Hrvatski je sabor većinom izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Na snagu stupa u ponedjeljak, 1. kolovoza, ali što točno je u njemu izmijenjeno i jesu li obrtnice napokon na zelenoj grani?
Prema starom zakonu su dio roditelja poljoprivrednika, oni koji ostvaruju drugi dohodak (rade na ugovor o djelu ili autorski ugovor) bili u istoj kategoriji s nezaposlenim roditeljima i imali minimalne, niske naknade, čak i ako su mali veće prihode. U kategoriji samozaposlenih i zaposlenih roditelja, posebno su u nepovoljnom položaju bile paušalne obrtnice//i. Ovim osobama visina naknade za korištenje rodiljnih i roditeljskih dopusta u punom radnom vremenu određivala se prema osnovici za plaćanje doprinosa, a ne prema proračunskoj osnovici te su i njihove naknade preniske, a trebale su biti usklađene s prosječnom zaradom obrtnice/ka.
Pročitajte više: Misli li država konačno i na obrtnice?
I što nam donosi novi Zakon po ovom pitanju?
Ništa, na naš upit je Ured za demografiju Ministarstva rada dalo generički odgovor: “Izmjenama Zakona povećava se i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vríjeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna (umjesto ranijih 170% proračunske osnovice odnosno 5.654,20 kuna).” To znači da direktorica ili obrtnica koja ima 8.000 kn plaću će u prvih 6 mjeseci imati naknadu u toj visini, a u drugih 6 mjeseci njena roditeljska naknada će iznositi 7.500 kuna. Ako je njena plaća 6.000 kuna, taj iznos naknade će primati svih 12 mjeseci rodiljnog i roditeljskog dopusta.
Sramotna naknada za paušalne obrtnice
A koji iznos će primati paušalna obrtnica ili žena koja radi ima OPG, radi na ugovor o djelu ili autorski ugovor?
U kategoriji samozaposlenih roditelja poseban se problem javlja kod izračuna naknada za paušalne obrtnice/ke. Ovim osobama visina naknade određuje se prema osnovici za plaćanje doprinosa te iznosi oko 3.000 kn mjesečno tijekom cijelog rodiljnog i roditeljskog dopusta, ako dopust koriste u punom radnom vremenu. Ako ove dopuste koriste kao pravo na rad s polovicom radnog vremena, maksimalna naknada iznosi sada povećanih 110% proračunske osnovice (oko 3.600 kn) i u tom slučaju obrt ne mora u mirovanje, a obrtnica je dužna plaćati 50% mjesečnih doprinosa. “Iako paušalne obrtnice mogu imati puno veće prihode, njihove naknade su minimalne ako žele koristiti dopuste u punom radnom vremenu što ih praktično onemogućava da ih koriste u punom smislu”, tumači Lana Kučer iz Centra za edukaciju i istraživanje – CESI.
Zakonsko rješenje ovim ili drugim propisom trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom obrtnice/ka. Što se pak tiče roditelja poljoprivrednika/ca i onih koje ostvaruju drugi dohodak, njihove naknade ostaju nepromijenjene te iznose 70% proračunske osnovice mjesečno (oko 2.300 kn). „To znači da osobe koje rade na temelju spomenutih ugovora imaju iste naknade kao nezaposlene osobe, a same uredno plaćaju doprinose i imaju veće prihode. Ovakva uređenje se ne čine smislenim i pravednim. Zbog navedenog se zalažemo za izmjenu sheme dopusta na način da Zakon normira dvije kategorije roditelja s jednakim visinama naknada – jednu bi činili zaposlene i samozaposlene osobe, uključujući i one koje rade u različitim „netipičnim“ oblicima rada (poljoprivrednice i drugi dohodak), a drugu sve ostale odnosno neaktivne osobe“, pojasnila je Kučer.
„Nakon zakona o doprinosima za direktore tvrtki, paušalni obrt je bio jedini način da žena koja ima i planira djecu pokrene posao. Vlada je ovim zakonom pokazala da ih zaista nije briga niti za poduzetnike početnike, posebno žene niti demografiju. Ženi koja pokrene posao i ima porodiljnu naknadu kao da je nezaposlena se na ovaj način šalje poruka da joj je bolje da ne radi ili da se iseli.” istaknula je Ivana Matić, direktorica Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika.
Foto: Canva
