Policistični jajnici su problem koji zahvaća oko 10% žena reproduktivne dobi, a po nekim procjenama i više. Pravi naziv je sindrom policističnih jajnika, i to je stanje koje obilježava poremećaj hormonskog statusa organizma i karakteristični simptomi koji se u različitih žena javljaju u različitim oblicima. Važnost ovoga stanja leži u činjenici da je sindrom policističnih jajnika danas jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti.
Povezano:
- Ne sviđa vam se kontracepcijska pilula? Pogledajte ovaj vodič kroz ostale metode kontracepcije
- Jedinstveni način liječenja u ginekologiji i dermatologiji!
- Prestanak uzimanja kontracepcijskih pilula bi vam mogao narušiti zadovoljstvo vezom
Sindrom policističnih jajnika – što je i u koga se pojavljuje?
Sindrom policističnih jajnika ili skraćeno PCOS (engl. policystic ovary syndrome) čest je zdravstveni poremećaj u žena reproduktivne dobi, a uzrokovan je hormonskim disbalansom. Ta hormonska neravnoteža naposljetku utječe na razne organske sustave u tijelu žene, a osobito značajan utjecaj ima na metabolizam i plodnost. Sindrom policističnih jajnika jedan je od vodećih uzroka neplodnosti u žena.
Poremećaj zahvaća najčešće žene od 15 do 45 godina. Dijagnozu obično dobiju u svojim dvadesetima ili tridesetima godinama, ali poremećaj može ostati nedijagnosticiran dugo vremena. Ovaj se sindrom može javiti u bilo kojoj životnoj dobi od puberteta pa sve do kraja fertilnog razdoblja žene. Povećan rizik za obolijevanje imaju žene kojima se bolest već pojavila u obitelji što ukazuje na gensku podlogu bolesti. Osim toga, razni okolišni čimbenici utječu na razvoj ovog poremećaja, kao što su pretilost, sjedilački način života te dijabetes.
Što uzrokuje sindrom policističnih jajnika?
Uzroci sindroma policističnih jajnika su kompleksni i uključuju kombinaciju mnogih genetskih i okolišnih faktora, a neki od njih su još uvijek nepoznati. U nekih žena s genetskom predispozicijom za obolijevanje ovaj se poremećaj ipak ne razvije, što ukazuje na važnost okolišnih čimbenika, od kojih posebno značajnu ulogu ima životni stil žene (prehrana, kretanje i drugo).
Temeljni hormonski poremećaj u sindromu policističnih jajnika je promijenjena aktivnost gonadotropina – hormona hipofize koji reguliraju aktivnost jajnika. Najznačajnije je promijenjena aktivnost luteinizirajućeg hormona (LH) koji se pojačano i učestalije luči. On djeluje na određene stanice jajnika i potiče ih na pojačanu proizvodnju androgenih (muških) spolnih hormona koji uzrokuju specifične simptome kao što su pretjerana dlakavost i pojava akni.
S druge strane, lučenje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) koji je glavni regulator proizvodnje estrogena u jajniku je snižena. Osim toga, FSH ima važnu ulogu u poticanju razvoja folikula – jedan od njih sadržava jajnu stanicu koja će ovulacijom biti izbačena u jajovod. U žena sa sindromom policističnih jajnika, folikuli nemaju dovoljan poticaj za razvoj pa rastu samo do određene veličine (2-8 mm). S vremenom ih nastane mnogo te nastaje mikrocističnost jajnika koja je karakterističan ultrazvučni nalaz.
Svi ti folikuli koji su blokirani u razvoju luče estrogen pa ove žene imaju povišenu razinu estrogena u krvi. S obzirom na toda se folikuli ne razviju do stadija potrebnog za ovulaciju, do ovulacije niti ne dolazi ili dolazi vrlo rijetko. To je razlog smanjene plodnosti u ovih pacijentica.
Osim navedenih, jedan od dodatnih važnih hormonskih i metaboličkih poremećaja u pacijentica s ovim sindromom je abnormalnost u djelovanju inzulina – hormona koji regulira šećer u krvi. Posljedica toga je neosjetljivost stanica na djelovanje ovog hormona, što može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2 i brojnih drugih komplikacija. Osim toga, povišena razina inzulina pridonosi smanjenoj funkciji jajnika i potpomaže razvoj bolesti.
Koji su simptomi sindroma policističnih jajnika?
