Želite otvoriti vlastitu teretanu ili pak sportski klub? Niste sigurni odakle krenuti i što sve trebate znati pri donošenju ove odluke? Poslovna savjetnica i vlasnica knjigovodstvenog servisa Ivana Ožegović zna sve o profitabilnom poslovanju u sportu i fitnessu. Kod upuštanja u poduzetničke vode veoma je važno poznavati osnove financijske pismenosti, a Ožegović upozorava da je upravo to jedan od najvećih problema budućih poduzetnika u području sporta. Zato je nama, na našoj Konferenciji za žene u sportu, objasnila osnove kojima moramo baratati! Otvaranje teretane ne mora vam zadavati muke.
Otvaranje teretane – Treba li mi obrt, tvrtka ili neprofitna organizacija?
„Često čujem: ‘Ma to mi zna knjigovođa’. Da, knjigovođa vas može uništiti“, započinje Ožegović priču o važnosti financijske pismenosti u svakom poduzetništvu, pa tako i kada je glavna tema otvaranje teretane. Kako kaže, zna niz primjera gdje su vlasnici knjigovođi dali uvid u sve račune i ostale papire, a knjigovođa je „zaribao“.
„A ne odgovara on, vi odgovarate i zato neke osnove morate znati i biti upoznati sa svojim poslovanjem“.
Odmah na početku istaknula je tri pravna oblika u poslovanju koja imamo na raspolaganju, a to su obrt, tvrtka i neprofitna organizacija. Obrt otvara fizička osoba koja odgovara svojom imovinom.
„To znači da danas-sutra, ako ćete biti dužni dobavljaču za sprave koje ste kupili i ne možete ih otplatiti, ili vam posao nije dobro krenuo i ne možete plaćati doprinose, vama se može sjesti na imovinu koja je vaše vlasništvo. To je mana obrta“.
Kad govorimo o obrtima, govorimo o jednoj od tri vrste – paušalnom obrtu, „klasičnom“ obrtu te paušalnom obrtu kao drugoj djelatnosti, koji je najisplativiji ako ste već negdje zaposleni. U njemu doprinose plaćate godišnje po rješenju Porezne uprave, a ne mjesečno. Ipak, kad je u pitanju otvaranje teretane, poduzetnici se uglavnom odlučuju za „klasični“ obrt.
Drugi pravni oblik u poslovanju su tvrtke – d.o.o. (osnivački kapital iznosi 2.500 eura) i j.d.o.o (osnivački kapital iznosi 1 euro). Iako zna čuti da ljudi komentiraju da će ostali sigurno gledati je li tvrtka d.o.o. ili j.d.o.o., Ožegović objašnjava da to nije važno i da to nitko ne gleda. Važnija im je kvaliteta i kako ćete se prezentirati svojim članovima. Kod otvaranja tvrtke vlasnik ne odgovara svojom imovinom.
Pročitajte više: Prva Konferencija za žene u sportu nadmašila očekivanja
Što je gospodarska, a što neprofitna djelatnost?
Treći mogući pravni oblik u poslovanju su neprofitne organizacije, odnosno udruge građana. Za osnivanje su potrebna tri osnivača i Statut, koji je njihov zakon, te nemaju temeljni kapital. Ožegović objašnjava da su udruge teretanama još uvijek nepoznanica. Postoje neprofitne i profitne, a udruga postaje profitnom kada obavlja gospodarsku djelatnost. Ako otvorite udrugu i prijavite gospodarsku djelatnost, recimo za poslovanje teretane, automatski plaćate porez na dobit. Ipak, postoje „cake“ uz koje teretane ne prijavljuju gospodarsku djelatnost, već rade kao neprofitne i tako ne ulaze u sustav PDV-a i ne plaćaju porez na dobit.
„Ako vam kažem da možete dolaziti dva puta tjedno na treninge za iznos članarine, to je gospodarska djelatnost, ali ako kažem da možete dolaziti koliko god puta želite, odnosno da nema ograničenja, to je neprofitna djelatnost. Dosta teretana radi tako jer nema PDV-a i plaćanja poreza na dobit“, pojašnjava.
Da biste o svemu mogli odlučiti, važno je da baratate osnovama financijske pismenosti. Svaka poduzetnica, smatra Ožegović, treba znati tumačiti financijske izvještaje, znati osnove računovodstva, razliku između novčanog toka i profitabilnosti, razliku između prihoda i profita, sustav PDV-a te fiskalizaciju.
