Početkom mjeseca pet zagrebačkih vrtića je najavilo da produljuje svoje radno vrijeme. Dječji vrtić „Dječja mašta”, prvi vrtić za darovite u Međimurju, još je jedan vrtić u Hrvatskoj koji uvodi popodnevnu smjenu do 20 sati.
Što duže vrijeme rada vrtića znači za djecu i roditelje? Trebaju li i ostali vrtići slijediti ovaj primjer kako bi pomogli roditeljima da usklade poslovni i privatni život?
Projekti za dulje radno vrijeme vrtića odgovor su na probleme različitih županija
Inicijativa duljeg rada u čakovečkom vrtiću započela je u okviru projekta „Vrtić po mjeri roditelja” koji je pokrenula Međimurska županija. Jedan od glavnim ciljeva projekta je poticanje mladih obitelji na ostanak u Međimurju.
U Zagrebu se provodi sličan model produljenog rada koji je također financiran europskim fondovima. Rad produljen do 21 sat testira se u vrtićima u različitim dijelovima grada. Inicijativu je započeo grad Zagreb, a projekt „Sovica” počinje već u ožujku 2022. Projekt je velika pomoći za mnoge roditelje koji nemaju „baka servis” na koji se mogu osloniti.
Slična inicijativa izostaje u dalmatinskim gradovima u kojima se poduzetnici ponajviše oslanjaju na turističku sezonu. Produljeni rad vrtića ključan je ljeti kada je on uobičajeno skraćen, a pojedini objekti za predškolski odgoj čak i zatvaraju svoja vrata.
Pročitajte više: Šibenskim poduzetnicama u jeku sezone vrtići rade smanjenim kapacitetom!
Na potrebu za duljim radnim vremenom upozorili su sami roditelji
Potreba za duljim radom u dječjem vrtiću „Dječja mašta” uočena je 2016. u anketnim upitnicima roditelja koji nisu mogli uskladiti svoje obveze s radnim vremenom vrtića. „Te ankete su nastale na poticaj samih roditelja i skrbnika naših polaznika, koji su se sve češće obraćali s upitima može li se produljiti vrijeme rada vrtića”, rekla je Julija Kukec, psihologinja u dječjem vrtiću „Dječja mašta” .
Popodnevna smjena ne odgovara radu svakog vrtića. U jednom zagrebačkom vrtiću, slična anketa pokazala je drukčije rezultate. „U vrtiću u kojem radim je provedena anketa među roditeljima vezano uz potrebu za radom do 20h. Od petstotinjak upisane djece, samo njih 6 imalo je stvarnu potrebu. Ostali su pitali mogu li oni dijete ostaviti do 20 sati ako npr. žele s mužem u kino. To nije moguće jer je potrebna potvrda poslodavca, objasnila je odgajateljica u zagrebačkom vrtiću”.
Pročitajte više: Šestosatno radno vrijeme mom je sinu olakšalo prilagodbu na vrtić!
Njegovanje partnerskih odnosa s roditeljima
Anketa zagrebačkog vrtića nameće pitanje potencijalne zloupotrebe mogućnosti duljeg rada vrtića. „Formalan način reguliranja ne postoji. No ako njegujemo partnerske odnose s roditeljima i skrbnicima te od njih očekujemo da imaju povjerenja u stručnjake kojima povjeravaju svoju djecu, tada i mi kao ustanova trebamo imati povjerenje u roditelje odnosno skrbnike, da imaju stvarnu potrebu za ovakvim radnim vremenom. Takva potreba može biti povremena, kratkotrajna ili tijekom dužeg vremenskog perioda”, rekla je Julija Kukec.
Produljeno radno vrijeme za skrbnike znači veću fleksibilnost pri zapošljavanju
Prijašnji način organizacije rada ograničavao je zapošljavanje mnogih roditelja. „Naime, dogodilo se da roditelji nisu mogli prihvatiti neke poslove zbog neodgovarajućeg radnog vremena, ili su morali dati otkaz, primjerice, po povratku s roditeljskog dopusta, jer više nisu mogli raditi u poslijepodnevnoj smjeni”, navodi Julija.
Osim sprječavanje gubitka poslovnih prilika, roditelji mogu biti sigurni da su njihova djeca u sigurnim rukama. „Za korisnike naših usluga, ovakvo radno vrijeme omogućuje veću fleksibilnost pri zapošljavanju i širi raspon poslova koje mogu prihvatiti ako to žele. S druge strane, dijete imaju mogućnost ostaviti pod stručnim nadzorom, uz organiziran odgojno – obrazovni rad u predškolskoj ustanovi. To znači da mogu mirno odrađivati svoje radne obaveze, znajući da je dijete sigurno i adekvatno zbrinuto. Također, na ovaj način oni imaju veću podršku u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, što svakako, uz sve ostale obiteljske stresore, kojih je danas sve više, predstavlja jedno olakšanje čitavoj obitelji”, rekla je Julija.
Rutina i boravak djece u vrtiću s produženim boravkom
Novo radno vrijeme odvija se u dvije smjene, od 5:30 do 16:00 sati i od 16:00 do 20:00 sati. „U tom razdoblju u našoj je ustanovi, u matičnom i dva područna objekta, otprilike 40-ak djece. Ne borave sva djeca u vrtiću do njegova zatvaranja, već ovisno o radnom vremenu roditelja i skrbnika i njihovim potrebama”, navodi Julija.
Produžen boravak za djecu donosi nove rutine koje su ključne za osjećaj sigurnosti djece rane i predškolske dobi. „Rutina daje predvidljivost i stvara sigurnost maloj djeci. U dječjem vrtiću se osigurava redovitim dolaskom i odlaskom, otprilike u isto vrijeme, te predvidljivim rasporedom aktivnosti u vrtiću. Djeca koja ostaju u vrtiću nakon redovnog rada također imaju svoju dnevnu rutinu, znaju kada dolaze i odlaze, te što će se sve događati u dječjem vrtiću. Djeca koja borave u produljenom radu imaju osigurane obroke, boravak na svježem zraku, te naravno aktivnosti prema planu i programu rada koji provode odgojiteljice. Za rad u produljenom trajanju angažirani su dodatni zaposlenici. Oni uključuju odgojiteljice, kuharice i spremačice, te članove stručnog tima, dakle logopeda i edukacijskog rehabilitatora. Pritom je važno napomenuti da se vodi računa da dijete u ustanovi ne ostaje dulje od zakonski propisanog maksimuma od 10 sati dnevno, a toliko dugo djeca u pravilu rijetko i ostaju”, objasnila je Julija.
Foto: Canva
