Kristina Bitorajac Gorenc radi kao operativna direktorica prevoditeljske agencije Verba. Oduvijek je znala da će njezin karijerni put imati uske veze s engleskim jezikom, no nije znala što točno želi raditi.
„Više sam znala što ne želim raditi, nisam htjela biti u nastavi,“ započinje Bitorajac Gorenc svoju priču. „Već u trećem srednje aktivno sam čitala gramatike i pravopise kako bih prošla prijemni na Filozofskom.“ I to joj je pošlo za rukom te je upisala engleski i ruski jezik.
Osobni uz rast tvrtke
Radila je tijekom studija, a prvi posao u branši bio je za jednu malenu prevoditeljsku agenciju koja je 2006. počela razvijati vlastiti softver za računalno potpomognuto prevođenje. I tako je ušla u prevoditeljski svijet. Već 2007. priključila se Verbi.
„S razvojem firme razvijala se i moja karijera. Moja funkcija i uloga promijenile bi se svakih par godina.“
No, te promjene nisu samo rezultat rasta tvrtke, već i rezultat promjena u samoj industriji. Bitorajac Gorenc voli tražiti rješenja koja bi optimizirala rad, pa je upravo to bila okosnica njezina napretka. Od mlađe prevoditeljice preko redaktorice do sudskog tumača, njezino je prevoditeljsko iskustvo uistinu bogato.
S vremenom se u tvrtki pojavila potreba da netko preuzme upite klijenata, te se brine o svemu, od narudžbe do isporuke za prevoditeljske projekte, i tu joj se pružila nova prilika.
Pročitajte više: Upoznajte vlasnicu prevoditeljske agencije koja radi globalno
Delegiranjem se ne gubi, već dobiva
„Tako sam malo pomalo stasala u voditeljicu projekata.“ Ova joj je pozicija bila veoma zanimljiva i smatra da se sa zadovoljstvom može obavljati godinama, no ipak je vrlo stresna. „Voditelj projekata dnevno odrađuje desetak projekata, odgovoran je i klijentu i prevoditeljima, svima koji rade na projektu, a i samoj firmi. Istovremeno radi u 3-4 aplikacije, ima otvorena dva browsera s 15-ak tabova i jako puno multitaska.“
Ona voli takav stil rada i odgovara joj dinamika, a osjećaj zadovoljstva nakon uspješno odrađenog projekta je golem. No, s vremenom se morala pomiriti s time da ne može sve sama.
„To je kao kad mladi roditelji shvate da ne mogu sami odgajati djecu i da im je potrebna pomoć, it takes a village, i to je stvarno tako. Tad shvatiš da je bitno znati delegirati,“ pojašnjava kroz zanimljivu analogiju.
Pri delegiranju važno je znati kako i kome delegirati koji zadatak, a to uključuje i davanje i traženje povratnih informacija od osobe na koju se zadatak prenosi. Brzo postaje jasno da se delegiranjem ništa ne gubi, već se dobije vrijeme za druge zadatke i prostor za osmišljavanje učinkovitijeg načina rada.
Što čini kvalitetan prijevod?
Prevođenje je samo po sebi puno složenije nego što mnogi očekuju. Prilagoditi prijevod potrebama klijenata nešto je na što mnogi ne računaju, a rijetko se uči tijekom studija.
„Kvaliteta nije apsolutna. Nema univerzalno dobrog prijevoda za svaku publiku. Kvalitetan prijevod dobijemo kad ispunimo očekivanja klijenta,“ pojasnila je. „Obično klijenti nemaju nikakve upute, ali često ih i imaju ili su one implicitne. Tako će htjeti da se u tekstu koristite točno određenim terminima, dok je u marketinškim prijevodima jako bitan jedinstveni stil i ton kojim se brend obraća publici.“
Upravo je zato važno od klijenta prikupiti što više informacija.