„Mnogi poduzetnici su propali zbog krivih financijskih odluka“, dodaje.
Kad je riječ o računovodstvu, važno je znati da prag za ulazak u sustav PDV-a iznosi 39.816 eura prihoda, da novac na računu tvrtke (d.o.o./j.d.o.o.) nije u vlasništvu fizičke osobe, da je amortizacija postepeno trošenje imovine (smanjuje osnovicu poreza na dobit) te da R1 račun ne znači da je tvrtka ili obrt u sustavu PDV-a.
Pročitajte više: Ivana Ožegović: Smanjenje PDV-a u fitness industriji je slamka spasa u epidemiji!
U uslužnim djelatnostima nemojte samoinicijativno ulaziti u sustav PDV-a
Nadalje, trebate znati tumačiti financijske izvještaje, odnosno dokumente koji prikazuju stvarno stanje poslovanja. Iz bilance možete saznati kakva je financijska situacija na dan 31.12., odnosno imate li dugovanja i slično. Ti podaci se mogu koristiti za izračunavanje različitih koeficijenata za utvrđivanje likvidnosti, efikasnosti, zaduženosti, profitabilnosti te sposobnosti otplate kredita. Iz Računa dobiti i gubitka možete saznati ukupne poslovne prihode i rashode u određenom vremenskom razdoblju.
Znate li što razlikuje dobit od prihoda? I to biste trebali znati! Dobit je razlika između prihoda i rashoda. Ako je tvrtka uspješna, prihodi su veći od rashoda i stvara se dobit. No niti cijela dobit ne ostaje poduzetniku jer se i na nju plaća porez na dobit. Ako su rashodi tvrtke veći od njenih prihoda, tvrtka posluje s gubitkom.
Kad govorimo o sustavu PDV-a, dobro je znati da njega plaćate kad dosegnete prag od 39.816 eura, u što se ne uključuju primljeni državni poticaji i potpore, prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. U sustav PDV možete ući i ranije i to dobrovoljno, ali Ivana savjetuje da se to ne čini za uslužne djelatnosti, kao što je teretana, jer to znači da će vaša usluga automatski biti skuplja, a PDV će vas svakako kasnije zakonski dočekati.
Pročitajte više: Ući u sustav PDV-a ili ne? Istražili smo prednosti i nedostatke
Otvaranje teretane i sponzorstva – ‘Tražite ih krajem kalendarske godine’!
Poduzetnici se nerijetko pitaju je li moguće izaći iz sustava PDV-a. Ako ste u sustav ušli svojom voljom, a prošle su tri kalendarske godine, onda možete izaći iz sustava, imajući u vidu da niste prešli prag prihoda od 39.816 eura. Kada odlučite izaći iz sustava PDV-a, dužni ste predati Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a. Zahtjev, koji predajete Poreznoj upravi, možete napisati u slobodnoj formi.
Naravno, svakom poduzetniku važni su i mogući načini financiranja. Prvi su donacije i sponzorstva. Donacija je davanje u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe. Sponzorstvo je davanje za koje postoji protuusluga reklame. Sponzor daje novac, robu ili usluge, a primatelj ga zauzvrat reklamira isticanjem njegove tvrtke, odnosno proizvoda ili usluga, na reklamnim panoima i drugim mjestima. Za sponzorstvo je primjereno sastaviti Ugovor o sponzorstvu, kojim se uređuju prava i obveze sponzora i primatelja sponzorstva.
„Ako ćete tražiti sponzora gledajte da to bude krajem godine, u 10. ili 11. mjesecu, jer tad firme rade plan za iduću godinu i znaju koliko će novca moći potrošiti na marketing“.
Nadalje, financiranje je moguće i pomoću europskih i nacionalnih projekata, a ključ je i u pravoj marketing strategiji.
„Marketing strategija je jako bitna. Vi morate biti drugačiji od drugih da bi ljudi došli baš kod vas“.
Poručuje da je stvarno istina da se dobar glas daleko čuje pa stoga nije na odmet uložiti u dobru reklamu. Za kraj, Ožegović ističe da je svaka situacija individualna i da joj treba tako i pristupati.
„Nemojte Googlati, savjetujte se sa stručnjacima, pronađite knjigovođu od povjerenja. Stvarno nema glupih pitanja, pa stoga pitajte i informirajte se, ali nemojte ništa raditi na svoju ruku ili slušati od nekog drugog koji ima teretanu i sportski klub. Svaka priča je različita“.
Foto: Bruno Barišić
