I vjeverica ima više prava od afganistanske djevojčice – zaključila je američka glumica Meryl Streep. Pridružila se tako Afganistankama koje žele ukidanje strogih ograničenja talibanske vlade kada je riječ o načinu života žena u ovoj državi, piše N1. U Afganistanu se, naime, događa eskalacija rodne nejednakosti. Sve za što su se godinama borile, dolaskom talibana na vlast nestalo je “preko noći”. Talibani su izdali najmanje 70 dekreta i direktiva koje izravno ciljaju na autonomiju, prava i svakodnevni život žena i djevojaka. Ovo opresivno okruženje rezultiralo je značajnim pogoršanjem kvalitete njihovih života, piše UN Women. Evo kako danas izgledaju prava žena u Afganistanu.
Ženski se glas ne smije povisivati u javnosti
Podsjetimo, nakon povlačenja stranih snaga, na čelu s Amerikancima, u kolovozu 2021., u Afganistanu su se na vlast vratili talibani. Nove talibanske vlasti primijenile su iznimno strogo tumačenje islamskog zakona. Djevojke i žene podnijele su najveći teret tih ograničenja: zabranjen im je ulazak u javne parkove te na sveučilišta, ali i pjevanje u javnosti, što su Ujedinjeni narodi nazvali “rodnim apartheidom”.
Naime, Zakon o “porocima i vrlini” nalaže da se ženski glas ne smije povisivati izvan kuće i da žene ne smiju pjevati niti naglas čitati poeziju. Od njih se zahtijeva i da, kad napuštaju svoje domove, pokriju cijelo tijelo i lice, a odande bi trebale izlaziti samo “u nuždi”.
“Danas u Afganistanu i vjeverica ima više prava od afganistanske djevojčice, jer su talibani zatvorili javne parkove za žene i djevojčice. U Kabulu ptica može pjevati, ali djevojka ne može, a žena ne može pjevati u javnosti. Smatram da bi međunarodna zajednica kao cjelina, kad bi se udružila, mogla utjecati na promjene u Afganistanu i prekinuti to postupno gušenje čitave polovine stanovnika“, rekla je slavna oskarovka Streep u ponedjeljak u sklopu rasprave održane na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku.
Talibanska vlada, koju tek treba priznati bilo koja druga država svijeta, u kolovozu je objavila žestoko globalno kritiziran zakon kojim dodatno pooštrava ograničenja života žena u Afganistanu. Premda su brojne mjere neformalno provođene još od talibanskog preuzimanja vlasti 2021., njihova službena regulacija izazvala je osude međunarodne zajednice i skupina za ljudska prava.
Pročitajte više: Talibani zabranili ženama čitanje naglas i pjevanje u javnosti. I to nije sve
Žena konstantno mora biti u pratnji muškarca
Žene u Afganistanu sve su izoliranije, a 18 posto njih izjavilo je da se u posljednja tri mjeseca nisu susrele ni s jednom ženom izvan svoje uže obitelji. Ova prisilna izolacija mnoge žene i djevojke tjera u duboki očaj. Zabrinjavajuće je i da 8 posto ispitanika poznaje barem jednu ženu ili djevojku koja je pokušala samoubojstvo od dolaska talibana na vlast u kolovozu 2021. godine.
Dakle, ženama su postavljena stroga ograničenja na pristup javnim prostorima, mogućnostima zapošljavanja, reproduktivnim pravima, zdravstvenoj skrbi majki, obrazovanju, uslugama mentalnog zdravlja i slično.
Dekret iz prosinca 2021. nalaže da žene moraju biti u pratnji muškog rođaka kada putuju više od 77 kilometara od kuće. Međutim, u nekim dijelovima zemlje od žena se očekuje da putuju s muškim skrbnikom čak i na mnogo kraćim relacijama. U protivnom mogu biti ispitivane i uznemiravane na kontrolnim točkama. Za one bez bliskih muških rođaka, kao što su udovice bez sinova ili braće, situacija je užasna – ne mogu niti kupiti hranu bez da je ugrožena njihova sigurnost.
Pročitajte više: Talibani na press konferenciji uvjeravali da neće biti diskriminacije žena, a zatim ih udaljili iz njihovih ureda
Brane im obrazovanje i osuđuju ih na ovisnost o muškarcima
Iste godine talibani su ženama i djevojčicama sustavno ukinuli i pristup obrazovanju u Afganistanu. Djevojčicama je prvo u ožujku 2022. zabranjeno pohađanje srednjih škola, nakon čega je u prosincu iste godine uslijedila suspenzija sa sveučilišta. Do siječnja 2023. talibani su još više produbili svoj opresivni stisak i zabranili djevojkama polaganje prijemnih ispita za sveučilište. Do tada je u nekim pokrajinama na ispite izlazilo više djevojčica nego dječaka, što je ovom “mjerom” svakako prekinuto.