Simptomi se mogu javiti u bilo kojem stadiju razvoja bolesti – kod nekih žena je to jako rano, već u vrijeme puberteta, a kod drugih tek u tridesetim godinama. Najčešći razlog dolaska ginekologu je neredovitost menstruacija, a tada se dodatnim pretragama često otkrije ovaj poremećaj. Drugi simptomi, poput pojačane dlakavosti ili masne kože mogu biti suptilniji, ali i jako izraženi.
Posljedično poremećenoj metaboličkoj ravnoteži u organizmu, više od polovine žena sa sindromom policističnih jajnika je pretilo. Dobivanje na težini jedan je od značajnijih simptoma ovog stanja, a povećana količina masnog tkiva još dodatno remeti hormonsku ravnotežu u tijelu. Ostale žene koje su normalne tjelesne težine također pokazuju oštećenu toleranciju glukoze (šećera) u tijelu i povišenu razinu inzulina, što povećava rizik od nastanka dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti.
Kao rezultat poremećenih ovulacija, menstruacijski ciklusi u ovih žena su nepravilni – menstruacije često izostaju i po par mjeseci, a kad se pojave, često su obilne i bolne. Neplodnost je veliki problem s kojim se suočavaju pacijentice s ovim poremećajem, a to je također posljedica neredovitih ovulacija i hormonskog disbalansa. Sindrom policističnih jajnika često se otkrije tijekom rutinske obrade kada se žena javi liječniku zbog problema sa začećem.
Posljedica pojačane proizvodnje i povišene koncentracije androgenih (muških) hormona u tijelu je pojačana dlakavost – hirzutizam, osobito na području lica, ruku, leđa, prsa i trbuha. To može biti i jedan od prvih znakova koje žena primijeti, uz neredovite menstruacije. Isti uzrok dovodi i do pojave akni, masne kože te opadanja i stanjivanja kose. Iznenadna ili postupna povećana pojavnost akni u mlade žene, osobito ako je u kombinaciji s nepravilnim ciklusima, uvijek treba pobuditi sumnju na sindrom policističnih jajnika. Isto tako, hormonska neravnoteža može uzrokovati iscrpljenost, glavobolje, umor te probleme sa spavanjem.
Sindrom policističnih jajnika i druge bolesti
Brojna istraživanja su dokazala povezanost između sindroma policističnih jajnika i povećanog rizika za nastanak drugih bolesti.
Neke od njih su:
- dijabetes – više od polovice žena s PCOS-om će razviti dijabetes tipa 2 ili neku vrstu predijabetesa (oštećenu toleranciju glukoze) prije četrdesete godine života.
- povišen kolesterol – žene s ovim sindromom često imaju visoku koncentraciju LDL-a (lošeg kolesterola), a nisku koncentraciju HDL-a (dobrog kolesterola). To povećava rizik od nastanka raznih srčanih bolesti te moždanog udara.
- hipertenzija (visok krvni tlak) – žene s PCOS-om imaju povišen rizik za razvoj hipertenzije, a posljedično i raznih srčanih i krvožilnih bolesti.
- neplodnost – kao što je već rečeno, sindrom policističnih jajnika je jedan od vodećih uzroka neplodnosti u žena.
- gestacijski dijabetes – žene s PCOS-om imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa u trudnoći.
- depresija i anksiozni poremećaj – ove su dijagnoze češće u žena s PCOS-om nego u onih koje nemaju taj sindrom.
- karcinom endometrija – žene s PCOS-om imaju povišenu razinu estrogena u krvi, a tome još dodatno pridonose pretilost i dijabetes. S obzirom na to da je razina progesterona u njih jako niska, progesteron se ne može ”suprotstaviti” djelovanju estrogena koji potiče sluznicu maternice (endometrij) na rast i nekontrolirano bujanje. To povećava rizik od razvoja prekanceroznih promjena i karcinoma endometrija.
Kako se dijagnosticira sindrom policističnih jajnika?
Ako liječnik posumnja na ovo stanje, radi se nekoliko pretraga za potvrdu ili isključenje dijagnoze. Nakon detaljno uzete anamneze u kojoj se ispituju simptomi, trajanje ciklusa, redovitost menstruacije, pojavnost sličnih stanja u obitelji, druge bolesti i ostalo, liječnik obavlja klinički pregled pacijentice. Već se tada mogu uočiti neki jasni znakovi koji upućuju na dijagnozu, kao što su pojačana dlakavost na tipičnim mjestima, akne, masna koža i dr.
