Mobbera, odnosno zlostavljača na radnom mjestu ima gotovo svugdje, a iako se ranije nije toliko otvoreno govorilo o toj temi, u posljednje je vrijeme često prisutna u društvu.
Jedna od onih koja otvoreno govori o mobbingu je i Nataša Matošin Grbić, pravnica iz Siska koja želi osvijestiti ljude o ovom društvenom problemu. Budući da je i sama prošla pakao zbog mobbinga na radnom mjestu, što joj je utjecalo i na zdravlje, odlučila je napisati knjigu „Ne, šefe“ kako bi pomogla ostalim žrtvama mobbinga, a uz to, posvetila se edukaciji mobbingiranih osoba, ali i poslodavaca jer smatra kako je to jedini put do promjena.
U razgovoru s njom, htjeli smo saznati možemo li tog šefa psihopata koji će nas mobbingirati prepoznati već na razgovoru za posao, kome se obratiti za pomoć te kako se zaštititi.
Kako prepoznati šefa sklonog mobbingu?
Nataša ističe da je moguće prepoznati šefa sklonog mobbingu po načinu na koji postavlja pitanja, držanju tijela, pogledu ili tonu glasa. „Ukoliko vas tijekom razgovora uopće ne gleda i ne obraća na vas pažnju, nego istovremeno obavlja neki svoj posao, stoji ili šeta oko vas s rukama u džepovima, ili pak naglašava njemu bitne stvari povišenim tonom i naginje se prema vama… Sve su to znakovi pokazivanja moći. No, ipak to ne mora značiti da će baš vas mobbingirati“.
Razlozi za provođenje mobbinga, nastavlja Nataša, najčešće su da se određenog radnika udalji s radnog mjesta, tako da ne vidi način kako bi se radnici pri samom zapošljavanju mogli zaštititi. Ipak, s obzirom na njeno iskustvo, danas i kod najmanje sumnje da bi s budućim šefom moglo biti problema, ne bi posao prihvatila ni pod kojim uvjetima.
„Razumijem da je danas teško pronaći posao i da ljudi pri zapošljavanju ne obraćaju pažnju na takve stvari zbog sreće što su konačno dobili posao. No, je li to rješenje? Po mom mišljenju ne“, govori Nataša.
Žrtva mobbinga ne može normalno obavljati posao
Osoba izložena mobbingu gubi koncentraciju, volju za radom, sigurnost, samopouzdanje i samopoštovanje i nikako ne može raditi svoj posao normalno. Ono što je nekad bila rutina, sad je nepremostivi problem.
No, žrtve mobbinga teško prihvaćaju da su žrtve, žive u strahu i neugodno im je pričati o tome, čak i sa svojim bližnjima. Nataša im stoga savjetuje da potraže savjet, ali ne od laika koji im u dobroj namjeri može samo otežati situaciju, već da se obrate stručnim osobama.
„Mobbing sa sobom nosi više posljedica – i zdravstvenih, pravnih, ali i problema s okolinom i u obitelji. Ukoliko nemaju zdravstvenih problema bilo bi dobro potražiti pravnu pomoć. Savjetujem nekog tko nije u bilo kakvom odnosu s poslodavcem pa tako postoji mogućnost posjetiti odvjetnika, pravnike u sindikatima i sl. Ako žrtve imaju zdravstvene probleme, savjetujem da se što prije jave svom liječniku, koji će odlučiti je li im potrebna kakva medicinska pomoć, kao i jesu li sposobni za rad.“
I sama o tome govori na radionicama ili coachingu 1 na 1, jer smatra kako žrtve više vole privatnost.
Mobberi su neispunjene osobe koje traže pažnju
Točne podatke o tome tko su mobberi je teško dobiti jer ne prijavljuju sve žrtve mobbinga, kao što to uostalom ni Nataša nije učinila, ali je proučavajući materiju i u radu s klijentima došla do zaključka kako se u pravilu radi o osobama koje su neispunjene u nekom segmentu svog života ili koje traže pažnju, te kako je nešto više bilo žena mobbera.
Prvo što žrtva mobbinga koja ima zdravstvenih problema treba učiniti je pobrinuti se za ozdravljenje, a zatim može tražiti neku vrstu satisfakcije na sudu.
Iako više zakona uređuje područje zlostavljanja na poslu, Nataša ipak upozorava da je vrlo malo pravomoćnih presuda u korist žrtava. No, neki se radnici svejedno odlučuju na to i prijavljuju kazneno djelo zlostavljanja na radu. O tome hoće li uspjeti u postupku ovisi o dokazima radnika, odnosno o tome hoće li kolege svjedočiti za njega. Nataša ističe kako se malo njih odlučiti svjedočiti protiv poslodaca.
Također, ukoliko se zlostavljani radnik odluči obratiti odjelu ljudskih resursa, vrlo često ni to nije dobro rješenje jer su i oni zaposleni kod istog poslodavca i teško je očekivati da će raditi protiv njega.
„Upravo mi je cilj i knjigom te radionicama, seminarima i predavanjima educirati ljudske resurse, koji će poslodavca upoznati s mogućim negativnim posljedicama mobbinga, koliko god mobber s druge strane doprinosi tvrtki“, zaključuje Nataša.
Foto: privatna arhiva Nataše Matošin Grbić