„Klijenti znaju imati upute koje su suprotne standardima u jezičnim priručnicima i gramatikama. No to ne znači da su oni neuki, nego da za to imaju određeni izvanjezični razlog,“ objasnila je Bitorajac Gorenc. Tako primjerice neki klijenti ne žele da se naziv njihovog brenda deklinira. I tad je na prevoditelju da se snađe. Bitnu ulogu tu naravno preuzima prevoditeljska agencija koja usklađuje očekivanja klijenta i prenosi jasnu poruku prevoditeljima.
Pročitajte više: Anglizmi u biznisu ili u poslu? Strane riječi ponekad ‘make sense’
Praćenje tehnoloških noviteta je imperativ
Jezikom se danas ne bavi puno, barem ne u prevoditeljskom smislu. Strani jezik rezerviran je za poslovne sastanke, ali i za slobodno vrijeme, jer puno čita i pohađa webinare na engleskom jeziku. Kako živi u malom mjestu izvan Samobora, njezino putovanje do ureda traje sat vremena. I odlučila ga je pametno iskoristiti.
„U početku mi je pasivno znanje jezika bilo na puno većoj razini nego konverzacijski engleski. I onda sam tih sat vremena koristila razgovarajući sa sobom na engleskom. Prepričavala sam si dan dok sam vozila,“ otkrila nam je Bitorajac Gorenc i dodala kako joj je to puno pomoglo.
Usavršavanje je dio njezinog života već godinama, te je veoma otvorena prema novim tehnologijama. Kaže kako ju je u Verbi i zadržalo to što redovito prati novosti i ide u korak s vremenom.
„Ja sam bila ta koja je tražila rješenja koja bi nam pomogla u radu, da nešto premostimo, brže odradimo, dobijemo kvalitetnije rezultate.“
Nedavno je bila i na konferenciji u Dublinu gdje je dobila uvid u nove trendove iz industrije. Korisnički doživljaj, SEO, transkreakcija, usluge su koje su u doticaju s prevođenjem, ali su nadograđene. „To su usluge dodane vrijednosti koje se sada traže i Verba je spremna odgovoriti i na te potrebe.“
Pročitajte više: Hrvatska u top 15 zemalja, a Zagreb treći grad po baratanju engleskim jezikom
„Balkanci vole učiti“
Primijetila je kako mlađi prevoditelji često bježe od tehnologije, no istaknula je kako je važno ne zaboraviti da posao prevoditelja danas i prije 10 godina nikako nije isti. Danas je oprema više od tiskanog rječnika i jednog jednostavnog programa za unošenje teksta. Sada se radi u nekoliko softvera istovremeno, i svi oni sadržavaju golemu količinu podataka koju je potrebno obraditi.
„Do izražaja više dolaze prevoditeljske vještine. Naravno, potrebno je poznavati jezik, ali imati i dobre prevoditeljske vještine kao što su pretraživanje, razlikovanje važnog od nevažnog, relevantnih izvora od sekundarnih, te fokus i pažnja.“
I zato je važno ne bježati od tehnologije. Isto tako, mnogi misle da tehnologiju poznaju bolje nego što je to doista slučaj. Tako će mnogi u životopisima navesti kako izvrsno barataju računalima i Office paketom, no na radnom se mjestu teško snalaze.
„Tad im kažemo da ovakav posao nije za njih, da bi im možda bolje ležalo usmeno prevođenje,“ rekla je Bitorajac Gorenc. Primijetila je kako su ljudi na Balkanu otvoreniji učenju novih stvari nego što je to slučaj u zapadnim zemljama.
„Na zapadu ljudi često nešto nauče, savladaju i ne vide razloga za savladavanjem npr. dodatnog softvera. Djelomično je to zbog toga što su bolje plaćeni i financijski stabilniji, pa si mogu priuštiti i odbiti neke poslove,“ pojasnila je. „A mi smo dosta fleksibilni. Naučit ćemo sve što treba i mislim da je to zaista dobro.“
Foto: privatna arhiva