Radi se i bazalni hormonski status, odnosno razina spolnih hormona u krvi. Hormoni se vade 3.-5. dan ciklusa, a provjerava se koncentracija FSH (folikulostimulirajućeg hormona), LH (luteinizirajućeg hormona), testosterona, prolaktina, androstendiona i DHEA-S (hormona koji imaju androgeni učinak) te TSH (hormona koji stimulira rad štitnjače). Dodatno se još mogu uzeti i T3 i T4 (hormoni štitnjače).
Potrebno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li oštećena tolerancija šećera.
Ultrazvučna pretraga je temeljna metoda u dijagnostici sindroma policističnih jajnika. Koristi se transvaginalni ultrazvuk, a tijekom pretrage se promatra veličina jajnika, njegova građa te prisutnost mikrocističnosti. Jajnici u žena s PCOS-om obično su 2 do 3 puta veći od normalnih, imaju debelu stromu (dio jajnika koji proizvodi hormone), a ispod kore se nalaze poput ogrlice raspoređeni folikuli koji su najčešće 2-8 mm u promjeru. Ultrazvukom se gleda i debljina endometrija, a dodatno se može napraviti i color Doppler za procjenu prokrvljenosti
Nakon svih prikupljenih nalaza, liječnik potvrđuje ili isključuje dijagnozu te s pacijenticom odlučuje o terapiji.
Koje su opcije liječenja za žene s PCOS-om?
Izbor terapije primarno ovisi o tome planira li žena skoru trudnoću ili ne. Ako ne planira, preporučuje se terapija oralnom hormonskom kontracepcijom koja uspješno uravnotežuje hormonski status u tijelu. U slučaju da žena ima problema s pojačanom dlakavošću, masnom kožom i aknama mogu se primijeniti kontracepcijske pilule s antiandrogenim sastojcima koji blokiraju djelovanje muških spolnih hormona te tako ublažuju simptome.
Ako žena želi trudnoću, a ne može začeti zbog rijetkih ili potpuno izostalih ovulacija, može se ići na poticanje ovulacije lijekovima. Najčešće se primjenjuje klomifen citrat, a primjena ima jako dobre rezultate. Za vrijeme primjene lijeka, ginekolog redovito prati odgovor i rast folikula jajnika ultrazvukom, što se zove folikulometrija. Time se može točno odrediti vrijeme ovulacije i tada se ženi savjetuje spolni odnos.
Poremećena tolerancija glukoze, dokazani predijabetes ili dijabetes mogu se regulirati primjenom metformina – lijeka koji normalizira razinu šećera i inzulina u krvi te dijetom, izbjegavanjem štetnih navika i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Svim ženama sa sindromom policističnih jajnika koje imaju povećanu tjelesnu težinu savjetuje se smanjenje tjelesne mase. Dokazano je kako regulacija tjelesne težine može potaknuti ovulacijske cikluse, pomoći u poboljšanju plodnosti te pozitivno utjecati na uspostavljanje hormonske ravnoteže u organizmu.
Kirurško liječenje uključuje elektrokauterizaciju jajnika (drilling). Prilikom tog operativnog zahvata
laparoskopski se ulazi u trbušnu šupljinu, a zatim se toplinom ili laserom uništavaju cistični folikuli koji proizvode muške spolne hormone. U većine se pacijentica nakon operacije poboljšavaju simptomi i uspostavlja se ciklus. Međutim, ta metoda je nažalost samo privremeno rješenje jer se nakon nekog vremena simptomi počinju vraćati.
Dodatne opcije kao što su kozmetičko uklanjanje dlačica u žena kojima se dlakavost nije poboljšala primjenom pilula te dermatološki preparati u liječenju akni također mogu biti od pomoći.
Sindrom policističnih jajnika i trudnoća
Žene s PCOS-om imaju veći rizik od raznih komplikacija u trudnoći:
- spontani pobačaj u ranim stadijima trudnoće
- gestacijski dijabetes
- preeklampsija (trudnoćom izazvan visoki krvni tlak i pojava proteina u mokraći)
- prijevremeni porod
- porod carskim rezom.
Iz tih razloga, važno je voditi posebnu brigu o tim trudnicama, a to uključuje redovite ultrazvučne preglede, redovito mjerenje šećera u krvi te konzultacije s nutricionistom po potrebi. Pravilna prehrana je iznimno važna za žene s ovim sindromom, a osobito za vrijeme trudnoće. Ograničenje unosa ugljikohidrata, više manjih dnevnih obroka, uzimanje dodataka kao što je folna kiselina i redovita tjelesna aktivnost smanjuju rizik od nastanka komplikacija i omogućuju pravilan razvoj djeteta i napredak trudnoće.
Autor: Dr. Tihana Mazalin, Poliklinika Mazalin
Foto: Unsplash
