanje prokure, tada se radi o drugom dohotku.
Čest je i slučaj da je osoba zaposlena u jednom društvu, a istovremeno je imenovana prokuristom u drugom društvu. U tom slučaju će u društvu gdje je zaposlena primati plaću, a od društva u kojem obnaša funkciju prokuriste primati će drugi dohodak.
Autorica: odvjetnica Vesna Koški
Foto: Burst Shopify
