Zagreb dobiva nove četiri ulice nazvane imenima istaknutih žena iz svoje suvremene povijesti! Da ne bude zabune, ne nastaju nove ulice već se jednostavno preimenovanjem postojećih povećava broj onih nazvanih ženskim imenima.
Uoči Dana antifašističke borbe, prošlog je tjedna Vijeće gradske četvrti Črnomerec usvojilo prijedloge Mjesnog odbora Sveti Duh za zamjenu imena ulica koje trenutno nose imena po sudionicima ustaškog režima, pohvalilo se VGČ Črnomerec na Facebooku.
Preimenovane ulice
„Jako smo zadovoljni da je prijedlog Odbora za kulturu usvojen i da će izrazito mali broj ulica nazvan po ženama napokon rasti, što vidimo kao ispravak nepravde i mali, ali bitan korak naprijed u ostvarivanju rodne ravnopravnosti“, napisali su.
Tako će se Ulica Franje Nevistića preimenovati u Ulica Mie Oremović. Ulica Ivana Oršanića bit će Ulica Božene Begović. Ulica Srećka Karamana zvat će se Ulica Božene Kraljeve, a Ulica Branka Klarića postaje Ulica Elize Gerner.
Kako podsjećaju iz GČ Črnomerec, u prosincu prošle godine izglasali su da se napokon uklone „sramotni nazivi ulica“ na području četvrti Črnomerec, a sad su svakoj ulici i dodijelili novi naziv. Kako je ranije najavljeno, sve ulice nosit će ime po istaknutim dramskim umjetnicama.
Riječ je o potezu koji je dio šireg procesa na razini Zagreba. Otkako je u Zagrebu na vlasti koalicija Možemo! – SDP radi se na tome da se promijene imena ulica nazvanih po pripadnicima ustaškog režima, fašističkog i kvislinškog. U četvrtima Peščenica – Žitnjak, Gornja Dubrava, Črnomerec i Trnje ide u izmjenu imena ukupno deset ulica nazvanih po osobama povezanima s NDH, prenosi Jutarnji list.
Danas je svega 10-ak ulica i trgova u Zagrebu nazvano po ženama, kad isključimo književne likove. U GČ Črnomerec do sad nije bilo nema niti jedne. IZ VGČ Črnomerec smatraju nedopustivim da neke ulice nose nazive po osobama koje se povezuju s najmračnijim razdobljem hrvatske povijesti. Zato su umjesto ustaša odlučili staviti imena istaknutih umjetnica.
Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti – bez važnog podatka
Mia Oremović
Mia Oremović školovala se kod samog Branka Gavelle. Bila je stalna članica zagrebačkog HNK, a kasnije Dramskog kazališta (danas Gavella) da bi zatim prešla u slobodne umjetnike. Debitirala je glavnom ulogom udovice u filmu „H-8“ za koju je nagrađena je glavnom glumačkom nagradom na festivalu u Puli. Njezina najpoznatija uloga je ona u filmu „Tko pjeva zlo ne misli“ Kreše Golika gdje je utjelovila usidjelicu srednjih godina. Glumila je i u antologijskim serijama poput “Naše malo misto”, “Velo misto”, “Kapelski kresovi” i “Smogovci”
Nagrađena je nagradom Vladimir Nazor za životno djelo na području filma te nagradom za životno djelo “Fabijan Šovagović” Udruženja hrvatskih filmskih redatelja. Njezin rodni grad Požega proglasio ju je počasnom građankom.
Božena Begović
„Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“ – svima su dobro znane riječi prve hrvatske radijske spikerice.
Božena Begović hrvatska je glumica, kazališna djelatnica, književnica, prevoditeljica i radijska spikerica. Glumačku akademiju pohađala je u Beču. Djelovala u Beču, Steyru, Dubrovniku i Zagrebu.
