Unatoč nepovoljnoj gospodarskoj klimi u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina, inovativni i uporni poduzetnici ipak pronalaze svoj put za probijanje na tržište, ali i za ostanak na njemu.
Kako su nam već nebrojeno puta potvrdile mnoge naše članice, da bi biznis u bilo kojoj sferi poduzetništva bio uspješan, u njega je potrebno uložiti mnogo truda i sredstva, no u svemu tome najvažnija je podrška onih ljudi do kojih nam je najviše stalo. To su najčešće članovi naših obitelji. Mnogi od njih ujedno su i nasljednici obiteljskih tvrtki, a sve se češće prijenos poslovanja (tzv. buisiness transfer) prenosi ne samo na sinove, nego i na kćeri. Poseban aspekt toga čini prijenos poslovanja s majke na kćer.
Uspješnost prijenosa poslovanja utječe i na stanje cjelovite tvrtke
Temu prijenosa poslovanja istražio je 2015. godine CEPOR, Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva. CEPOR-ov tim na čelu s doc. dr. sc. Mirelom Alpezom, direktoricom CEPOR-a i docenticom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, proveo je prvo hrvatsko istraživanje koje je omogućilo identifikaciju značaja problema prijenosa poslovanja na našem području.
Rezultati istraživanja Business Transfer Barometar Hrvatska pokazali su da velik broj hrvatskih tvrtki predstavlja rizičnu skupinu jer ne postoji razumijevanje o promjenama koje će se dogoditi u poduzeću kao posljedica prijenosa poslovanja, niti adekvatna priprema. Na taj način u pitanje se dovodi budućnost čak 5.300 poduzeća, odnosno više od 57.000 radnih mjesta.
Kako nam je pojasnila doc. dr. sc. Mirela Alpeza, dugoročna održivost malih i srednjih poduzeća u velikoj mjeri ovisi o uspješnosti procesa prijenosa nakon povlačenja vlasnika/osnivača poduzeća iz poslovanja.
Zbog složenosti i dugotrajnosti procesa, prijenos poslovanja kritična je faza u razvoju malih i srednjih, posebice obiteljskih poduzeća te ima značajan utjecaj na zaposlenost koju mnoga poduzeća ne uspijevaju savladati. Svake godine u Europskoj uniji kroz proces prijenosa poslovanja prolazi oko 450.000 poduzeća, pri čemu oko 2 milijuna zaposlenika nastavlja raditi u istom poduzeću, ali za drugog vlasnika. Rizik neuspješnog prijenosa poslovanja pritom je vrlo visok. Oko 150.000 poduzeća ne pristupa adekvatno i dovoljno ozbiljno tom procesu, čime se u pitanje dovodi čak 600.000 radnih mjesta godišnje.
Hrvatski poduzetnici tek ulaze u fazu priprema prijenosa poslovanja
Spomenuto istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da se hrvatska mala i srednja poduzeća tek počinju suočavati s problemom prijenosa poslovanja. Aktualnost te problematike posebno je naglašena zbog velikog broja prijenosa vlasništva i upravljanja koji će se u idućih nekoliko godina događati u poduzećima osnivanima 1990-ih godina.
Čak 74% vlasnika tvrtki, koji imaju 55 i više godina starosti, još uvijek su muškarci, dok tek 24% čine žene.
Od tog broja 38% čine obiteljske tvrtke, a prijenos poslovanja u takvom okruženju posebno je izazovan. Štoviše, većina vlasnika tvrtki iznad 55 godina starosti ujedno su i osnivači svojih poslova pa nemaju osobno iskustvo u procesu prijenosa poslovanja. Ipak, kada razmišljaju o toj temi, većina njih posao namjerava prepustiti članovima obitelji.
CEPOR-ovo istraživanje pokazalo je da samo manji postotak vlasnika tvrtki razmišlja o prodaji, prijenosu upravljačke uloge na zaposlenike ili vanjske menadžere, dok značajniji dio njih u razmišljanju o budućnosti svog poduzeća na umu ima članove obitelji. Najčešće je riječ o sinovima ili kćerima.
Kćerke u procesu prijenosa poslovanja
Posebno zanimljiva tematika koja je sve aktualnija posljednjih nekoliko godina prijenos je poslovanja na kćeri, pa čak i na snahe.
Prošlogodišnja Inspirativna poduzetnica godine Katica Hauptfeld posao prenosi i na sina i na kćer, također i Jasna Nemčević, vlasnica Spider grupe. Sin Bernarde Cecelje je odavno uključen u njen biznis, a Mirjana Vučetić je vjerojatno i jedina snaha u Europi koja preuzima obiteljski biznsi.
O toj relativno svježoj temi još se uvijek provode znanstvena istraživanja, a kako kažu i same poduzetnice, one također tek uče o ovoj tematici.
U nedavnom intervjuu prošlogodišnja finalistica u kategoriji Inspirativna poduzetnica godine Branka Hitner nam je otkrila kako je upravo to što je njezina kćer studirala ekonomiju i agronomiju bio dodatan poticaj zbog kojeg je usred recesije odlučila pokrenuti proizvodnju industrijskih vreća. Danas ona i njezina kći Vedrana zajedno rade, a pripremaju se i na prijenos poslovanja u budućnosti.
