Kada sam prije 4 godine pokrenula Women in Adria, vrlo brzo sam pronašla banku koja razumije o čemu pričam: poduzetnice trebaju međusobno povezivanje, uzore u drugim poduzetnicama, susreću se s posebnim izazovima kojima treba prilagoditi proizvode…
U Europi su još uvijek rijetke banke koje su “gender intelligent”, dok taj pristup u Americi i Kanadi funkcionira već 30 godina i to je nešto normalno, podrazumijeva se, to je “the way business is done”.
Kako se kod nas uz pomoć EBRD-a poseban pristup financiranju poduzetnica intenzivira tek u posljednjih godinu, dvije, imali smo priliku pričati s konzultantima za strateški marketing čija je ocjena bila da je ovo što Women in Adria radi “best practice and above” za tržišni segment žena u biznisu, a prema tome PBZ je jedina banka koja je važnost posebnog pristupa poduzetnicama prepoznala još puno prije.
Naravno da u velikim korporacijama ništa ne ide preko noći i mi poduzetnice trebamo intrapreneurs, koji će neumoljivo mijenjati tradicionalni način poslovanja, objašnjavati, uvoditi promjene dok se način razmišljanja ne promijeni i usvoje novi poslovni procesi.
Za to su velikim dijelom zaslužni Zoran Kureljušić, direktor marketinga u sektoru za male poduzetnike (kojem sam prvi put došla “trudna do zuba” i dobila sponzorstvo eventa koji je bio negdje oko termina) i Andreja Turčin, direktorica u sektoru Financijskih institucija koja će vam u intervjuu dolje objasniti što su uspjeli do sad pripremiti za poduzetnice i koji je plan za dalje.
Svjesni smo nejednakosti između žena i muškaraca u poduzetništvu, no koliko zapravo znamo?
Poduzetništvo žena je tema o kojoj se sve više govori u svim zemljama od razvijenih do nerazvijenih, prije svega zbog socijalne dimenzije žena u društvu i njihovog nepovoljnijeg položaja u odnosu na muškarce.
Žene danas obavljaju dvije trećine posla no čine svega jednu desetinu svjetskog dohotka, te posjeduju manje od jedan posto svjetskih dobara.
Kada govorimo o poduzetništvu slika je ista. Iako žene čine nešto više od polovice ukupnog stanovništva Europe, njih je tek jedna trećina zastupljena u europskom poduzetništvu. I u hrvatskom poduzetništvu žena ima manje nego muškaraca. No, važno je istaknuti da se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi trend rasta, pa je tako 2008. bilo 18% poduzetnica, a 2013. bilo ih je 25%. Kako bi se ovaj pozitivan trend nastavio nastojanja i angažman svih dionika mora biti konstantan, jer čim isti prestane ili uspori vraćamo se nekoliko koraka unazad.
Zašto isticati poduzetništvo žena, odnosno posebno govoriti o njemu ili je dovoljno govoriti samo o poduzetništvu kao takvom?
Odgovor je uvijek isti: da, o poduzetništvu žena treba govoriti, njime se treba sustavno baviti jer je ono osjetljivije i treba mu više podrške da bi se razvijalo.
Naime, žene u poduzetništvu opterećene su različitim preprekama, kako onima koje muče i njihove muške kolege, nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija i dr., tako i onima specifičnim proizašlim iz socijalnog i društvenog okruženja, tradicionalnog shvaćanja uloge žena u društvu i obitelji, nedovoljne podrške društva u organizaciji obiteljskog života, otežanog pristupa znanjima i vještinama i sl., te im je u tom dijelu potrebna pomoć kako bi njihove ideje i poslovni pothvati ugledali svjetlo dana i zaživjeli.
Vidi li se napredak na tom području?
Posljednjih se godina u društvu sve više razgovara o poduzetništvu žena, državne institucije i organizacije definiraju strategije i pokreću programe kojima je cilj olakšati poduzetnicama pristup izvorima financiranja, osigurati im tehničku pomoć, savjetovanje i umrežavanje, razviti svijest o tome da je poduzetničke centre potrebno prilagoditi poduzetnicama, otvaranjem vrtića i sl.
I u poslovnim bankama već se neko vrijeme govori o važnosti poticanja poduzetništva žena i mnoge od njih uključile su se u programe kojima se potiče i promovira poduzetništvo žena. PBZ je jedna od njih. No, PBZ, konkretnom suradnjom Financijskih institucija i SME grupe, je odlučila napraviti i korak dalje. U suradnji s dugogodišnjim poslovnim partnerom, Europskom bankom za obnovu i razvoj, odlučila je kreirati sveobuhvatni pristup poduzetnicama, prilagoditi svoje proizvode i usluge te načine komuniciranja sa ženama – poduzetnicama.
U čemu se ogleda taj pristup?
Inicijativa poticanja poduzetništva žena u PBZ ima tri aspekta:
Prvi, svakako najvažniji, aspekt ove inicijative je olakšati pristup izvorima financiranja tvrtkama koje su u većinskom vlasništvu žena odnosno kojima upravljaju žene. Kreirana su dva nova kredita za poduzetnice namijenjena financiranju investicija te obrtnog kapitala, a čija je glavna karakteristika mogućnost ugovaranja moratorija na otplatu kredita nakon što poduzetnica postane majka. U slučaju kredita za obrtna sredstva, poduzetnica moratorij može ugovoriti jednom, a u slučaju investicijskog kredita dva puta.
