Nije normalno da imamo između 400 i 600 tisuća stanova koji su prazni – rekao je gostujući na N1 predsjednik HSLS-a Dario Hrebak. No – otkud ta ogromna brojka od 600.000 praznih stanova koje bi, kako se ovih dana prognozira, porez na nekretnine trebao “vratiti na tržište”? Kako analizira ekonomski analitičar Ivica Brkljača, to bi značilo da je, praktički, svaki treći stan nenastanjen. Brojke su nategnute, upozorava.
Ne zvuči logično
“Prema Popisu stanovništva 2021., točan broj nenastanjenih stanova je 595 tisuća. Ako je tome tako, zašto Hrebak govori o „400 do 600 tisuća“, a ne okruglo 600 tisuća? Zašto premijer, koji je tradicionalno oprezan s izjavama, govori kako ‘Imamo previše praznih stanova koji se ne koriste’ tj. ne navodi konkretne brojeve? Evo jedno potencijalno objašnjenje: zato što znaju da ta brojka od 600 tisuća nema veze sa stvarnim stanjem odnosno da je izvađena iz konteksta”, upozorava Brkljača.
Naime, pojam stana je u Popisu jako široko postavljen pa je tako praktički svaka potleušica, baraka, kućica u ruševnom stanju itd. ubrojena u stambeni fond, objašnjava stručnjak. Tako je stanova za stalno stanovanje prema Popisu bilo 2 milijuna, od čega je 1,4 milijuna nastanjeno, a 600 tisuća nenastanjeno.
“Dakle, praktički svaki treći stan je nenastanjen. Vama to zvuči logično? Vi koji živite u višestambenoj zgradi, svaki treći stan je prazan? Pazite, u to se ne ubrajaju stanovi koji se koriste za odmor (u koji vlasnici dolaze povremeno – to je druga kategorija, takvih je još 230 tisuća) već potpuno nenastanjeni. Give me a break!“, ističe Brkljača u objavi na LinkedInu.
Pročitajte više: Je li porez na nekretnine još jedan harač na građane?
‘Sumnjam da ima 600.000 ‘skupih kvadrata”
Kako bi oslikao o kojim veličinama govorimo, dao je zanimljivu usporedbu.
“Znate li koliko smo novih stanova izgradili od samostalnosti do 2022.? Oko 450 tisuća. Dakle, u 30+ godina 450 tisuća novih stanova, a oni pričaju o 600 tisuća praznih stanova? Kao da smo Kina i njezini ghost cities, s nepreglednim morem novoizgrađenih praznih stambenih zgrada”.
Očigledno je, smatra, da se veliki dio od tih 600 tisuća praznih stanova odnosi na “ruševne građevine, napuštene kućerke po selima od Ravnih kotara, preko Gorskog kotara do Slavonije, potleušica u mjestima u kojima mladi ljudi ne žele živjeti i sl”. Tu, objašnjava, ni sada nisu ‘skupi kvadrati’. ‘Skupi kvadrati’ (citira premijera) su tamo gdje bi svi htjeli živjeti, u priobalju i velikim gradovima, a tamo sigurno nema obilje novouređenih nenastanjenih stanova.
“Koliko shvaćam, porezom se želi učiniti da ‘skupi kvadrati’ to više ne budu, da se više nekretnina nađe na prodaji i tako padnu cijene pa da ‘mladi mogu povoljnije doći do stana’. OK. Samo podsjetnik da je financijsko bogatstvo Hrvata masovno koncentrirano u nekretninama, a ako dođe do željenog ishoda pada cijena nekretnina, to će značiti i – masovno financijsko siromašenje Hrvata. Kako kaže ona izreka, pazite što želite jer bi se to moglo i – ostvariti”, zaključuje Brkljača.
Foto: Canva / LinkedIn