„Svakodnevno ulažemo velike napore u to kako bi naš prijenos poslovanja danas-sutra bio bezbolan, kako za sam posao, naše kupce i dobavljače, tako i za našu obitelj. Kao majka savjetujem drugim poduzetnicima i poduzetnicama koji vode obiteljske tvrtke da je nužno imati veliko povjerenje i vjeru u svoju djecu koja nastavljaju naš put. Koliko god naše iskustvo bilo nemjerljivo naspram njihova, njihove su ideje i svježina poslu itekako potrebni. Treba ih pustiti da ga njime prožmu“, iskrena je Branka.
Vedrana Hitner još se kao studentica uključila u majčin biznis
Brankina kći Vedrana danas vodi računovodstvo i financije obiteljske tvrtke, a majka je postepeno uvodi u sve aspekte poslovanja. Vedrana je još od malih nogu upijala sve što njezina majka radi, daleko prije pokretanja vlastite tvrtke. Redovito ju je posjećivala na poslu, a tijekom srednje škole nagovorila ju je da joj omogući praksu u poduzeću u kojem je radila, a koje se također bavilo proizvodnjom. Ipak, bilo je i trenutaka kada je bila odlučna u tome da se želi baviti arhitekturom, a nikako nastaviti majčinim stopama.
„Kao dijete znala sam govoriti da neću raditi ono što radi i majka iz prostog razloga jer su neki dijelovi njena posla bili vezani za tvornicu, ne tako lijep ambijent kakav je primjerice banka, upravna zgrada nekog poduzeća i slično. Tada sam govorila da ću ja raditi u nekom ‘ljepšem’ okruženju, a danas sam presretna jer je moj ured tik do tvornice i jer direktno sudjelujem u stvaranju gotovog proizvoda“, govori nam Vedrana Hitner
Danas obiteljske poslove smatra zlata vrijednim prilikama, a ključni trenutak kada je osjetila da s majkom želi i započeti svoju karijeru dogodio se kada je Vedrana bila studentica.
„Naš je obiteljski posao u pravom smislu te riječi započeo negdje na polovini posljednje godine mog studija kada smo odlučili otvoriti proizvodnju. Da bismo u tome uspjeli, bilo je potrebno izraditi elaborat u kojem će ideja biti predstavljena i tu sam se ja po prvi put aktivirala u radu s majkom. Dakle, još sam bila studentica. I danas pamtim kako smo elaborat odnijeli u banku istog dana kada sam položila svoj posljednji ispit. Bila sam silno uzbuđena jer sam osjetila i svoj doprinos u svemu tome“, s ponosom govori Vedrana.
Počela kao obična djelatnica, da bi se postepeno došla do partnerstva
U samom početku svog rada u obiteljskoj tvrtki bila je djelatnica s decidiranim radnim zadacima kojih se strogo pridržavala i ispunjavala ih. Kako su godine staža prolazile i iskustvo je bilo sve veće, polako se uključivala i u strateške odluke. Osim što danas vodi već spomenuto računovodstvo i financije, samostalno vodi i investicijske projekte, od njihovih elaborata do realizacija.
„Zadaci i poslovi koje danas obavljam najjasniji su mogući znak da je majka sigurna u mene i moje sposobnosti te da sam danas i ja partnerica u obiteljskoj tvrtki, osim što sam i djelatnica“, ističe Vedrana.
Zasluženi status partnerice u obiteljskoj tvrtki sa sobom nosi i ponekad teško razgraničavanje privatnog i poslovnog, što zna biti iscrpljujuće, ali isto tako pruža brojne mogućnosti za razvoj ne samo poslovanja, nego i obiteljskih odnosa. Danas Vedrana priznaje da svoj posao s majkom nikada ne bi mijenjala te da je ovakav razvoj njezine karijere bilo baš ono što joj je bilo potrebno i u čemu se u potpunosti pronašla.
Obiteljski posao nema smisla bez kvalitetnih prijenosa poslovanja
Kao što su toga svjesne i Branka i Vedrana, svakoj obiteljskoj tvrtki prioritet je održati se na tržištu, a mišljenja su kako pokretanje posla uopće ni nema smisla ako se ne planira prenositi na nove generacije.
„Obiteljski posao je toliko unikatan i po mnogo čemu ohrabrujući, izniman i prosperitetan da bih ga svima preporučila. Mišljenja sam da je jako važno da roditelji na vrijeme počnu usmjeravati djecu u obiteljski posao jer isti nema smisla ako se ne prenosi na potomke. Previše je truda uloženo u sam posao da se on ne bi nastavljao. Osim toga, mnoge zapadne zemlje veliku važnost pridaju obiteljskim poduzećima jer su i ona generatori rasta i napretka“, završava Vedrana koja kao primjer na koji bi se Hrvatska mogla ugledati u pogledu prijenosa poslovanja navodi Njemačku.
Iako je zbog svoje relativno kratke povijesti kao samostalna država Hrvatska tek ušla u procese prijenosa poslovanja, nadamo se da će ovakvi primjeri kao što su Brankin i Vedranin biti dobar putokaz za sve one koji razmišljaju o pokretanju ili pak prijenosu poslovanja. Pravovremena i kvalitetna priprema pola je uspjeha.
Foto: Andrea Kumar
