Konzultantica sa svjetskim iskustvom pomaže poljoprivrednicima doći do EU sredstava

Ana-Marija Špicnagel Ćurko za vrijeme studija na Agronomskom fakultetu planirala je karijeru ostvariti u znanosti, radila je na više istraživačkih projekata i vjerovala je da je to njezin životni put. No, danas je uspješna poduzetnica čija se tvrtka specijalizirala se za savjetovanja u sektoru poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te često savjetuje poljoprivrednike prilikom prijava na natječaje za poticaje iz EU fondova.

Prema poduzetništvu su je, kaže, usmjerila iskustva sa stažiranja u Americi i Belgiji. „U Americi sam se fokusirala na intenzivni uzgoj poljoprivrednih kultura dok sam stažirala na Sveučilištu Lincoln u Nebrasci, a u Belgiji sam imala priliku surađivati sa Sveučilištem u Gentu i bavila se pitanjima održivih tehnologija, ulaganjima u obnovljive izvore energije, gdje je poljoprivredna proizvodnja na jednoj visokoefikasnoj razini“, Kaže Ana-Marija, koja je tijekom stažiranja u Gentu počela dogovarati poslovnu suradnju, te po povratku u Hrvatsku 2013. otvorila tvrtku IPS konzalting s belgijskim partnerima. 

Pomogla mnogim poljoprivrednicima dobiti sredstva iz EU fondova

„Krenula sam zaista od nule. Ušla sam u ured 1. srpnja, kad je Hrvatska ušla u EU, i nisam imala više od jedne uredske stolice. Danas sam stvarno sretna jer radim u firmi koja je međunarodnog karaktera, imamo kontinuirano poslovna druženja i razmjenu ideja s kolegama iz Belgije, i to je nešto što ne bih mijenjala ni za što. Sad imamo troje zaposlenih i planiramo i dodatna širenja“.

Bitno im je, ističe, pružiti klijentima zaokružen ciklus usluga u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. „Znači od implementacije održivih tehnologija, u koje te tvrtke moraju ulagati, do investicija koje se mogu sufinancirati iz EU fondova i slično“, kaže 30-godišnja Siščanka čija je tvrtka mnogim poljoprivrednicima pomogla da putem natječaja dobiju sredstva iz EU fondova. Do kraja godine bit će aktualno više takvih natječaja.

Povezano: Koje se poljoprivredne kulture isplate proizvoditi i možete li dobiti poticaje za njih?

Do kraja godine još nekoliko EU natječaja

„U okviru Programa ruralnog razvoja bi trebao biti otvoren natječaj za tovno govedarstvo, gdje se mogu prijaviti poljoprivrednici koji se bave uzgojem goveda i dobiti investicije vezane za modernizaciju svog poslovanja i modernizaciju samog OPG-a. Bit će i dodatnih ulaganja u okviru Mjere 412 za izgradnju platoa i ulaganje u manipulaciju stajskim gnojem, što je vrlo interesantno poljoprivrednicima koji se bave stočarskim uzgojem.

Nakon toga bi trebao biti i natječaj vezan za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti, znači imamo npr. OPG koji se bavi uzgojem jagoda, ali s obzirom da je u nekakvom ruralnom, pitoresknom području, želi ulagati i u agroturizam. To je za njih i prilika za razvoj agroturizma, ako se nisu već time bavili, ili ako imaju već nekakve apartmane da ih nadograde i moderniziraju. Sveukupno iz područja poljoprivrede očekujemo 6-7 natječaja do kraja godine“, ispričala nam je Ana-Marija, čija tvrtka po pitanju savjetovanja u pripremi za EU natječaje ima najviše klijenata iz matične Sisačko-moslavačke županije, no savjetuju i poljoprivrednike iz Zagrebačke, ličko-senjske te Šibensko-kninske županije.

“Najvažnije nam je da je klijent zadovoljan”

„Mi pripremamo projekte koji su nekad manji, nekad veći. Imamo puno primjera mladih poljoprivrednika koji su odlučili preuzeti posao od starijih članova obitelji ili pokrenuti nešto svoje. Na primjer, pomogli smo brojnim mladim poljoprivrednim gospodarstvima pripremiti i provesti natječaje u kojima su dobili 50.000 eura.

S druge strane, imamo primjer OPG-a koji ima brojno članstvo i bavi se mljekarskom proizvodnjom, no zbog niske cijene mlijeka nisu mogli ulagati u modernizaciju posljednjih 10-ak godina. Radi se mladim ljudima, koji su sad zahvaljujući EU poticajima uspjeli dobiti sredstva za robota za mužnju, izgradnju pristupnih kolnih puteva te izgradnju manjeg pomoćnog objekta i kupnju poljoprivredne mehanizacije. Njihov projekt je iznosio oko 1.200.000 kuna. Ono što je nama osobno najdraže je kad se klijent vrati sretan i zadovoljan te može ulagati u nove poslovne procese. Posebno nas veseli kad vidimo da je zahvaljujući sredstvima EU i našoj podršci, kvaliteta života naših klijenata postala bolja“ ističe Ana-Marija. 

