Mali i srednji poduzetnici mogli su na prvoj konferenciji o inspirativnim poslovnim modelima, ‘Crni labud u plavom oceanu’ čuti i naučiti sve o tome što su novi poslovni modeli, ali i dobiti informacije iz prve ruke, od poduzetnika koji su se na takve modele odvažili.
Poslovni model i/ili poslovni plan
Na samom početku konferencije glavni urednik magazina Lider, Miodrag Šajatović pojasnio je zašto baš ‘crni labud’ i ‘plavi ocean’.
‘Crni labud odnosi se na poduzetnike koji na vrijeme prepoznaju pojave kojih drugi poduzetnici nisu ni svjesni i od njih profitiraju, dok je plavi ocean pojam kojim se označava poslovanje u onim nišama u kojima drugi ne posluju’, rekao je Šajatović.
Vedran Antoljak iz Sense Consultinga iznio je statistike prema kojima je prije 50 godina, očekivani životni vijek tvrtke bio 75 godina. Danas je taj očekivani životni vijek oko 5 godina.
‘To znači da ćemo svi mi, u svom radnom vijeku, propasti i ponovno se uzdići barem 4-5 puta’, rekao je Antoljak.
Dodao je kako je najveći problem svim poduzetnicima, poslovni plan, koji je u prošlosti bio temelj. No, u današnje vrijeme u više od 90 posto slučajeva taj se poslovni plan stvara samo kako bi se dobili određeni zajmovi od banaka ili investitora, ali se nakon toga jednostavno zaboravlja na njega.
Stoga se Antoljak fokusirao na pet novih poslovnih modela koji se ne zasnivaju na poslovnom planu, a u svojoj se srži razlikuju jedan od drugoga. Svaki od tih pet modela (‘free’, ‘open’, ‘dezintegrirani’, ‘višestrani’, ‘dugi rep’) zahtjeva od poduzetnika inovativnost i spremnost na mijenjanje.
Kako ti modeli izgledaju u praksi predstavilo je pet poduzetnika koji su o svojim iskustvima, uspjesima i neuspjesima govorili pred tristotinjak okupljenih.
‘Čuvar sjećanja’ nastao iz potrebe
Elizabeta Planinić predstavila je svoj internetski servis za održavanje grobova ‘Čuvar sjećanja’ koji je, kako je sama istaknula, nastao iz potrebe.
‘Iznanda sam izgubila majku koja je živjela u Makedoniji. Tada, a i sad, imala sam neizdrživu želju da joj posjetim grob. No, to me ujedno natjeralo na razmišljanje – tko drugima posjećuje grobove i pali svijeće ako im obitelj nije blizu?’, ispričala je Elizabeta Planinić i dodala kako na samom početku nije bilo nikakvog poslovnog plana, već samo ideja i želja.
Dvije godine nakon pokretanja, ‘Čuvar sjećanja’ ima stalne klijente, dobavljače i gotovo 800 suradnika diljem Hrvatske.
‘Nije sve išlo lako. Od birokracije koja nije znala kamo me smjestiti, do otkazivanja dobavljača i nelojalne konkurencije koja je mislila brzo i jednostavno zaraditi. Ali, naučila sam kako treba nuditi rješenje i za problem koji nije ni trebao postojati’, istaknula je na kraju predstavljanja.
Od obrta iz garaže do uspješne tvrtke
Koliko dobra ideja ne mora biti i uspješna pojasnio je Boris Popović iz ‘Alarm automatike’. Obrt koji je 1989. krenuo iz garaže u Rijeci, danas posluje u cijeloj regiji i zapošljava 80 ljudi.
‘Tijekom prvih nekoliko godina tražili smo svoje mjesto na tržištu, da bismo nakon toga iz obrta prerasli u tvrtku i krenuli u širenje i rast. U to vrijeme krenuli smo u jednom smjeru, potrošili novac i sedam godina, da bismo onda shvatili da tog tržišta više nema. To je bila dobra škola’, ističe Popović.
Početkom 2000-ih reorganizirali su tvrtku i ustrojili menadžment, a potom kreirali nekoliko brandova s kojima su se probili na inozemno tržište. Razvili su softver koji se koristi za nadzor i u zaštiti objekata. Koliko su uspješni najbolje govori činjenica da čak 80 posto zaštitarskih tvrtki u regiji ima taj softver.
