Nezadovoljstvo neorganiziranom i loše vođenom državom, nesposobni političari i političke stranke bez vizije, beznađe, besperspektivnost, nepotizam, korupcija i kriminal – samo su neki od najčešćih razloga zašto Hrvatska ostaje bez stanovništva, prema istraživanju HUP-a. HDZ-ov ministar financija Marko Primorac odlučio je doskočiti tom problemu pa je u sklopu Porezne reforme za 2025. godinu predstavio ideju kako da potakne povratak hrvatskih državljana – povratnike bi oslobodio poreza na dohodak.
Uzalud trud svirači?
Primorac je jučer javnosti predstavio dugoočekivani prijedlog Porezne reforme za 2025. godinu. Reformom se planira izmjena šest aktualnih zakona. Mijenjat će se Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, Zakon o doprinosima, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o Poreznoj upravi i Opći porezni zakon.
Upravo izmjenom Zakona o porezu na dohodak žele potaknuti povratak hrvatskih državljana radi demografskih ciljeva i potrebe tržišta rada. Hrvatski povratnici ili potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država bit će oslobođeni plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaće. Oslobođenje bi se odnosilo na razdoblje od 5 godina, a uvjet je da su povratnici u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine.
Što to znači, kako će utjecati na gospodarstvo i na hrvatski proračun i hoće li mjera ‘uroditi plodom’, objašnjava porezna stručnjakinja Sanja Hlevnjak.
“Ne smatram da će ovo imati neki veći utjecaj na proračun. Također, ne smatram da će ova mjera u bilo kojem smislu pokrenuti gospodarstvo. Sve je to preslabo“, komentira Hlevnjak.
Pročitajte više: Povećale se neoporezive naknade. Što to znači za mirovine, a što za proračun?
Mladi od ove mjere nemaju koristi
Hlevnjak upozorava kako predložena mjera zapravo zanemaruje cijelu jednu veliku skupinu potencijalnih povratnika, a to su – mladi. Naime, oni od ove mjere zapravo nemaju nikakve koristi. Kao prvo – motiv odlaska mladih najčešće nije onaj ‘trbuhom za kruhom’ već nezadovoljstvo stanjem u zemlji, korupcijom i nepotizmom, pa samim time i povratak nije u tolikoj mjeri financijski uvjetovan. A kao drugo – mladi su već oslobođeni ovog poreza.
“Mlade zaposlene osobe do 25 godina života već su u potpunosti oslobođene plaćanja poreza na dohodak. S druge strane, mlade zaposlene osobe od 26 do 30 godina oslobođene su 50% iznosa poreza, tako da bi i preostalu polovicu u ovome slučaju dobili natrag kroz povrat poreza”, objašnjava Hlevnjak.
Teško da bi onda ova mjera potaknula mlade na povratak u Hrvatsku, kad ne odgovara na razloge njihova odlaska. Njih je pak po svijetu ‘rasuto’ pozamašno puno. U proteklih desetak godina, odnosno od ulaska u Europsku uniju, Hrvatsku je napustilo oko 300.000 uglavnom mladih ljudi, piše Poslovni dnevnik.
Pročitajte više: Povrat poreza i porezne prijave – donosimo detaljan vodič
Primjer povrata poreza za bruto plaću od 2000 eura
Hlevnjak nam je objasnila i kako bi funkcionirao sistem povrata poreza na dohodak za povratnike. Provodio bi se, kaže, na isti način kao za mlade zaposlene osobe – kroz godišnji obračun poreza (bez podnošenja Zahtjeva za povrat).