Povezano: Golemi uspjeh Tanje Folnović, agronomkinje iz tehnološkog startupa čiju polovicu čine žene

Što poljoprivrednici koji žele EU poticaje moraju znati

Uspijevaju li poljoprivrednici uopće dobiti poticaje bez stručne pomoći? „U praksi se dokazalo da je za početak potrebno vidjeti u što zapravo žele ulagati, dakle kako planiraju razvoj svoje proizvodnje. Planiraju li proširenje proizvodnje ili ostati na istoj razini, planiraju li možda neku dodatnu djelatnost, kao što je na primjer agroturizam, ili možda diversifikaciju – recimo, uz jagode uzgajati i češnjak, i slično. Nakon toga trebaju sami sa sobom vidjeti koje su to investicije koje su im potrebne i kolika je vrijednost investicije. Potom se mogu obratiti nama, a mi ćemo provjeriti je li takva investicija zaista prihvatljiva u okviru neke mjere, koja je to mjera i koji su uvjeti koje moraju zadovoljiti. Meni je uvijek draže kad se klijenti jave ranije, prije natječaja, čak i ako u tom trenutku nema konkretne mjere ili natječaja na koji se mogu prijaviti. Bitno je da dobiju pravovremenu informaciju o tome koje uvjete moraju zadovoljiti i koju dokumentaciju prikupiti kako bi bili prihvatljivi korisnici. Tu dosta ljudi griješi jer se jave u zadnji tren, ili kad vide reklame Ministarstva poljoprivrede na televiziji“, govori Ana-Marija.

Dodaje kako je prijava na EU natječaj i njihova kasnija provedba vrlo kompleksna, zahtijeva puno pažnje i vrlo je dugotrajan proces.

„Sama priprema poslovnog plana projekta traje od mjesec dana do čak nekoliko mjeseci, ovisno o kompleksnosti samog ulaganja. Nakon što se prijavite predstoji faza čekanja rezultata natječaja koja u pravilu traje 8-12 mjeseci. Ako je projekt odobren slijedi faza provedbe, gdje se posebna pažnja mora usmjeriti na uvjete pod kojima morate izvještavati nadležna tijela, predaju zahtjeva za isplatu, komunikaciju u slučaju izmjena ulaganja i slično. Praksa je pokazala kako su izmjene sastavni dio provedbe te je izuzetno bitno na vrijeme ih uočiti i informirati o njima nadležno tijelo. U konačnici, provedba može trajati od godine dana do čak tri godine. Često se zaboravi kako nakon provedbe projekta, nadležno tijelo može još 5 godina vršiti inspekcijski nadzor i nadzor na terenu.

Vjerujem da neki ljudi to mogu odraditi sami, samo je pitanje pod koju cijenu, hoće li preskočiti neki korak. Česte su izmjene natječajne dokumentacije, dopune natječaja i pravilnika, što čak i nama konzultantima koji smo stalno u tome može predstavljati izazov.“

Povezano: Kristina Radolović i Katarina Vojnović nakon porodiljnih krenule u zajednički biznis

Poljoprivredne kulture u koje se isplati uložiti

Koje bi kulture preporučila poljoprivrednicima koji žele aplicirati za poticaje iz EU fondova?

„Uzgoj borovnica, češnjaka, lješnjaka, hidroponski uzgoj povrća. Zatim aromatično i ljekovito bilje, koje je vrlo interesantno za farmaceutsku i parfemsku industriju. Ekološki uzgoj, svakako, i u stočarskoj proizvodnji. Preporučila bih, ne samo kada su u pitanju EU poticaji, i uzgoj kultura koje se mogu preraditi, gdje vi možete stvarati dodanu vrijednost proizvoda. Imamo primjere gdje su naši poljoprivrednici od borovnica radili džemove. Ili primjer klijenta koji je plasirao na tržište med s  lješnjacima i slično. Kombinacija kultura i stvaranje dodane vrijednosti uvijek može donijeti i neka nova tržišta“, ističe Ana-Marija. Klijentima preporučuje i da se,  s obzirom da je Hrvatska premala da bi mogla konkurirati masovnosti proizvodnje jedne Španjolske, Italije ili Njemačke, fokusiraju na kvalitetu, a ne kvantitetu, te da se orijentiraju na održivi razvoj, jer je to trend u cijelom svijetu.  

Žene su u poljoprivredi spremne više riskirati

„Imamo primjer poljoprivrednika koji se bavio uzgojem cvijeća i kroz nekoliko godina je, zahvaljujući sredstvima iz EU fondova na koje smo ga prijavili, izgradio dodatni grijani plastenik u kojem uzgaja lisnato povrće. Radi se konkretno o uzgoju zelene salate, ali ne klasične puterice nego različitih vrsta salate koje su vizualno vrlo efektne. Zahvaljujući zanimljivom i kvalitetnom proizvodu, klijent je izgradio uspješnu suradnju s velikim hotelskim lancima te sav svoj urod plasira bez ikakvih problema. Izvrstan je ovo primjer kako je ponekad dobro istovremeno uzgajati nekoliko kultura, osobito kompatibilnih, jer tada ćete lakše prebroditi eventualne krizne situacije.

S druge strane imamo klijenta koji se bavi ratarskom proizvodnjom na ekološki način i ima uzgoj ličke buše – autohtone vrste goveda. Nekako je trend i u svijetu zaokruživanje tog ciklusa hranjiva i energije, a to je i jedan od ciljeva istraživačkih projekata u kojima IPS Konzalting sudjeluje. Cilj ovakvih projekata je formirati poljoprivredna gospodarstva na način da su sve više održiva te što manje ovisna o vanjskim izvorima energije i hranjiva“, kaže Ana- Marija, koja nas je pomalo iznenadila podatkom kako je među njezinim klijentima čak 40 posto žena poljoprivrednica.

Povezano: Tri mlade poljoprivrednice za koje trebate znati

Bolji omjer nego u Saboru, zaključile smo. Uspješna konzultantica dodaje kako su žene pri traženju EU poticaja sklonije poslušati savjet i pratiti trendove u vezi kultura koja uzgajaju.

„Možda su i spremne više riskirati, jer čvrsto vjeruju u svoju poslovnu priču“, kaže Ana-Marija Špicnagel Ćurko.

Foto: Privatni album