Ako sudjelujete u jednom sastanku za drugim, to dovodi do nakupljanja stresa u mozgu. Zaključak je to do kojeg su došli u Microsoftu nakon što su proveli eksperiment na svojim zaposlenicima koji su volonterski pristali biti dio zanimljivog istraživanja. Naime, proučavali su 14 ispitanika tijekom dva dana video sastanaka i došli do zanimljivih rezultata: kad završi online sastanak, prije nego započne drugi, treba uzeti pauzu jer su one neophodne za optimalan rad mozga, bez nakupljanja stresa.
Prvi dan ispitanici su imali četiri uzastopna sastanka od 30 minuta. Drugi dan imali su isto četiri 30-minutna sastanka, ali s 10-minutnim pauzama između sastanaka. Sudionici su nosili EEG kapice za praćenje električne aktivnosti u mozgu.
“Naše istraživanje pokazuje da su pauze važne, ne samo da bi se manje iscrpili do kraja dana, već i da bi zapravo poboljšali svoju sposobnost da se usredotočimo i angažiramo dok smo na tim sastancima”, kaže Michael Bohan, viši direktor Microsoftove grupe za inženjering ljudskih faktora, koji je nadgledao projekt.
Pročitajte više: Hoće li online sastanci zamijeniti sve one nepotrebne sastanke uživo?
Zaključak 1: Uzastopni sastanci potiču stres
Uzastopni sastanci uzrokovali su nakupljanje stresa u mozgu. Očekivanje prijelaza na novi online sastanak uzrokovalo je daljnje skokove stresa. Kratke pauze između sastanaka omogućile su mozgu da se resetira i ne doživi nakupljanje stresa.
Pauze između sastanaka omogućuju mozgu da se “resetira”, smanjujući kumulativno nakupljanje stresa tijekom sastanaka. U dva sata uzastopnih sastanaka prosječna aktivnost beta valova – onih povezanih sa stresom – porasla je tijekom vremena. Drugim riječima, stres se gomilao.
Ali kada su sudionici dobili priliku odmoriti se uz pomoć meditacije, beta aktivnost je pala, što je omogućilo “resetiranje”. Ovo resetiranje značilo je da su sudionici započeli svoj sljedeći sastanak u opuštenijem stanju. To je također značilo da je prosječna razina beta valova ostala stabilna kroz četiri sastanka, bez nakupljanja stresa čak i nakon što su četiri videopoziva nastavljena. Dakle, lijek protiv umora je jednostavan: kratke pauze. Mozak radi drugačije kada se uzimaju pauze. Zaključak: odvajanje vremena između videopoziva sprječava nakupljanje stresa.
Pročitajte više: Slijedite 14 pravila za uspješne virtualne sastanke
Zaključak 2: Pauze potiču produktivnost
Uzastopni sastanci rezultirali su negativnim razinama frontalne alfa simetrije. Ovo je stanje mozga povezano s nižim razinama angažmana. Kratke pauze između sastanaka rezultirale su pozitivnim razinama, što znači da su sudionici bili bolji, odmorniji i produktivniji.
Dakle, uzastopni sastanci mogu smanjiti sposobnost da se usredotočite i uključite. Kada je mozak pod stresom, teže je ostati usredotočen i angažiran. Zaključak: pauze nisu potrebne samo za našu psihofizičku dobrobit već poboljšavaju našu sposobnost da radimo najbolje što možemo.
Zaključak 3: Prijelazi između sastanaka mogu biti izvor velikog stresa.
Za sudionike koji su bili lišeni pauze istraživači su primijetili da je prijelazno razdoblje između poziva uzrokovalo porast razine stresa. To bi moglo biti zato što se približavanjem kraja sastanka budi svijest da neposredno iza slijedi novi sastanak, s novom temom. To znači da će se pažnja brzo morati preusmjeriti na nešto potpuno drugačije.
Za te je sudionike aktivnost beta vala koje indiciraju stres ponovno skočila kada su počele nove prijave u sastanke. S druge strane, kada su ljudi uzimali pauze za meditaciju, povećanje beta aktivnosti je palo između sastanaka, a povećanje na početku sljedećeg sastanka bilo je mnogo blaže. Zaključak: izravno skakanje s jednog sastanka na drugi može uzrokovati skokove stresa. Pravljenje pauza između razgovora ublažava taj stres.
Pročitajte više: Novo istraživanje potvrdilo – uključena kamera na virtualnim sastancima stvara umor
Kako je izgledalo istraživanje?
Svaki od 14 volontera sudjelovao je u dvije različite sesije sastanaka. Jednog dana sudjelovali su u nizu od četiri polusatna sastanka jedan za drugim, a svaki poziv bio je posvećen različitim zadacima – dizajniranju izgleda ureda, na primjer, ili izradi marketinškog plana. Drugi dan, četiri polusatna sastanka bila su isprekidana 10-minutnim pauzama. Umjesto užurbanog skakanja s jednog sastanka na drugi, sudionici su tijekom pauza meditirali.
Kako bi se osigurali čisti podaci, svim sudionicima koji su radili pauze dodijeljena je ista aktivnost za vrijeme prekida rada – u ovom slučaju meditacija – kako bi rezultati bili usporedivi. Sastanci su se održavali dva uzastopna ponedjeljka.
Foto: Canva
