Poslodavci će biti zakonski obvezni objaviti platne razrede u oglasu za posao u sklopu nastojanja da se smanji razlika u plaćama između spolova. Mnogi poslodavci trenutačno izbjegavaju navesti stope plaća za poslove i umjesto toga koriste izraze poput “ovisno o iskustvu” ili “konkurentna plaća”, piše Business Post. Nije novost da žene za istu poziciju dobivaju manju plaću od muških kolega pa će nova pravila transparentnosti Europske unije nastojati eliminirati rodni jaz u plaćama.
Dogovor o novim pravilima postignut je između Europskog parlamenta i Vijeća o Direktivi o mjerama transparentnosti plaća još u prosincu 2022., a inicijativa je bila važan element političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen, navodi Europska komisija.
“Krajnje je vrijeme da i žene i muškarci budu osnaženi da traže svoja prava. Sve radnike i one koji traže posao želimo osnažiti za traženje poštene plaće i upoznavanje i traženje svojih prava. To je i razlog zašto poslodavci moraju postati transparentniji u pogledu svojih politika plaća. Nema više dvostrukih standarda, nema više izgovora”, rekla je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourová.
Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti? Da, bez važnog podatka
Mjere transparentnosti plaćanja
- Transparentnost plaća za one koji traže posao
Odnosno, poslodavci će morati dati informacije o početnoj razini plaće ili njezinom rasponu u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao. Poslodavcima neće biti dopušteno pitati buduće radnike o njihovoj povijesti plaća. - Pravo na informaciju za zaposlenike
Zaposlenici će imati pravo od poslodavca zatražiti podatke o pojedinačnoj visini plaće i prosječnoj plaći prema spolu za kategorije radnika koji obavljaju isti posao ili posao jednake vrijednosti. To pravo će postojati za sve zaposlenike, bez obzira na veličinu poduzeća. - Izvještavanje o jazu u plaćama između spolova
Poslodavci s najmanje 100 zaposlenih morat će objaviti podatke o jazu u plaćama između radnica i radnika. U prvoj fazi poslodavci s najmanje 250 zaposlenih podnosit će izvješća svake godine, a poslodavci s između 150 i 249 zaposlenih svake treće godine. Od pete godine nakon preuzimanja Direktive, poslodavci koji imaju između 100 i 149 zaposlenih također će morati podnositi izvješća svake treće godine. - Zajednička procjena plaća
Ako izvješćivanje o plaćama otkrije razliku u plaćama između spolova od najmanje 5% i kada poslodavac ne može opravdati razliku na temelju objektivnih rodno neutralnih čimbenika, poslodavci će morati provesti procjenu plaća, u suradnji s predstavnicima radnika.
Pročitajte više: Fotograf rekreirao kontroverzne reklame zamijenivši rodne uloge!
Pravda za žrtve diskriminacije u plaćama
Prema nadolazećoj Direktivi postoji nekoliko načina da se održi pravedan sustav plaćanja, odnosno ravnopravnost. Tako radnici koji su pretrpjeli diskriminaciju na temelju spola mogu dobiti naknadu, uključujući puni povrat zaostalih plaća i povezanih bonusa. Također, ako poslodavac nije ispunio svoje obveze transparentnosti, na poslodavcu je, a ne na radniku, da dokaže da nije bilo diskriminacije u plaćanju.
Uz to, sankcije će uključivati novčane kazne, kako bi spriječili jaz u plaćama muškaraca i žena. Države članice trebale bi utvrditi posebne kazne za kršenje pravila o jednakim plaćama, uključujući novčane kazne. A tijela za jednakost i predstavnici radnika mogu djelovati u pravnim ili upravnim postupcima u ime radnika.
Politički dogovor koji su postigli Europski parlament i Vijeće sada podliježe službenom odobrenju suzakonodavaca. Nakon dogovora, Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu, a države članice će morati prenijeti nove elemente Direktive u nacionalno pravo u roku od tri godine.
Pročitajte više: Žene u EU dominantno rade honorarno, Nizozemke prednjače
Pravno i povijesno zaleđe
Povjerenica za ravnopravnost, Helena Dalli istaknula je da je prijedlog o transparentnosti plaća veliki korak prema provedbi načela jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti između žena i muškaraca.
“Osnažit će radnike da provode svoje pravo na jednaku plaću i dovesti do kraja rodne pristranosti u plaćama. Također će omogućiti otkrivanje, priznavanje i rješavanje problema koji smo željeli iskorijeniti od usvajanja Rimskog ugovora. Žene zaslužuju dužno priznanje, jednak tretman i vrijednost za svoj rad, a Komisija je predana osiguravanju da radna mjesta ispunjavaju ovaj cilj”, istaknula je Dalli.
Pravo na jednaku plaću između žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti temeljno je načelo Europske unije od Rimskog ugovora 1957. Zahtjev za osiguravanjem jednake plaće utvrđen je u članku 157. UFEU-a i Direktivi o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja.
Europska komisija donijela je Preporuku o jačanju načela jednakih plaća između muškaraca i žena putem transparentnosti u ožujku 2014. Unatoč tome, učinkovita provedba i provedba ovog načela u praksi ostaje veliki izazov u Europskoj uniji. Europski parlament i Vijeće više su puta pozvali na djelovanje u ovom području. U lipnju 2019. Vijeće je pozvalo Komisiju da razvije konkretne mjere za povećanje transparentnosti plaća.
U ožujku 2020. Komisija je objavila svoju Strategiju za ravnopravnost spolova 2020. – 2025. u kojoj su utvrđene mjere za uklanjanje rodnog jaza u plaćama. U studenom 2020. Komisija je usvojila svoj Akcijski plan za razdoblje 2021. – 2025. o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vanjskom djelovanju.
Prijedlog Komisije o transparentnosti plaća, usvojen 4. ožujka 2021., uvodi mjere kojima se osigurava da žene i muškarci u EU-u dobiju jednaku plaću za jednak rad.
Pročitajte više: Dan nulte stope diskriminacije – tri koraka prema ekonomiji koja funkcionira za žene i muškarce
Što kaže Strategija za ravnopravnost spolova?
Strategija predstavlja političke ciljeve i radnje za postizanje značajnog napretka do 2025. prema rodno ravnopravnoj Europi. Cilj je Unija u kojoj su žene i muškarci slobodni slijediti svoj životni put, imati jednake mogućnosti napredovanja i ravnopravno sudjelovati u europskom društvu i voditi ga.
Ključni ciljevi su:
- okončanje rodno uvjetovanog nasilja
- osporavanje rodnih stereotipa
- uklanjanje rodnih razlika na tržištu rada
- postizanje jednakog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva
- rješavanje razlika u plaćama i mirovinama po spolu
- uklanjanje jaza u rodnoj skrbi i postizanje rodne ravnoteže u donošenju odluka u politici.
Ključno postignuće je Direktiva o rodnoj ravnoteži u korporativnim odborima, kojom se nastoji poboljšati rodna ravnoteža na korporativnim pozicijama odlučivanja u najvećim društvima u EU-u. Nakon 10 godina pregovora, Direktiva je konačno usvojena 22. studenog 2022.
Foto: Canva