Osnovni uvjeti kredita za poduzetnice
| Proizvod | Kredit za obrtna sredstva | Investicijski kredit |
| Prihvatljivi korisnici | Tvrtke u većinskom vlasništvu žena (više od 51%) te tvrtke kojima upravljaju žene | Tvrtke u većinskom vlasništvu žena (više od 51%) te tvrtke kojima upravljaju žene |
| Iznos kredita | Od EUR 4.000; do najviše EUR 25.000 | Od EUR 4.000 do najviše EUR 100.000 |
| Ročnost | Od 1 do 2 godine tj.
3 godine u slučaju korištenje moratorija |
Od 2 do 5 godina odnosno najviše 7 u slučaju korištenja moratorija |
| Moratorij na otplatu kredita | najviše 12 mjeseci | 2 x po najviše 12 mjeseci |
Drugi aspekt ove inicijative su tzv. ne-financijske razvojne usluge u koje spadaju edukacije, umrežavanje, mentorstva, tehnička pomoć, zastupljenost žena dobavljača u procesu nabave i sl. Naime, istraživanja ukazuju da poduzetnice, iako im je mogućnost dobivanja kredita važna, pri valorizaciji i odabiru poslovne banke veliku važnost pridaju i ne-financijskim razvojnim uslugama. Ove će usluge Banka osiguravati poduzetnicama zajedno s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja nam je partner u provedbi ove, u Hrvatskoj jedinstvene, inicijative.
Treći aspekt inicijative poticanja poduzetništva žena je svojevrsna transformacija Banke u poduzetnicama pouzdanog partnera, partnera koji prepoznaje njihove potrebe i ciljeve i spreman ih je podržati.
Naime, činjenica je da se muškarci i žene razlikuju. Način na koji razmišljamo i ono što činimo je toliko različit, da se često međusobno ne razumijemo. Na osobnim razinama te različitosti smo iskusili, spoznali i prilagodili im se, najbolje što smo znali i mogli. Sada je potrebno da se tim različitostima prilagodimo i na poslovnoj razini, jer sasvim je jasno da će i poduzetnik (muškarac) i poduzetnica (žena) drugačije sagledavati, a onda i rješavati probleme s kojima se u obavljanju svoje poduzetničke djelatnosti suočavaju.
Drugačije će postavljati pitanja i drugačije čuti odgovore, koristiti drugačije verbalne znakove, te posljedično imati drugačija očekivanja od svojih sugovornika i partnera. Upravo u tom dijelu PBZ želi napraviti iskorak. Želimo razumjeti poduzetnice kako bi iznašli poslovna rješenja po njihovoj mjeri, te kako bi svojim proizvodima i uslugama adekvatno podržati njihovo poslovanje.
Nije to samo pitanje socijalne i društvene osjetljivosti kako će se mnogima u prvi mah učiniti to je i poslovno pitanje – ‘business case’.
Podaci ukazuju da broj žena u hrvatskom poduzetništvu raste, da poduzetnice nisu zadovoljne kvalitetom i obujmom usluga koje im poslovne banke nude. Postoji rastuća potražnja za specifičnim proizvodima i uslugama, a što je izazov i značajan poslovni potencijal. Banka koja strukturira i poduzetnicama ponudi ono što očekuju, na način koji očekuju, bit će u komparativnoj prednosti u odnosu na druge banke.
Budući da su mali i srednji poduzetnici u fokusu PBZ-a, prilagođavanje Banke tom rastućem dijelu SME segmenta sljedeći je logičan korak, tim više što iskustva drugih zemalja i banaka pokazuju da ova tri aspekta potpore poduzetnicama imaju sinergijski učinak i rezultiraju rastom broja SME klijenata i rastom zadovoljstva SME klijenata – i poduzetnica i poduzetnika.
Novi kredit PBZ-a specifičan je još po nečemu?
Da, PBZ je kreirala proizvod za žene poduzetnice čija je glavna karakteristika mogućnost ugovaranja moratorija na otplatu kredita kada postane majka.
No, PBZ napravila je dodatan iskorak, prva je banka u zemlji i u ISP grupaciji koja je prepoznala i poduzetnice koje svoje majčinstvo ostvaruju posvojenjem.
S obzirom da se godišnje u Republici Hrvatskoj posvoji tek 100-njak djece broj majki poduzetnica koje će ovu pogodnost moći iskoristiti nije velik, no činjenica da su posvojiteljice izjednačene s biološkim majkama značajan je korak u senzibiliziranju javnosti za obitelji nastale posvojenjem. Premda se sam čin posvojenja smatra pozitivnim pa ga društvo i okolina pozdravljaju, u stvarnom životu nije baš tako jer ovu kategoriju majki tvrtke uglavnom zaboravljaju kod definiranja pogodnosti koje se majkama (biološkim) nude.
Stoga ovaj iskorak ‘moje Banke’ mene kao osobu koja je majčinstvo ostvarila posvojenjem, te članice udruge ADOPTA čini ponosnom i sretnom. Zapravo čini me sretnom cjelokupno pozitivno okruženje, reakcije i podrška rukovoditelja, kolega i suradnika kada se moje majčinstvo dogodilo, a moja dugogodišnja nastojanja izašla na vidjelo. Na tome im svima hvala!
Adopta je…?
ADOPTA je udruga za potporu posvojenju koja aktivno radi na promjenama postupka posvojenja, na razvoju podrške kako posvojiteljima tako i potencijalnim posvojiteljima U suradnji sa stručnjacima, institucijama i osobama iz prakse koji su na bilo koji način vezani uz procese posvojenja, djelujemo na stvaranju pozitivnog, ugodnog i podupirućeg okružja za obitelji nastale posvojenjem.
Izvor: PBZ
