Kakav je položaj žena u ICT-ju? Kakve su mogućnosti za razvoj karijere u toj brzorastućoj industriji, s dobro plaćenim radnim mjestima? Zbog čega se djevojke rjeđe opredjeljuju za inženjerska zanimanja? Kako zainteresirati više djevojčica (i dječaka!) za softver i programiranje?
Puljanka Anja Hula je od ranih dana obožavala igrice i kompjutere, i instalirala Windowse na računala svih prijatelja i susjeda. Ima dvije diplome – jednu iz matematike, a drugu iz programiranja i informacijskih sustava. Kada je počela raditi kao programerka u Infobipu, bila je jedna od malobrojnih žena u toj ulozi. Vremenom je postala voditeljica tima.
Važnost podrške prilikom odabira progamerskih zanimanja
U posljednje vrijeme u programerske redove ulazi nešto više djevojaka i žena, no prepreka i dalje ima, i u Hvatskoj i globalno. Predrasude, nedostatno STEM obrazovanje i manjak prilika za učenje kodiranja su tek neke od njih.
-Da to nisam sama tražila, i da moji profesori nisu tome posvetili dodatno vrijeme, nikada ne bih naučila programirati, kazala je Hula na nedavnom panelu i prijemu na Infobipovom kampusu u povodu Dana žena.
Kod izbora i razvoja inženjerske karijere važna je potpora obitelji, ali i prevladavanje stavova o tome da programerski i inženjerski poslovi “nisu za žene”, čulo se na skupu. Poticajno bi bilo i kada bi više žena bilo na upravljačkim i strateškim funkcijama u ICT-ju, rekli su sudionici panela te gosti iz gospodarskog i javnog života.
-Radim u mobilnoj industriji niz godina, i još uvijek nije toliko uobičajeno da žena vodi ključne pregovore ili da je na čelu velikih poslovnih projekata. Većina ljudi s kojima sam u kontaktu na globalnoj razini su muškarci. Važno mi je biti stručna u svom području, raditi posao prema rokovima i postizati rezultate. Ako se na taj način postavite, to što ste žena ne bi trebalo imati utjecaja na vaš posao, rekla je Nina Knežević, direktorica za telekomunikacijska rješenja u Infobipu.
Iako i dio djevojčica pokazuje interes za prirodne predmete, tijekom školovanja češće odustaju od daljnje specijalizacije za inženjerska zanimanja, potencijalno vrlo dobro plaćena. Petra Fonjak i Sanjana Krnjak karijeru grade na kombinaciji tehnologije, prodaje i edukacije. Kad se nađu pred izazovom, istaknule su, ne pomišljaju na to da odustanu. Ne boje se rješavati ono što se čini teškim, jer tako stječu kompetencije i napreduju.
Uključivanje žena u sve poslovne procese
Leda Link radi na testiranju softvera, području kojem većinom gravitiraju muškarci. Drži da bi informatika trebala biti obavezan predmet već u osnovnoj školi. Tako bi i djevojčice i dječaci od ranih dana stekli jasniju sliku o tehnologiji, softveru i programiranju, i bolje bi razumjeli mogućnosti koje im pružaju zanimanja vezana uz njih.
Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Županijske komore Pula vjeruje kako je uključivanje žena u ICT bitan aspekt uključivanja žena u ekonomiju. Sniježana Matejčić, novinarka i aktivistica za rodnu ravnopravnost, ukazala je na važnost lokalnih i globalnih inicijativa unutar sektora, ali i na bitnu ulogu komunikacije s javnošću.
-Priče koje smo čuli od ovih žena su moćna inspiracija. Ne samo za žene u ICT-ju, već i u poslovnom svijetu općenito, rekla je Tamara Kiršić, voditeljica pulskog poduzetničkog inkubatora koji djeluje pri Istarskoj razvojnoj agenciji (IDA). U inkubatoru ukupno posluje 20-ak novih tvrtki, a više od polovice njih su osnovale žene.
Od 1200 zaposlenih u Infobipu globalno, 35 posto su žene, što je više od prosjeka u industriji, ali manje od onoga čemu tvrtka teži. Po podacima GSMA, krovne udruge svjetskih telekoma koja priređuje i Mobile World Congress u Barceloni, lani su žene činile manje od 25 posto od 108 tisuća posjetitelja tog najvećeg sajma mobilne industrije u svijetu, i tek 21 posto od ukupnog broja govornika na konferenciji.
Uključivanje žena nije tek pitanje društveno odgovornog poslovanja, čulo se ove godine na MWC-u. Investicijska banka Morgan Stanley je u jednoj studiji utvrdila da tehnološke kompanije s većom rodnom raznovrsnošću postižu 5,4 posto veću profitabilnost u odnosu na one s manjim udjelom žena. Po podacima PwC-a, povećanje udjela žena na radnim mjestima bi u zemljama OECD-a moglo dovesti do povećanja BDP-a za 12 posto.
Foto: Infobip
