Primjenjujete li pravilo 80/20 za traženje posla?

Traženje posla ponekad se čini napornije od samog posla. Kreiranje životopisa, ispisivanje motivacijskih pisama, slanje molbi, pregledavanje stotina oglasa i onda ono najgore – iščekivanje. Prema istraživanju koje je nedavno objavio portal MojPosao, čak 82 posto ispitanika posao traži putem oglasa objavljenih na različitim portalima ili u novinama. Međutim, javljanje na natječaje i oglase nije najučinkovitiji način za traženje posla.

Paretovo pravilo 80/20

Talijanski ekonomist Vilfredo Pareto početkom 20. stoljeća predstavio je svoje pravilo 80/20 prema kojem je 80 posto bogatstva neke zemlje u rukama 20 posto njenog stanovništva. Iako se to pravilo odnosi prije svega na ekonomiju, danas se obilno koristi i u poslovnom svijetu, a  moguće ga je preslikati i na traženje posla.

Naime, 80 posto vremena koje utrošite na traženje posla rezultira tek s 20 posto konkretnih rezultata (u obliku pozitivnih ili negativnih odgovora odnosno poziva na razgovor). No, što kada biste sa samo 20 posto uloženog truda mogli ostvariti čak 80 posto rezultata?

Stvar je veoma jednostavna. Umjesto da sjedite kod kuće i pregledavate oglase, izađite van među ljude i družite se. Razgovarajte, širite svoju mrežu poznanstava i potencijalnih izvora informacija o slobodnim radnim mjestima.

‘Osobe koje već imaju radno iskustvo i koje aktivno grade svoju karijeru, svjesne su važnosti kvalitetnog umrežavanja, pogotovo ako se networking baza sastoji od ljudi/profesionalaca iz iste branše. Razne strukovne udruge, edukacije i seminari najbolji su način kako upoznati ljude iz iste branše koji će vam jednog dana možda biti kolege ili nadređeni. Neformalna druženja kao što su poslovne zabave također mogu doprinijeti razvoju karijere, jer opuštena druženja pomažu svakome da se predstavi na bolji način u odnosu na atmosferu i formalnost poslovnih sastanaka. Mlađe generacije možda nisu svjesne važnosti networkinga, no on je podjednako važan moment za izgradnju karijere kao što su formalno i neformalno obrazovanje, vještine i znanja te radno iskustvo’, ističe Saša Jurković s portala Posao.hr.

Umrežavanje u živo i na mreži

Čak i ako ne radite to ne znači da ne morate pratiti što se događa u branši. Ako je to ikako moguće, sudjelujte na stručnim konferencijama ili okupljanjima kako biste držali korak s razvojem i napretkom u branši, ali i kako biste ta neformalna okupljanja iskoristili za jačanje postojećih kontakata i stvaranje novih. Nije na odmet ni ponijeti svoj životopis na takva okupljanja kako biste ga mogli ponuditi potencijalnim poslodavcima.

Nemojte zaboraviti ni na snagu društvenih mreža. Otvoreno recite svojim kontaktima na Facebooku, Twitteru ili LinkedInu da tražite novi posao i zamolite ih da vam jave ako čuju da netko traži osobu vašeg profila. Osvježite svoje profile na društvenim mrežama (to se posebice odnosi na LinkedIn koji je više poslovna nego društvena mreža), napišite da ste slobodni te da tražite novi posao. Napišite i kakav vas posao zanima, ali i što biste mogli raditi, a da nije direktno vezano uz vaše formalno obrazovanje (netko je možda u slobodno vrijeme pohađao dodatne edukacije koje bi mu mogle otvoriti put u novu karijeru).

Neke pozicije popunjavaju ‘lovci na glave’

Umrežavanje i usmene preporuke mogu uvelike olakšati pronalazak novog posla, no neke pozicije jednostavno nije moguće tako popuniti. Tu uskaču ‘lovci na glave’ odnosno ‘head hunteri’, osobe specijalizirane za pronalaženje savršenih kandidata za neku, najčešće visoku poziciju u tvrtkama.

‘Za popunjavanje svake pozicije može se i najčešće se koristi networking. Međutim, kada se radi o pozicijama najviše razine, tvrtke se često odlučuju angažirati head huntere kako bi potencijalnim kandidatima pokazali da koriste posrednike, što je na neki način znak financijske moći poslodavca. S druge strane, na taj način prepuste posrednicima proces pribave u kojem jedan dio kandidata ipak neće pokazati interes za pozicijom, što im je preko posrednika svakako lakše podnijeti. Treća glavna uloga head huntera je da napravi procjenu, odnosno da drugo ‘mišljenje o kandidatu’ kako bi tvrtke vidjele poklapa li se njihova procjena s posrednikovom’, pojašnjava Martina Jurković iz Talentora.

Vratite uslugu

Čak i ako vam se netko od vaših kontakata javi i kaže vam za neki posao koji vama ne odgovara, razmislite postoji li u vašoj mreži netko tko bi bio savršen za taj posao. Pomognete li jednoj osobi, možda će vam u nekom trenutku u budućnosti ta osoba vratiti uslugu tako da će upravo vas preporučiti za neki drugi posao.

Budite otvoreni za različite ponude jer nikad ne znate kamo bi vas neka, naizgled neprivlačna ponuda, mogla odvesti.

Foto: 123rf