Prošli tjedan, točnije 19. listopada, država je nastavila s provedbom ovrha, što znači da su se i brojne tvrtke našle u nezavidnim situacijama. Razgovarali smo s poduzetnicama o tome što misle kako će ovrhe utjecati na biznise, ali i što država može učiniti.
Svaki dužnik mora biti svjestan da dug treba podmiriti
Odvjetnica Dijana Zoričić smatra da je korona kriza svojevrsna katarza problema neplaćanja u Hrvatskoj. Uz to, premijer je dao jasnu sliku stanja u državi, izjavio je da se i u krizi dugovi moraju vraćati, a istovremeno veledrogerijama poručio da je kriza i da moraju odgoditi naplatu čak 4 milijarde duga države.
“Zastoj ovrha je politički potez i bacanje pijeska u oči dužnicima. Dug i dalje postoji, raste, a onaj tko na početku krize nije mogao platiti, još će teže platiti danas ili na kraju krize kad je pitanje tko i kako će poslovati.
Naravno, postoje djelatnosti koje bilježe enorman rast, a uglavnom su u IT industriji gdje se bilježi i porast cijena. IT industrija nema problema s naplatom – sve se plaća po predračunu, a u slučaju neplaćanja, naručeni program, oprema ili održavanje neće biti obavljeni, što može imati nesagledive posljedice za poslovanje korisnika usluga.”
Pročitajte više: Promjena Ovršnog zakona – Što možemo očekivati?
Dijana poručuje da je izlaz iz ovrhe, odnosno problema provedbe istih, u optimizaciji naplate. “Svaki dužnik mora biti svjestan da dug treba podmiriti i radi toga treba uložiti napor da s vjerovnikom pokuša dogovoriti otplatu duga, otpis dijela duga i slično. Istodobno svaki vjerovnik mora biti svjestan do koje mjere treba i može “stiskati” dužnika što najbolje pokazuju agencije za naplatu potraživanja svojim upornim pozivima i uznemiravanjem dužnika dok ne nađu način da se dogovore o naplati.”
Pored toga bi država trebala biti primjer u urednom podmirivanju dugova. “Problem s državom i neplaćanjima jako je star, a prvi puta se pokušalo stati na kraj tom problemu 2012. kad je donesen Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Međutim, očito je da se ne primjenjuju prekršajne odredbe koje bi u kratkom vremenu uvele više reda u neplaćanja u Hrvatskoj.”
Isto tako, odvjetnica ističe da država treba imati postupke kad je u pitanju niska razina dugovanja. “Država bi trebala stati na kraj besmislenim postupcima naplate za dugove manje od 100,00 kn koji generiraju 1.000,00 i više kuna troškova, a također treba razmotriti način obračuna duga koji je propisan Zakonom o obveznim odnosima i koji mnoge dužnike vodi u dužnički bezdan”, zaključila je Dijana.
Pročitajte više: Krenule su ovrhe! Iz Fine otkrivaju što trebate znati i učiniti!
Država ne može spriječiti ovrhe ako to ne želi
Stručnjakinja za marketing i prevoditeljica Mariann Makrai smatra da odgađanje ovrha zasigurno odgađa i propast tvrtki. “Ovrhe će biti još dodatan presing i dodatan stres za rukovodioce tvrtki. Ako je država nudila potpore do 4000 kuna da bi sada radila ovrhe to je ogroman nonsens.
Država ne može spriječiti ovrhe ako to ne želi. Na njoj je poduzeti nešto da se spriječi propast tvrtki. Odlaganje je jedna od opcija, ulaženje možda u strukture poduzeća, preuzimanje dionica kao kompromis…
Ne želim dospjeti u situaciju da me se ovrši. Pokušavam održati svoje poslovanje i ne ulaziti previše u gubitke koje neću moći dovesti na 0.”
Vlasnica tvrtke za računovodstvene usluge, Ivana Ožegović, tvrdi da je za brojne tvrtke neminovna propast. “Poduzetnici se još oporavljaju od lockdown-a i s obzirom na to da trenutno pojedini sektori proživljavaju lockdown zbog donesenih mjera i dodamo li na to ovrhe, rezultat je stečaj.”
Ivana smatra da država može pomoći ako dopusti poduzetnicima da rade. “Kad bi se našla u takvoj situaciji, odabrala bih stečaj i zatvaranje jer izbor da radimo nam Vlada ne daje.”
Foto: Picjumbo