Bila je ravnateljica Drame HNK-a u Zagrebu, suosnivačica je i voditeljica Zagrebačkoga pionirskog kazališta. Bavila se i režijom, pisala je poeziju, drame, dječje igrokaze i dramatizacije, libreto za balet te eseje…
Pročitajte više: Velikanke – znane i neznane: na sam Dan žena u NSK otvorena izložba koja slavi žene
Božena Kraljeva
I Božena Kraljeva dobitnica je nagrade za životno djelo Vladimir Nazor. Poslije odigrane uloge Berthe u Strindbergovom “Ocu”, uprava HNK-a ocijenila je iznimnom njenu darovitost pa ju je angažirala kao glumicu. U četiri desetljeća, Božena Kraljeva je na toj pozornici ostvarila golem broj uloga, psihološki duboko izrađene likove mladih heroina, komičnih i tragičnih žena, ljubavnica i starica. Bila je Julija, Ofelia i Desdemona, Andromaha i Kassandra, Lucićeva “Robinja”, Ana Karenjina…
Kraljeva je, kažu, jedinstvena glumačka osobnost u povijesti hrvatskog glumišta. Bila je istančana i odmjerena u gestikulaciji, osvajala je suptilnom scenskom pojavom i profinjenim govorom.
Eliza Gerner
Eliza Gerner postala je glumica ‘slučajno’. Doktorirala je ekonomiju za Drugog svjetskog rata, a nakon rata bez jasne vizije budućnosti prihvaća ponudu znanaca da u rodnom Somboru da zaigra Elizu Doolittle u “Pigmalionu”. Preselila se u Zagreb da bi pohađala Dramski studio koji je vodio Tito Strozzi.
Od uloga ističu se Melita (Krleža, “Leda”), Kleopatra (Shaw, “Cezar i Kleopatra”), Klara (Goethe, “Edmont”), Katarina (Ostrovski, “Oluja”) i Lidija u “Staromodnoj komediji” Arbuzova.
Zanimljivo je da je njezina unuka Dora Fišter Toš – hrvatska televizijska i kazališna glumica koja je glumila u serijama “Oblak u službi zakona”, “Bibin svijet”, “Odmori se, zaslužio si”, “Naša mala klinika”, “Duga mračna noć”, “Naši i vaši”…
Pročitajte više: Žena na američkoj novčanici ponovno prioritet, a što je s hrvatskim?
Zagreb i žene – tek su tri ‘ženska trga’ i 12 ulica
Prema istraživanju s Fakulteta političkih znanosti, od oko četiri tisuće javnih naziva u gradu, svega njih 69 simbolizira žene, odnosno 1,8 posto parkova, ulica i spomenika. Od trgova, po ženama nosi ime Dubravkin trg, Trg Katarine Zrinske i Trg Svete Marije Čučerske – njih svega tri od 70 zagrebačkih trgova.
Također, tek 12 ulica ima ‘ženska imena’. Jedino je Margaretska ulica smještena u središnjem dijelu grada. U ovome popisu svoje su mjesto pronašle i dvije ulice koje nose ime i žene i muškarca. Riječ je o Ulici Paule i Većeslava Pavleka Miškina te Ulici Ambroza i Klotilde Vranyczany. Od ukupnog broja ulica koje su nazvane po osobnim ženskim imenima većina njih nalazi se u “malim, sporednim ulicama, na periferiji grada, daleko od središta i važnih prometnica”, pišu autori istraživanja.
“Usporedimo li, primjerice, monumentalne, izdignute kipove bana Jelačića ili kralja Tomislava s kipom Marije Jurić – Zagorke, koja je zbijena uza zid Tkalčićeve ulice na pločniku, nesrazmjer je više no očigledan te umanjuje značaj književnice i prve profesionalne (hrvatske) novinarke“, navode u studiji.
Taj obrazac uočava se kod ostalih ‘ženskih’ spomenika. Tako su biste sestara Baković potisnute u slabo osvijetljenom prolazu kraj kina Europa, dok spomen-ploča Mariji Radić, u Mihanovićevoj 34, na visini od 3 metra ostaje sklonjena od pogleda javnosti.
Foto: Canva / VČČ Črnomerec Facebook
