Postoje različite mogućnosti poslovanja poljoprivrednog gospodarstva sa organizacijskog stajališta. Svako od njih teži dobro uspostavljenoj organizaciji kako bi se postigao uspjeh. Kada govorimo o osnivanju poljoprivrednog gospodarstva važno je naglasiti kako ono može biti registrirano i u ostalim pravnim oblicima, a to znači da možete registrirati i obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadrugu.
Povezano:
- Što trebate znati ako pokrećete OPG?
- Konzultantica sa svjetskim iskustvom pomaže poljoprivrednicima doći do EU sredstava
- Koje se poljoprivredne kulture isplate proizvoditi i možete li dobiti poticaje za njih?
Razlike se očituju u obveznim evidencijama i propisima vezanim za pojedini pravni oblik, kao i u pozicijama odgovornosti osnivača. Fizičke osobe su obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te samostalne djelatnosti. Takav oblik registracije ima drugačije obveze i prava. Sam odabir oblika registracije temelji se na dugotrajnom razmatranju svih oblika, savjetovanju sa stručnim osobama te u konačnici donošenju odluke. Svaki subjekt odabire sebi odgovarajući oblik po svojim željama, potrebama te mogućnostima. Svi navedeni oblici registracije imaju veliko značenje za poljoprivredu i sam gospodarski razvitak Republike Hrvatske.
Sljedeća fotografija prikazuje najzastupljenije oblike registracije poljoprivredne djelatnosti, kao i faktore utjecaja na izbor organizacijskog oblika.
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, te je uređen Zakonom o obrtu (NN 143/13; NN 127/2019; NN 41/2020). Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata. Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom registriranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljstvu, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, Zakon o komunalnom gospodarstvu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti, osobito za uvjete prostora, stručne spreme ili posebnih dozvola i koncesija. Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta –umjetnika. Prednosti osnivanja obrta su niži troškovi, jednostavnije knjigovodstvo, brza promjena podataka, kao i raspored dohotka i kontrola poslovanja.
Trgovačko društvo je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Upis društava u sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru (NN1/1995; NN57/1996; NN1/1998; NN30/1999; NN45/1999; NN54/2005; NN40/2007; NN91/2010; NN90/2011; NN148/2013; NN93/2014; NN110/2015; NN40/2019) i Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar (NN 121/2019). Prema Zakonu, u Hrvatskoj se može osnovati društvo kapitala ili društvo osoba (Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, 2003, Vodič za mala i srednja trgovačka društva).
Oblici trgovačkih društava
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
Društvo s ograničenom odgovornošću najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj. Društvo s ograničenom odgovornošću trgovačko je društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može pri osnivanju preuzeti više temeljnih uloga, ali ih kasnije može steći. Poslovni udjeli ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima.
Dioničko društvo (d.d.)
Dioničko društvo je trgovačko društvo kapitala u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničko društvo može osnovati i samo jedna osoba, odnosno društvo može imati i samo jednog dioničara. Dioničko društvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Društvo odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva. Temeljni akt dioničkog društva je statut. Njime se uređuje unutarnji ustroj društva.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću podoblik je d.o.o.-a. Razlika je u tome što se j.d.o.o. može osnovati na pojednostavljen način. To konkretno znači da se moraju koristiti obrasci zapisnika koji su prilozi Zakonu o izmjenama i dopunama ZTD -a i taj zapisnik vrijedi umjesto popisa članova društva, popisa ovlaštenih članova za vođenje poslova društva i sadrži izjavu člana uprave o prihvaćanju svog imenovanja te potpis svih članova. Druga razlika se odnosi na sljedeće: j.d.o.o. može imati jednog do najviše tri osnivača, s time da samo jedan može biti član uprave. Temeljni kapital j.d.o.o.-a ne može iznositi manje od 10,00 kn koji se obavezno upisuje samo u novcu, a ukoliko temeljni kapital dosegne iznos od 20.000,00 kn ili više, počinju se primjenjivati odredbe Zakona kako je propisano za d.o.o.
Ključna razlika između trgovačkih društava i obrta je odgovornost za preuzete obveze. Dok obrtnik za preuzete obveze odgovara cjelokupnom osobnom imovinom (osim propisanih minimalnih izuzeća), vlasnici trgovačkih društava (d.o.o. i j.d.o.o.) odgovaraju samo imovinom koja je unesena u tvrtku (ograničena odgovornost).
Što je zadruga?
Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara (najmanje 7), te je određena Zakonom o zadrugama (NN 34/2011; NN 125/2013; NN 76/2014; NN 114/2018; NN 98/2019). Ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Svaki osnivač unosi osnovni članski ulog koji ne može biti manji od 1000,00 kn. Član zadruge može biti samo osoba (fizička i/ili pravna) koja neposredno sudjeluje u radu zadruge, posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Član zadruge ne odgovara za obveze zadruge. Prednosti poslovanja kroz zadrugarstvo su zajednički nastup na tržištu, kao i zajedničko skladištenje, niži troškovi nastupa na tržištu, niži troškovi proizvodnje, stalna edukacija i poslovno povezivanje subjekata malog gospodarstva s velikim gospodarskim subjektima.
Što je OPG?
OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. Zakon o poljoprivredi (NN 149/09; NN 127/10; NN 50/12; NN 120/12; NN 148/13; NN30/2015; NN118/2018; NN 42/2020) definira ciljeve i mjere poljoprivredne politike, korisnike prava, oblike djelovanja poljoprivrednog gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijsku potporu, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor. Fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede odabere organizacijski oblik OPG-a, a ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, mora se upisati u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstva.
Prednosti OPG-a su svakako jednostavnost otvaranja i lakoća zatvaranja, jednostavnije vođenje poslovnih knjiga, lakoća prenošenja OPG-a s nositelja na nositelja, a nudi mogućnost prijave na EU natječaje Programa ruralnog razvoja.
Kako bi poduzetnik mogao odlučiti koji oblik gospodarstva odgovara njegovom poduzeću mora uzeti u obzir sve čimbenike s kojim bi se poslovanje moglo susresti. Također kako bi ispravno odlučio mora sagledati sve stavke svoje odabrane gospodarske djelatnosti, te proučiti sve zakone i pravilnike. Postoje razni načini na koje poduzetnici u današnje vrijeme mogu oblikovati svoje gospodarstvo. Svi navedeni organizacijski oblici regulirani su određenim zakonima kao što su Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu, Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnostii dr. Važno je pridržavati se tih zakona kako bi poduzeće moglo uspješno poslovati.
Osim što je važan sam odabir registracije poduzetnik za uspješno poslovanje treba imati dobre organizacijske sposobnosti kako bi u svom radu povećao produktivnost. Odabirom određenog organizacijskog oblika smanjuje se rizik poslovanja te se stvara određena sigurnost. Od svih navedenih oblika registracije poduzeća, svako od njih posjeduje određene prednosti, ali i nedostatke. Tako u određenim oblicima poduzetnici odgovaraju cijelom svojom imovinom dok u nekima samo do visine temeljnog kapitala, to umanjuje rizik poslovanja. Za zaključiti je da se prilikom odabira poslovanja treba prouči svaki pravni oblik koji poduzetnik ima na raspolaganju i odlučito za ono koje ostvaruje najveću dobit uz što manje prisustvo rizika. Poduzetnik biranjem organizacijskog oblika poduzetništva posredno bira i oblik poreza koji će se plaćati pa o tome treba povesti računa kada se planiraju porezne obveze.
Autor: Barbara Đukić i Jasmina Čaušević, IPS Konzalting
Foto: Privatna arhiva, Unsplash
