Svoje iskustvo u području EU fondova i projekata Ana Fresl stekla je u 5 godina rada u Ministarstvu financija i u SAFU, Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije. Karijeru je zatim nastavila otvaranjem PJR Consultinga prije sada već skoro 10 godina, a u preko 350 projekata ostvarila je značajne rezultate u području upravljanja poduzećem, strateškim razvojem, osiguranjem kvalitete, razvojem ljudi, stručnim savjetovanjem u razvoju i provedbi EU projekata.
U razgovoru nam je objasnila kako uopće izgleda prijava EU projekata i što je sve u tom procesu bitno za male poduzetnike (a otkriva i koji su trenutno najbolji natječaji!).
Koje su najčešće prepreke s kojima se susreću mali poduzetnici u procesu natječaja?
Najčešće prepreke su nedostatak kapaciteta zaposlenika, a samim time i vremena, koji bi se isključivo bavili natječajima i projektima kada postoje prilike za njihovo poduzeće, jer je to posao koji zahtjeva puno radno vrijeme, a rokovi su kratki. Projekt je potrebno napisati, složiti cijelu dokumentaciju i poslati ga na vrijeme.
A kasnije? Sigurno nije sve gotovo nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava?
Kad se ugovor potpiše tek zapravo kreće pravi izazov. Projekti mogu trajati godinu, tri, pet itd., i za to vrijeme provedbe potrebno je voditi svu papirologiju, predavati redovne kvartalne zahtjeve za nadoknadom sredstava sa svim papirima projekta koji dokazuju aktivnosti, nabave, trošenja, isporuke i slično, a ono možda najzahtjevnije je provesti javnu nabavu. Većina poduzetnika nije se susrela s javnom nabavom u svom poslovanju i odjednom ju unutar projekata moraju provoditi.
Dio poduzetnika i konzultantskih tvrtki smatra da je princip najbrže prijave, odnosno „najbrži prst“ dobar pristup jer poduzetnici brže dođu do novca, dok se evaluacijom po kvaliteti projekta na novac čeka i po nekoliko mjeseci?
Svaka opcija ime svoje dobre i loše strane. Najbrži prst je i najbrži put kojim poduzetnici mogu doći do novca. Ipak, moramo uzeti u obzir da ni u slučaju najbržeg prsta nije samo bitno tko je bio brži jer se projekti i tada ocjenjuju i ne može proći onaj koji ne zadovoljava uvjete, samo je redoslijed po kojemu se ocjenjuju projekti formiran redoslijedom prijava.
Druga opcija, ocjenjivanje svih projekata koji su stigli do nekog roka, duži je put, ali ne ovisi o tome tko je najbrži, već se kroz određeno vrijeme projekti šalju do datuma zatvaranja i tek onda se svi otvaraju, čitaju i ocjenjuju. Ova opcija duže traje, konkurencija je veća, ali svi oni koji su napisali projekt ga stignu i poslati. Druga opcija dovodi do kvalitetnijeg odabira iz većeg bazena prijava, a prva opcija dovodi do ranije potpisanih ugovora.
Može li se još nešto poboljšati u sustavu prijave za projekte?
Ono što bi se moglo uvesti je slanje concept notesa, neke vrste pretprijave, kao što je to bilo u vrijeme pretpristupnog razdoblja. Dakle, ne bi se razvijao cijeli projekt, već samo koncept istog s najvažnijim kriterijima odabira koje bi se onda ocjenjivale. Nakon toga bi se pozvao dio prijavitelja da projekt predaju u konačnoj, dugoj verziji, koja bi se ocjenjivala po svim kriterijima odabira. Ovo bi smanjilo ulaganja prijavitelja, ali još više produžilo postupak prijave i odlučivanja. Kao što vidite, izazovno je u ovim procedurama pomiriti kvalitetu i vrijeme.
EU se obvezala na poticanje ženskog poduzetništva i s tim ciljem, među ostalim, razvila „Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.: ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi”. Koliko su žene poduzetnice upoznate s planom u Hrvatskoj?
Dosta poduzetnica je upoznato s tim planom, ali uvijek ima mjesta za više. Akcijski plan kako mu i ime kaže, traje do 2020. godine, do kada nam traje i trenutno financijsko razdoblje. Dakle, ostalo je malo vremena do kraja i sada je vrijeme za EU fondove jer ulaze u svoje finale financijskog razdoblja 2014 – 2020. Tek se mjestimično pojavljuju kriteriji u ocjenjivanju koji bi bili sukladni s Akcijskim planom i postoji još puno prostora da se kriteriji srodni tomu pojavljuju među kriterijima ocjenjivanja projekata.
Kako odabrati pravog konzultanta? Na što poduzetnici trebaju obratiti pažnju pri izboru?
Poduzetnicima je, kada pronađu konzultante koji imaju sve na jednom mjestu, važno sve od informiranja, preko pisanja projektne prijave do stručnosti u provedbi i javnoj nabavi. Kapaciteti agencija koje pomažu aplikantima u apliciranju prosječno broje 5 zaposlenika. PJR tim broji 25 stručnjaka za EU fondove koji rade razvoj projekata, provedbu i javnu nabavu te iz svog iskustva dodatno i obrazuju veliki broj polaznika naših edukacija koji žele ove procese naučiti raditi samostalno.
Uvijek govorimo o poduzetnicima i preprekama s kojima se oni susreću. Što je s konzultantima? Vjerujem da se i konzultanti poput PJR-a često susreću s izazovima u radu s poduzetnicima kojima su već dodijeljena sredstva.
Naravno, svi se susrećemo s izazovima u radu. EU fondovi su specifično područje u kojem puno ljudi vjeruje da zna što ih čeka nakon dobivanja ugovora, iako to u suštini nije tako. Provedba projekata je zahtjevan posao kojeg netko treba raditi stalno, a ne kao dio svog redovnog posla.
Onda je tu javna nabava, poduzetnicima treba objasniti da odjednom moraju sve što nabavljaju raditi po Pravilniku za neobveznike zakona o javnoj nabavi, s čime se prije EU projekta nisu susreli. Frekvencija izvještaja je jako velika, a pravila za prihvatljivost troškova projekta su brojna. Izazov konzultantima stvara okvir, odnosno Europska Komisija i državna tijela u sustavu fondova koji povremeno mijenjaju pravila igre.
Foto: PJR
