Pozicije koje tradicionalno brže vode do vrha su one pozicije koje podrazumijevaju direktnu odgovornost za poslovne rezultate, poput CFO, COO, direktor divizije ili regije.
Istraživanja pokazuju da žene kad se nalaze na izvršnim pozicijama to su najčešće pozicije direktorice ljudskih resursa (51%), marketinga (43%), a potom slijede direktorica revizije i pravnog sektora.
Ali to ne znači da možete zaboraviti napredovanje iz ovih sektora. Pronašli smo dvije pravnice koje su se uspjele nametnuti svojim znanjem koje su prvenstveno stavile u službu biznisa.
Kako napredovati iz “backofficea”?
Jedna od takvih nadasve uspješnih žena je Belinda Johnson, odvjetnica i konzultantica u tvrtki Airbnb. Iako je već godinama bila zaposlenica spomenute tvrtke, sve do prije nekoliko mjeseci šira javnost nije bila upoznata s time da iza Briana Cheskyja, CEO Airbnbaa, stoji žena koja je svojim pametnim odlukama tvrtki priskrbila milijune dolara.
Naime, Johnson je svome šefu savjetovala da tvrtka tuži grad San Francisco, grad u kojem je tvrtka i osnovana te gdje joj se nalazi i sjedište. Grad je uveo novi pravilnik prema kojem je svaki domaćin, odnosno iznajmljivač putem Airbnba morao svoj objekt registrirati u gradskoj upravi, no većina njih to je ignorirala pa je Airbnbu prijetila kazna od 1000 dolara američkih dolara dnevno za svakog neregistriranog iznajmljivača.
To ne bi bilo toliko sporno da San Francisco time nije kršio američki zakon o pravednoj komunikaciji iz 1996. prema kojem tvrtka nije odgovorna za sadržaj koji na Internetu dijele ili ne dijele njezini korisnici. Tužba je dobivena te je time potez Belinde Johnson spasio tvrtku od milijunskih gubitaka, a njezin šef ne prestaje je hvaliti.
“Belinda nas je naučila kako strateški razmišljati o poslovnom riziku i kako uvijek, prije svega, treba razmišljati o ljudima”, kaže Chesky.
Slično je bilo i sa Salle Yoo, današnjom glavnom konzultanticom u tvrtki Uber, čiji je poslovni uspjeh bio zapažen tek kada je postala partnerica odvjetničke tvrtke u kojoj je nekada radila. Potaknuta podacima da u Sjedinjenim Američkim Državama vrlo mali postotak žena uspijeva postati partnericom u velikim odvjetničkim tvrtkama, Yoo je odlučila da se po tome pitanju nešto hitno mora promijeniti.
“Htjela sam postati partnerica ne samo zbog sebe, nego i zbog toga da otkrijem kako se to radi te da tome poučim i druge žene”, kaže Yoo. Nije se zadovoljavala sporednim ulogama, nego je znala da mora težiti zahtjevnijim zadaćama kako bi stigla do vrha i pokazala što zna.
Zapaženi rezultati u spomenutoj tvrtki doveli su je do današnje pozicije u Uberu gdje trenutno obnaša funkciju glavne savjetnice, zadužene za pravne i regulatorne poslove koji su se pokazali izazovnima za tvrtku. Tako je od odvjetničke vježbenice i partnerice u odvjetničkom uredu postala savjetnica jedne od najbrže rastućih svjetskih tvrtki današnjice.
Rezultati za koje je velikim dijelom zaslužna upravo ona uistinu su hvalevrijedni. U trenutku kada je stigla u tvrtku prije tri godine, Uber je bio prisutan u 19 gradova u 4 države, dok je danas njihova usluga rasprostranjena u 282 grada u 53 države svijeta, a sama vrijednost tvrtke veća je od 40 milijardi američkih dolara.
Ono u čemu Yoo vidi svoj uspjeh je istraživanje, stalno razmišljanje izvan okvira te, prije svega, nošenje s preprekama koje će se neminovno naći na putu. Takav je pristup tvrtki ujedno pomogao i tijekom brojnih tužbi taksi službi diljem svijeta, a Yooine inovativne ideje tvrtku nezaustavljivo guraju u sam vrh industrije prijevoza.
Proaktivan pristup karijeri put je prema uspjehu
Da u ženama na rukovodećim pozicijama leži velik potencijal, potvrđuje i Tarja Krehić, odvjetnica i jedna od rijetkih vlasnica odvjetničkih ureda u Hrvatskoj. Ključ uspjeha i ostvarenje karijere na rukovodećim pozicijama ona vidi u proaktivnom pristupu sebi i svojoj karijeri te svim izazovima koje ona nosi.
“Baš kao i Belinda Johnson i Salle Yoo, mi također same moramo pojedinačno mijenjati naš pristup prema biznisu i industriji u kojoj radimo, na način da naši odgovori na konkretne profesionalne izazove u poslu postanu ‘Da, naravno da se taj problem može riješiti’ te da prestanemo biti ‘stvaraoci problema’. Moramo prestati na poslovna pitanja i izazove odgovarati s ‘Ne, to se ne može napraviti jer postoje brojni rizici?, kaže nam Tanja Krehić.
Također napominje i kako je pravnicama prirodno sagledavati rizike pojedinih poslovnih rješenja i prijedloga te je njihova zadaća upozoriti na rizike, procijeniti ih te pronaći rješenja za njihovo minimiziranje, baš kao što su to napravile Johnson i Yoo te tako pokazale svoje sposobnosti i poznavanje svoje profesije i tržišta na kojem rade.
Razumijevanje vlastite profesije najvažnije je za uspjeh svakog pojedinca, pa tako i napredak do željene pozicije na samome vrhu.
“Najuspješniji poslovni ljudi su oni koje posao koji rade istinski razumiju, znaju sagledati njegove rizike, ali nude rješenja kako se ti rizici mogu smanjiti ili potpuno otkloniti te razmišljaju konstruktivno. Moramo shvatiti činjenicu da naša profesija nije sama sebi svrha, da naša mišljenja i pravne analize ne vrijede mnogo ako ne nude rješenja, alternative i prijedloge”, govori nam Tarja Krehić.
Radite na sebi jer vas naš obrazovni sustav ne priprema za biznis
S obzirom da mnogi naši fakulteti još uvijek ne podučavaju kritičkom promišljanju i nošenju s poslovnim izazovima, dakako, uz poneke izuzetke, na samim ženama je da što prije počnu raditi na sebi jer će to dugoročno utjecati na uspješnu karijeru, baš kao što je bilo i u Tarjinom slučaju.
“Moram priznati da sama nisam naučila ovakav pristup za vrijeme studija, nego tek kasnije na pravnom postdiplomskom magisteriju na Sveučilištu Duke u SAD-u, ali i od nekoliko vrsnih kolega pravnika s kojima sam radila. Na Sveučilištu Duke prvog dana predavanja iz kolegija Korporativno pravo profesor me pitao što mislim o jednoj transakciji pripajanja te što bih promijenila kako bih smanjila rizike za dioničare. To je bilo prvi put u cijelom mojem formalnom obrazovanju da mi je netko postavio takvo pitanje i tražio moje mišljenje. U Izraelu se dijete po povratku kući iz škole ne pita koju je ocjenu dobilo, nego koliko je pitanja taj dan postavilo. Upravo je to suštinska razlika između dobrog i lošeg školstva, a ono nam je baza za profesionalno rad i zato taj segment trebamo mijenjati”, završava Tarja.
Foto: 123rf
