Na spomen opasnih morskih životinja, svima nam na pamet prvi padaju morski psi, pogotovo kad na umu imamo činjenicu da u Jadranu živi velika bijela psina. Ipak, Jadran je pun drugih, opasnijih životinja kojih bismo se itekako trebali paziti, a na koje ćemo naletjeti prije nego na morskog psa. Voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov prof. dr. sc. Jakov Dulčić za Tportal je predstavio opasne morske životinje u Jadranu.
Šanse da ćete naletjeti na morskog psa gotovo su nikakve
Za početak, postoji li šansa da u našem moru susretnemo morskog psa i što učiniti ako se to dogodi? Šanse su jako male, objašnjava Dulčić.
“Statistički gledano, vrlo je mala vjerojatnost da ćete ih ikad sresti u moru. Većinom im ljudi uopće nisu hrana, nego napadi zapravo dolaze zbog određene pogreške. Ovo naše more dosta je prozirno, pa je samim time dobra vidljivost i teško da će doći do takvih slučajeva, ali ako već dođe, treba se držati vertikalno i ne umiriti se. To je važno jer u tom slučaju morski pas može doći da vidi o čemu se radi, a onda samim time dobijete ozljede”.
Od 33 vrste morskih pasa pronađenih u Jadranu, tek su tri opasne – velika bijela psina, psina dugonosa i atlantska psina. Ipak, na svjetskoj razini procjenjuje se kako je vjerojatnost da će vas napasti morski pas jedna naprema 300 milijuna. U Jadranu je čak i manja.
Pročitajte više: Ovo su neke od najljepših (ne)poznatih plaža koje morate posjetiti
Nemojte zanemariti ove otrovne ribe
Ipak, postoje druge životinje na koje je dobro pripaziti. Recimo, u Jadranu živi niz otrovnih autohtonih vrsta riba. Dulčić objašnjava da u Jadranu žive četiri vrste morskog pauka (bijelac, crnac, žutac – Echiichthys vipera i mrkulj), i to na svim terenima (pijesak, mulj, kamen). Otrovne su njihove bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i na škržnom poklopcu. Ubrzo nakon što se ubodete, osjetit ćete neopisivu bol koja će se povećavati do nepodnošljivosti.
Još je riba s otrovnim bodljama – škarpina, Scorpaena scrofa, i škarpun, Scorpaena porcus, čiji se ubod manifestira boli i crvenilom. Tu je i golub kosir, koji može narasti do dva i pol metara i težiti šezdesetak kilograma, a na repu mu se nalazi desetak centimetara dugačka bodlja s otrovom. Izdvaja i žutulju (Dasyatis pastinaca), ražu koja ima bodlju na repu povezanu s otrovnim žlijezdama.
“Kada je ugrožena, može biti nezgodna. Budući da je čest ulov kad se lovi parangalima, najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. Prilikom uboda u krvotok ispušta otrov. Kao i u slučaju pauka, ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje i vrtoglavicu“.
Pročitajte više: Tražite najljepše plaže za opuštanje na Jadranu? Ovo su prijedlozi naših članica!
Opasne morske životinje i invazivne vrste stižu kod nas
Na području južnog Jadrana, a možda i srednjeg, ove će godine biti najmanje deset dojava o ulovu otrovnih riba. Već sredinom svibnja u Medulinskom zaljevu ulovljena je jedna od najotrovnijih riba na svijetu, srebrenopruga četverozupka, Lagocephalus sceleratus, na 19 metara dubine. U zaljevu je uočeno sedam jedinki ove ribe. Osim toga, koncem svibnja u crnogorskom dijelu Jadrana, na Luštici, ulovljena je još jedna otrovna vrsta ribe, invazivna vatrenjača, Pterois miles.
“Zbog porasta temperature i slanosti mediteranskih voda te značajnog proširenja i produbljivanja Sueskog kanala s ciljem zadovoljenja zahtjeva međunarodnog pomorskog prometa, invazivne vrste krenule su u pravcu novih teritorija“.
Primjer invazivne vrste čiji ubod može biti koban je kamena riba (Synanceia verrucosa) u istočnom Mediteranu.
“Možemo izdvojiti i nekoliko najubojitijih, primjerice plavotočkastu trumpetaču (Fistularia commersonni), koju zbog brzopoteznog osvajanja Mediterana nazivaju još i ‘lesepsijski sprinter'”. Tu su i srebrenoprugasta četverozupka (Lagocephalus sceleratus), tamna mramornica (Siganus luridus) te vatrenjača (Pterois miles).
Poseban oprez vrijedi imati s vrlo otrovnom ribom fugom, čija je konzumacija zabranjena u svim zemljama EU-a jer posjeduje tetrodotoksin, vrlo jak otrov, neurotoksin koji može uzrokovati smrt nakon konzumacije.
Pročitajte više: Obiteljsko ljetovanje: 6 resorta u koje ovog ljeta idemo s djecom
Svima omražene – meduze. Što ako opeku?
I neke meduze spadaju u opasne morske životinje. Ipak, samo dvije vrste mogu biti opasne za ljude te uzrokovati jače opekline: meduza morska mjesečina i Olindias muelleri.
“One su i najčešće pa ih se valja pripaziti. Morska mjesečina najčešće se pojavljuje u nakupinama, a bila je zapažena uz obale Visa, Korčule, Lastova, Lastovnjaka, Biševa, Silbe, Zadra, Molata, Iža, Ista, Premude i Lokruma. Pojedinačne jedinke vrste Olindias muelleri zapažene su u Premanturi, Rovinju, Ninu, Zadru, Korčuli, Ugljanu, Lošinju, a nakupine više jedinki uz obale oko Pirovca i Funtane”.
Ako dođete u kontakt s morskom mjesečinom, mjesto opekline nužno je isprati morskom vodom, ne slatkom, i nježno sastrugati zaostalo tkivo meduze s kože. Dobro je hladiti mjesto opekline ledom, ali ne direktno na kožu, te nanijeti preparate koji hlade i umiruju. U slučaju težih simptoma i komplikacija potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Sve češća pojava su i vatreni crvi.
“U podmorju otoka Mljeta zabilježena je pojava vatrenog crva (Hermodice carunculata), zavičajne vrste Jadrana, koja uslijed zagrijavanja mora uzrokovanog klimatskim promjenama postaje sve prisutnija i u njegovom sjevernom dijelu. Vatreni crv nedavno je uočen i na otoku Krku. On pripada razredu mnogočetinaša (Polychaeta) koji ima čekinje poput bodlji kaktusa koje prodiru u kožu, što uzrokuje iritaciju kože i bolan osjećaj žarenja zbog ispuštanja neurotoksina palitoksina, jednog od najmoćnijih poznatih prirodnih toksina”.
Ova vrsta nije novost u našem moru, no uz veće temperature došlo je i do njezinog većeg razmnožavanja. Ipak, nema razloga za paniku i pretjeranu zabrinutost, ali povećan oprez pri ulasku i izlasku iz mora definitivno je dobrodošao.
Foto: Canva
