Prema novoj Direktivi Europske unije poslodavci svih zemalja članica zakonski će biti obvezni objaviti platne razrede za oglašeno radno mjesto. Cilj je suzbiti diskriminaciju pri zapošljavanju, te smanjiti rodni jaz u plaćama. Većina poslodavaca ne navodi raspon niti iznos plaće u oglasu za posao, već navode kako je plaća ovisna o iskustvu ili pak ‘konkurentna.’ O značaju i načinima provedbe Direktive porazgovarale smo sa zastupnicom u Europskom parlamentu Sunčanom Glavak.
Ravnopravnim plaćama do većeg BDP-a
Razlika u plaćama između žena i muškaraca u Europskoj uniji je gotovo 13%, dok je u Hrvatskoj ona nešto niža – 11 posto. Iako se primarno govori o smanjenju jaza, mnogi će reći kako smanjenje nije dovoljno, već ga ne bi smjelo biti uopće. Među njima je i Glavak, no ističe kako treba biti realan.
„Najviše bih bila zadovoljna kada uopće ne bi bilo jaza,“ kaže. „No, moramo biti realni. Žene češće rade na poslovima koji su slabo plaćeni, koji podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme ili nesiguran rad. Sve to posljedično dovodi i do manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.“
Posebno je to vidljivo kad je riječ o energetskom siromaštvu.
„Što su žene ravnopravnije na tržištu rada i što je razlika u plaćama manja, to su veće dobrobiti za društvo i gospodarstvo,“ dodaje. Primjerice, kad bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u EU bi se mogao povećati do 1,15 bilijuna eura do 2050., što su pokazali podaci Europskog instituta za ravnopravnost. U pitanju nije mala brojka, što je jasno. Prema procjeni McKinsey & Company za 2021., hrvatski BDP bi uz ravnopravne prilike porastao za 4 milijarde eura godišnje.
Pročitajte više: Objava raspona plaća u oglasu za posao postaje obveza u EU
Novčane kazne države određuju samostalno
Prema novoj direktivi, države članice samostalno utvrđuju pravila o djelotvornim i odgovarajućim sankcijama za nepridržavanja prava i obveza vezano uz načelo jednake plaće.
„Te sankcije uključuju novčane kazne, koje se utvrđuju na temelju nacionalnog prava. U Hrvatskoj su ta pitanja uređena Zakonom o radu, a člankom 91. već je jasno naznačeno da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti,“ pojašnjava Glavak. Prema tome, prostora za nepoštivanje direktive nema.
Raspon plaće osigurava ravnopravne pregovore
Međutim, problem koji su mnogi tražitelji zaposlenja uočili vezano uz direktivu jest činjenica da se oglašava raspon, a ne točan iznos plaće. Ako je objavljen raspon, i dalje je otvoren prostor da netko bude zakinut, pa čak i unatoč jednakim kompetencijama.
Glavak ističe kako bi svatko tko konkurira za određeni posao trebao dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinom rasponu tako da se osiguraju informirani i transparentni pregovori o plaći. To bi se trebalo osigurati u obavijesti o slobodnom radnom mjestu, prije razgovora za posao ili na neki drugi način, a svakako prije sklapanja bilo kojeg ugovora o radu.
„Rezolucijom je određeno da takve informacije trebaju biti transparentne kako bi se potencijalnim radnicima omogućilo da donesu informiranu odluku o očekivanoj plaći bez ikakvog ograničavanja pregovaračke moći poslodavca ili radnika za ugovaranje plaće i izvan navedenog raspona,“ pojasnila je.
Pročitajte više: Rodni jaz u plaćama nije mit – evo koji čimbenici na njega utječu
Postupak implementacije u zakonodavstvo
Svrha Direktive primarno je suzbiti diskriminaciju žena na tržištu rada, no uzeti su u obzir i mogući financijski izazovi u poslovanju. Upravo zato konačni skup mjera uključuje tzv. ‘model stubišta’ (Staircase Model). Uz njega se malim tvrtkama pomaže da postupno usvoje mjere transparentnosti plaća. Tako će tvrtke s manjim brojem zaposlenih imati duži rok za usklađivanje s odredbama Direktive, što će ih administrativno i financijski rasteretiti.
„’Model stubišta’ može se činiti sporim, ali pošten je prema poduzećima i osigurat će da se zakonodavne mjere u potpunosti prihvate i provedu,“ rekla je Glavak.
A kako će izgledati sama implementacija u naše zakonodavstvo?
„Vijeće prvo mora službeno odobriti dogovor, nakon čega će tekst biti objavljen u Službenom listu Europske unije te će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave. Hrvatska je, kao i sve države članice, obvezna svoje zakonodavstvo uskladiti s europskim, a Direktivom je za to predviđen rok do tri godine od dana njezina stupanja na snagu.“
Pročitajte više: Hoće li direktiva EU o transparentnosti plaća konačno smanjiti razliku u plaćama?
Plaće u oglasu za posao veliki su korak naprijed
Glavak dodaje i kako joj je, kao članici SME Europe EPP-a, iznimno stalo do boljeg položaja žena u poduzetništvu i povećanja njihove vidljivosti. Drži da priče koje stoje iza poduzetničkog uspjeha žena pružaju pozitivan primjer i poticaj za žene koje poduzetništvo tek razmatraju i priželjkuju.
„U Europskom parlamentu od početka svog mandata također zagovaram primjenu načela jednakih plaća žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, a jačanje primjene tog načela putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja korak je naprijed u postizanju ravnopravnosti na tržištu rada,“ istaknula je.
Konačno, Glavak napominje kako se ništa ne događa preko noći, te kako će biti potrebno još neko vrijeme kako bi se rodni jaz u plaćama umanjio, odnosno uklonio. No, Direktivu smatra velikim korakom naprijed.
„Za milijune žena na radnim mjestima ove mjere nude nadu u budućnost bez emocionalne težine i financijske diskriminacije u plaćama.“
Foto: Canva / Twitter
