Povratne informacije ne samo da pomažu u rješavanju međuljudskih problema, već su ključne za osobno učenje i izgradnju značajnih odnosa. Pa ipak, većina ljudi ne zna dati dobru povratnu informaciju. Kako bi rekao predsjednik uprave JetBlue-a Joel Peterson, kolega s pisaca knjige na kojoj je temeljen ovaj članak, Povezivanje: Izgradnja izvanrednih odnosa s obitelji, prijateljima i kolegama, dr. Carole Robin i dr. Davida Bradforda: “Povratne su informacije doručak prvaka.”
Postoje tri različita područja razumijevanja ili stvarnosti koja postoje kad su dvije osobe u interakciji: namjera, ponašanje i utjecaj. Opisujući ovaj model, Robin i Bradford govore svojim čitateljima da zamisle tenisku mrežu između prve i druge “stvarnosti” – odnosno između namjere i ponašanja. U tenisu ne možete igrati na terenu protivnika, a ista je situacija i s povratnim informacijama. Morate ostati na svojoj strani mreže.
Općenito, ljudi ne koriste taj model povratnih informacija. Oni se ne drže svoje strane, već prelaze na mrežu protivnika dajući komentare o drugima: “Jednostavno ne želite surađivati”, “Imam osjećaj da mislite samo na sebe” ili “Imam osjećaj da vas nije briga.” Nije ni čudo što toliko povratnih informacija uzrokuje povredu druge osobe, s obzirom na vjerojatnost da će se druga osoba osjećati neshvaćeno ili, još gore, napadnuto.
Pročitajte više: Feedback na poslu krije pristranost, a evo kako ju prevladati!
Djeca su uspješnija od odraslih u ostanku na svojoj strani mreže
Ironija je činjenica da su mala djeca često bolja od odraslih u ostanku na svojoj strani mreže. Carole nam je za primjer dala svoju djecu, kada su imala 5 i 7 godina, čula je kako mlađa sestra govori starijem bratu: “Nick, ovo je već treći put za redom da ti biraš igru koju ćemo igrati. To mi se nikako ne sviđa. Sljedeći puta ja biram, ili se neću više igrati s tobom.” Mlađa sestra još nije imala dovoljno znanja da bi starijem znala pretpostaviti motiv, kao na primjer: “Ti želiš sve kontrolirati” ili zaključiti: “Nasilnik si!” Umjesto toga, bila je vrlo specifična i konkretna u vezi onoga što njezin stariji brat radi. To joj se nije svidjelo te mu je to odlučila izravno reći. Tako jednostavno! Dijete od 5 godina pokazalo nam je koji je ispravan model povratnih informacija. Nakon toga, počeli su naizmjenično birati igre te se situacija gdje samo jedno dijete bira više nije ponovila.
Odrasli često upadaju u zamku mišljenja da znaju tuđe motive i namjere. Kod te situacije, problem je činjenica da je naša pretpostavka samo slutnja, ne možemo znati što druga osoba misli ili koje su joj namjere bez da nam ona to izravno kaže. Njihove namjere njihova su stvarnost, a ne naša. Ali, nisu problem same namjere, već i ponašanje. Može postojati mnogo razloga zbog kojih se osoba, čak ponekad i iz najbolje namjere, ponaša na način koji bi drugoj osobi mogao biti problematičan.
Ispravan model povratnih informacija: Kako testirati ljude oko sebe?
Povratne informacije također mogu otići u krivom smjeru ako osoba koja ih pruža pomisli da opisuje nečije ponašanje, a zapravo to ne radi. Ponašanje je nešto na što se može ukazati – nečije riječi, geste, pa ponekad čak i tišina. Ovo se može testirati na način da ljudima pokažete videozapis nečije interakcije. Bi li se složili da su vidjeli isto ponašanje? Na primjer, rečenica: “Vi dominirate raspravom” nije uočljivo ponašanje, to je predrasuda donesena na temelju niza ponašanja. Što je točno osoba učinila da vas je potakla na takav zaključak? Jesu li prekidali druge i komentirali njihove komentare? Ili odbacili vrijednost njihovih doprinosa? Ili nastavili gurati svoje stajalište sve dok drugi ne popuste i slože se s njima? Posljednja su tri ponašanja.
Pročitajte više: Kako se postaviti kad ste nadređeni starijima od sebe?
Možda vam se to čini nakaradnim, no što je veća količina tendencije koju druga osoba ima u želji uskraćenja vaših povratnih informacija, to im je teže to učiniti. Teže im je odbaciti povratne informacije ukoliko istaknete četiri puta u kojima nisu dopustili drugim ljudima da dođu do riječi ili istaknu svoje mišljenje.
Ključna stvar koji trebate razmotriti je da povratne informacije govore o davatelju jednako koliko i o primatelju. Kada se nečija povratna informacija odnosi na motive ili namjere drugog, kao na primjer: “Problem je u tome što želite pobijediti u svakom argumentu”, implikacija je da je problem u samoj drugoj osobi.
Pročitajte više: Zašto biste svojim poslovnim suradnicima trebali pružiti iskreni feedback
Međutim, kada davatelj povratne informacije ostane na svojoj strani mreže: “Ne osjećam se dobro zbog toga što često imate zadnju riječ u našim razgovorima”, to otvara mogućnost da se problem odnosi na obje strane. Nakon što podijelite kako se osjećate, posao tek tada počinje. Morate otkriti koji su vaši problemi i pitati drugu stranu što misli, koji dio problema ima veze s vama. Kada znate koji je vaš dio u nesuglasici, to često olakša drugoj osobi da razazna koji je njezin. Zajedno možete potražiti rješenje koje je pogodno za obje strane, na taj način ćete najbolje riješiti i vaše, i potrebe druge osobe.
FOTO: Canva
