Uštedjeli ste ili uprihodili nešto izvanrednog novca, ali imate i kredite i postavljate pitanje što sad. Je li pametnije vraćati ubrzano dio kredita (modelom prijevremene otplate) ili pak dio novca investirati i tako povećavati vrijednost novca? Jednoznačni odgovor na pitanje otplatiti dugove ili investirati teško je dati zato je možda najbolji odgovor „ovisi“.
Povezano:
- 6 razloga zbog kojih nesvjesno gubite novac
- Ako znate koliko vrijedite na pola ste puta do financijske neovisnosti
- Za dobro upravljanje novcem ključan je financijski plan
Kako znati trebate li otplatiti dugove ili investirati?
O čemu ovisi ova odluka? Ponajprije je važno analizirati koju vrstu kredita imate. Ako se radi o kratkoročnim ili srednjoročnim, kreditima s kamatnim stopama preko 8%, pa i 9% godišnje, a to su najčešće revolving krediti, prešutna prekoračenja ili popularno zvani „minusi“ po tekućim računima, zatim namjenski, potrošački krediti, onda svakako treba uzeti u obzir da je danas moguće ovakve obaveze refinancirati povoljnijim kreditima onim nenamjenskim gotovinskim čije kamatne stope danas na tržištu mogu biti već od 5%.
Model refinanciranja postojećih obaveza povoljnijim kreditom ima smisla ako se tako dolazi do ravnoteže u osobnom mjesečnom financijskom planu te se „lakše diše“ i lakše podmiruju mjesečne obaveze. To nikako ne znači da se možete opustiti i za razliku ulaziti u nove kredite ili novu potrošnju već da dio budžeta svakako treba usmjeriti u štednju. Važno je ostvariti financijsku disciplinu te štedjeti od mjesečne plaće tako da prvo „pospremite“ dio od plaće usmjeren na štednju, a trošite ostatak na podmirenje obaveza i na sve ostale fiksne i varijabilne troškove. No vratimo se mi pitanju s početka teksta što ako imamo neka sredstva (nasljedstvo, izvanredni prihod), ali imamo i kredit. Uz već postavljeno pitanje koji kredit imate i koliko vas košta, te koliko ćete ga dugo otplaćivati, potrebno je pokušati vidjeti koja je to investicija koja bi vam mogla donijeti više od cijene koju plaćate za kredit?
Dio novca usmjerite na štednju ili investicije
Također nije nužno da se sva ušteđevina usmjeri na prijevremeno vraćanje kredita, moguće je i dijelom štednje platiti dio duga.
Ako otplaćujete kredit uz kamatne stope jednake ili više 8%-9%, dobro je razmisliti o prijevremenom povratu istog jer je povrat na investiciju prema tržišno trenutno dostupnim mogućnostima za konzervativnije ulagače (one koji nisu skloni većem riziku), nešto manji. Naravno ovdje prvenstveno mislimo na štednju u bankama ili na obvezničke fondove, odnosno mješovite fondove. Tako je promatrajući tržište u posljednje tri godine štednja u bankama donosila prinose ovisno o trajanju oročenja 0,1 – 0,5% godišnje, a ulaganje u obvezničke fondove 2 – 4,4% godišnje. Dok je ulaganje u mješovite fondove omogućavalo ostvarenja koja kod nekih fondova idu do 5,8% godišnje. Dodatne i veće prinose trenutno ostvaruju dionički fondovi ili direktna kupnja dionica, plemenitih kovina, kriptovaluta i sl., no u našem promatranom primjeru govorimo o konzervativnijem ulagatelju s manjom sklonosti k riziku.
Ako imate dugoročnije kredite, primjerice stambeni i investicijski, koji su realizirani uz kamatne stope 3-5% godišnje, svakako je dobro iskalkulirati trebate li cijelu ili dio ušteđevine dalje uložiti, ostvarivati prinose koji donose više od cijene kredita i tako ostvariti dodatni prinos te osigurati štednju/investiciju da u svakom trenutku možete ako želite i prijevremeno otplatiti kredite.
Povezano:
- Kako izaći iz minusa na računu?
- 3 najveća financijska straha te kako spriječiti da se ostvare!
- Zašto je ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju pametan potez koji koristi i pojedincima i poslodavcima?
Razgovarajte sa stručnjacima o svojim opcijama
Svakako se kod prijevremene otplate kredita konzultirajte i provjerite postoji li i koliko iznosi naknada za prijevremen povrat kredita i nju iskalkulirajte kad računate je li povoljnije nastaviti sa štednjom ili prijevremeno vratiti kredit. Prije same odluke što sa štednjom sjetite se onog djela štednje koja se preporučuje kao “sigurnosna“ štednja, a koja bi trebala služiti za izvanredne životne situacije odnosno 3-6 mjeseci pokrivanja troškova ako se dogodi da su primanja smanjena ili da ih naprosto nemamo (gubitak posla). Kad se osigura takav osobni „fond“ možete dalje komotnije razmišljati što sa štednjom tj. kreditom. Dodatno ako ste poduzetnog duha možete investirati i u posao, tj. razvoj nečijeg posla i kupiti udjele u manjim tvrtkama, tako uz određeni rizik možete računati na godišnju dobit i na mogućnost kasnije prodaje udjela.
U svakom slučaju odluka zahtjeva dosta izračuna, no nije neuobičajeno zadržati „podnošljivi“ kredit i nastaviti investirati dio novca, naravno uz uvjet da isto osigurava zadovoljavajući prinos i održivo funkcioniranje osobnog mjesečnog budžeta te ispunjavanje ostalih životnih financijskih planova. Koji god put da odaberete prijevremeni povrat kredita ili investicija dobar je put za vašu budućnost, a neka vas matematika i ulaganje u financijska znanja usmjere na onaj put koji je trenutno bolji za vas.
Autor: Ivana Gabrić Markovinović
Foto: Unsplash