Učinak ovih mjera bio je razoran. Pao je broj djevojčica koje se upisuju u škole, a do travnja 2023. nevjerojatnih 80 posto djevojčica i mladih žena školske dobi nije pohađalo školu, uključujući 1,1 milijun djevojčica srednjoškolske dobi. Iako su osnovne škole i dalje otvorene za djevojčice, gotovo 30 posto afganistanskih djevojčica nikada nije ni započelo osnovno obrazovanje zbog duboko ukorijenjenih sociokulturnih normi, previsokih troškova i sigurnosnih problema povezanih s putovanjem.
Ono što je također jasno nakon tri godine jest da će talibanska ograničenja prava žena i djevojčica utjecati na generacije koje dolaze. Analiza UN Women pokazuje da je do 2026. učinak izostavljanja 1,1 milijuna djevojčica izvan škole i više od 100.000 žena izvan studija u korelaciji s povećanjem stope ranog rađanja za 45 posto – i povećanim rizikom od smrtnosti majki za najmanje 50 posto.
Predviđa se da će afganistansko gospodarstvo, ako se žene i dalje ne budu obrazovale, izgubiti 9,6 milijardi USD, što je dvije trećine današnjeg bruto domaćeg proizvoda.
Situacija je još gora za djevojčice s invaliditetom. Procjenjuje se da njih 80 posto uopće ne može pristupiti obrazovnom sustavu. Ovaj nemilosrdni napad na obrazovanje djevojčica nije samo kršenje njihovih prava, već i namjeran pokušaj brisanja njihove budućnosti. Generacije afganistanskih djevojčica osuđene su na život u kojemu ovise o muškarcima.
Pročitajte više: Dvije godine opresije Talibana – žene su vraćene stoljeće unatrag
Posao, pravo glasa, zdravstvo…
Afganistankama je ekonomska neovisnost već sustavno oduzeta. Više ne mogu raditi u javnoj upravi, a drastično je smanjena i njihova prisutnost u privatnom sektoru. Mnoge tvrtke u vlasništvu žena prisilno su zatvorene.
Talibani su dopustili neke iznimke u sektorima kao što su zdravstvo i obrazovanje, ali su i ondje nametnuta mnoga ograničenja, a broj žena koje čine radnu snagu nastavlja strmoglavo padati. Mnoge organizacije sada radije zapošljavaju muškarce, dodatno potiskujući žene i nagrizajući njihove posljednje mogućnosti za ekonomski angažman.
Kad je riječ o sudjelovanju u politici i društvu, 99 posto ispitanica smatra da imaju ograničen ili nikakav utjecaj na donošenje odluka u svojim zajednicama. To se također odražava u domu, jedinom mjestu za koje su talibani rekli da je sigurno za žene. UN Women podaci pokazuju da je postotak žena koje smatraju da mogu utjecati na donošenje odluka u vlastitom domu pao za gotovo 60 posto tijekom prošle godine.
Kvaliteta njihovog života pati i kad je u pitanju zdravstvo. Godine 2022. samo je 10 posto ispitanih afganistanskih žena navelo da mogu pokriti svoje osnovne zdravstvene potrebe zdravstvenim uslugama koje su im dostupne. Zatvorenost kod kuće također ima značajne implikacije na mentalno zdravlje. Ženama je ograničen i pristup bavljenju tjelesnom aktivnošću, odgovarajućim higijenskim i sanitarnim uvjetima…
Žene i djevojke s invaliditetom suočavaju se s dodatnim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama zbog još veće vjerojatnosti ograničenja mobilnosti i društvene izolacije zbog raskrižja rodne diskriminacije i stigme i prepreka povezanih s njihovim invaliditetom. Također je vjerojatnije da će doživjeti veće stope nasilja i imati manji pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi, čak i biti u opasnosti od prisilne sterilizacije.
Pročitajte više: Radile za ravnopravnost, a sad moraju – šutiti i nestati
‘Globalna borba protiv ekstremizma’
Voditeljica Foruma žena o Afganistanu Asila Wardak rekla je tijekom rasprave u UN-u da su afganistanske žene prisutne u toj instituciji kako bi podsjetile svjetske vođe da “nije riječ samo o afganistanskoj borbi”, nego i o “globalnoj borbi protiv ekstremizma”.
Koofi, bivša članica parlamenta u Kabulu, smatra da je govor o situaciji afganistanskih žena u sklopu Opće skupštine za njih ipak “mali znak nade, no to nije dovoljno”. Predložila je imenovanje posebnog izaslanika UN-a čija bi zadaća bila vršiti pritisak na talibansku vladu.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je da diskriminacija žena nanosi veliku štetu Afganistanu.
“Sudjelovanje žena u vodstvu zemlje dokazano koristi miru, sigurnosti, socijalnoj zaštiti, stabilnosti okoliša i brojnim drugim stvarima, jer Afganistan se suočava s ozbiljnim problemima na svim tim područjima”, rekao je.
Foto: Canva