“Pravo na povrat utvrđivao bi se na temelju baze podataka o prebivalištima i boravištima, koje provodi MUP. Visina stope poreza na dohodak, tj. samog iznosa, ovisi o prebivalištu ili boravištu povratnika, odnosno propisanim stopama lokalnih samouprava”, objašnjava Hlevnjak pa dodaje kako bi to izgledalo u praksi:
Imamo osobu A samca, bez invaliditeta djece i uzdržavanih članova, na području Grada Zagreba. Iznos poreza na mjesečnoj razini za nju iznosi 245 eura. Na godišnjoj razini to je iznos od 2.940 eura (koji će dobiti kroz povrat poreza). Na razini od 5 godina osoba A dobiti će povrat u iznosu od 14.700 eura.
Imamo osobu B, koja na svojoj PK kartici ima prijavljeno jedno dijete. To uvećava iznos osobnog odbitka i same neto plaće za isplatu. Porez na dohodak u ovome slučaju iznosi 179 eura mjesečno, 2148 eura godišnje i 10.740 eura za razdoblje od 5 godina.
Osoba A zbog uvećanog osobnog odbitka za dijete plaća manji porez i dobiva veću neto plaću. No, na kraju iznos je ukupan iznos jednak kao kod osobe B.
Okvirni izračun je rađen prema aktualnom zakonodavstvu. U 2025. iznos osobnog odbitka također se planira podići. Izmjenama u sklopu Porezne reforme iznos osobnog odbitka podići će se s 560 na 600 eura.
Isplatili se vratiti radi te ‘siće’?
Vladajući su naveli kako je cilj ove mjere potaknuti povratak iseljenika bez opterećivanja poreznih obveznika, jer iseljenici ionako ne plaćaju porez na dohodak dok su u inozemstvu. Ističu da njihovo privremeno oslobađanje od poreza nije nikakav trošak niti opterećenje. Također, ističu kako je u RH sve veći broj stranih radnika. Navode kako je do 144.068 dozvola za rad i boravak, od čega su 57.247 za mlade osobe ispod 30 godina koje ostvaruju porezne olakšice.
Hlevnjak ističe da je očigledno da će ova mjera naići na nezadovoljstvo mnogih ljudi u Hrvatskoj koji su odlučili ostati u svojoj državi, doprinositi kolektivu i pridonositi državnom proračunu.
No, idemo se vratiti na naš primjer, tj. iznos od 14.700 eura povrata poreza za rok od 5 godina, koju bi povratnik u Hrvatskoj trebao dobiti ako se odluči vratiti na prosječnu hrvatsku plaću. Je li to zaista dovoljno velik iznos zbog kojeg bi se ljudi masovno vraćali u Hrvatsku, a u stranim zemljama imaju bolja financijska primanja, naučili su jezik, preselili kompletne obitelji i djecu upisali u škole? Vrlo vjerojatno je da nije, upozorava Hlevnjak.
Pročitajte više: Čak 20 posto Hrvata morat će plaćati porez na nekretnine
Olakšica kao usputni plus, a ne vjetar u leđa za povratak
“Ako će biti povratnika u narednom razdoblju, nakon stupanja izmjena na snagu, smatram da će to biti oni koji su zbog krize u pojedinim industrijama izgubili posao ili oni koji su se odlučili vratiti iz nekih osobnih razloga, pa će sada usput iskoristiti poreznu olakšicu“, naglašava stručnjakinja koja smatra da ovo nije ozbiljna mjera za povratak iseljenika jer se ne fokusira na probleme zbog kojih se većina mladih ljudi i iselila.
“Kada bi, hipotetski gledano, ova mjera zaista postigla cilj, kako bi izgledala šira slika? Zar ne bi bio fokus na priljevu znanja, kapitala, ekonomske snage, socijalne sigurnosti… Koliko bi za zajednicu značio, primjerice, masovni povratak vrhunskih liječnika (kardiologa, neurologa, anesteziologa), medicinskih sestara? Koliko bi značio povratak mladih obitelji s djecom? Koliko bi značio povratak majstora, koji bi sa (vani stečenim) znanjima ovdje mogli otvoriti obrte?”, pita se Hlevnjak.
Foto: Canva / Privatna arhiva / Vlada RH