Planovi za budućnost su im također ambiciozni – žele se proširiti na tržište izvan regije, ali i ući u top deset tvrtki na području tehničke zaštite u Europi.
Uspjeh temeljen na pokušajima i pogreškama
O svojem je iskustvu, uspjesima i promašajima pričao i Marko Matošić iz tvrtke Paligasi. Njegova je tvrtka osmislila i proizvela geodezijske kupole za organizaciju različitih događaja. Na ideju su došli nakon gostovanja jedne izraelske umjetničke trupe koja je svoju predstavu izvodila u kupoli.
Iako je prva kupola zaživjela još 2008. godine bilo je potrebno dvije godine pokušaja i pogrešaka kako bi riješili tehničke probleme i osmislili finalni proizvod.
‘Imali smo sreće da smo mogli ulagati u razvoj proizvoda, a ne brinuti se za isplatu plaća. Ali smo isto tako puno eksperimentirali, ulagali u nove proizvode i griješili. Od samog smo početka odbijali odraditi neki posao besplatno ili po nižoj cijeni. Imamo proizvod koji je jedinstven na tržištu i koji je potrebno jednako tako i platiti’, pojasnio je Matošić.
Zanimljivo je kako su za potrebe promocije svojih kupola čak i organizirali festival, popularno ‘Gričevanje’ koje se od 2011. godine održava na zagrebačkom Griču. Nakon toga, njihove su kupole prepoznali i drugi organizatori koncerata i drugih događaja na otvorenome.
‘Morate imati viziju’
Jovana Đurić iz Telecora predstavila je njihov inovativni poslovni model koji se bavi licenciranjem odnosno plasiranjem patenata na tržište.
Ispričala je kako je za uspjeh njihove tvrtke presudna bila vizija koju su imali.
‘Na nagovor prijatelja prijavili smo se na natječaje za predpristupne fondove EU. Iako nismo znali kako uopće iščitati zahtjeve koje pred vas postavljaju u natječaju, ipak smo uspjeli dobiti velika financijska sredstva od EU’, pojasnila je Jovana Đurić te dodala kako je optimizam izuzetno bitan u poslu.
‘Vjerujete u sebe. Čašu uvijek promatrajte kao polu punu. Bez obzira što radite, morate imati viziju jer ideja je samo jedan posto u cijeloj priči. Ostalo otpada na velliki trud i puno strpljenja’, istaknula je Jovana Đurić.
Nedostaje transfera inovacija i znanja u praksu
Da je ponekad bitno napraviti dobru pripremu prije kretanja u biznis, pokazao je na svome primjeru Krešimir Spajić, suvlasnik Motus Meliora.
Naime, njihov centar za funkcionalno zdravlje jedinstven je u Hrvatskoj, a pokrenut je nakon godinu dana priprema i testiranja. On na jednom mjestu obuhvaća dijagnostički centar, polikliniku za ozljede, fitnes centar i nutricionističko savjetovalište.
‘Čini mi se kako u Hrvatskoj nema dovoljno transfera inovacija i znanja u praksu. Nedostaje povezivanje s finalnim proizvodom’, istaknuo je Spajić te dodao kako žele postati regionalni centar izvrsnosti na području funkcionalnog vježbanja i rehabilitacije.
Posebno je istaknuo edukaciju kao važnu komponentu u svakodnevnom poslovanju. Djelatnici Motus Meliora svaki dan provedu barem sat vremena u edukaciji. To mogu jer na tržištu gotovo nemaju konkurenciju.
Otkriti prostor koji je konkurencija previdjela
Svoje je iskustvo predstavio i Julian Oehrlein iz tvrtke Oradian koja je razvila sustav za mikrofinanciranje odnosno kreditiranje pomoću IT-a. Istaknuo je kako od sedam milijardi ljudi na cijelom svijetu, tri milijarde nema pristup klasičnom financiranju. Radi se većinom o siromašnim osobama koji ne mogu dobiti regularni kredit u komercijalnoj banci. Upravo su ti ljudi potencijalni korisnici mikrofinanciranja kojima se Oradian želi približiti.
Na kraju konferencije zaključeno je kako poduzetnici, bez obzira na njihovu veličinu uvijek moraju biti spremni na promjenu. Također, istaknuto je i kako bez promjene i prilagodbi nema napretka, odnosilo se to na same poduzetnike ili državu u kojoj oni posluju.
Foto: Lider Press
