Svi koji su prošli kroz proces pokretanja posla u Hrvatskoj znaju koliko je vremena i truda potrebno za ostvarenje tog nauma. Od iduće godine to bi ipak moglo postati jednostavnije, brže i lakše. Naime, u planu je postavljanje digitalne platforme koja će objediniti različite procese i institucije putem kojih se trenutno osnivaju tvrtke. Na taj način omogućit će se dugo iščekivano online osnivanje tvrtke.
Sve na jednom mjestu?
Ova novost kojoj se većina veseli nastavak je projekta pod nazivom “Postavljanje temelja za moderni sustav pokretanja poslovanja u Hrvatskoj”, koji su u godinu i pol dana provodili Svjetska banka i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, uz podršku EK i niza hrvatskih institucija u kojima se obavljaju procesi za pokretanje posla i registraciju tvrtki.
Među njima je i Fina, koja je zadužena i za provođenje projekta te vođenje i održavanje novog digitalnog sustava. Platforma će uključivati i web stranice te aplikaciju putem koje će budući poduzetnici na jednom mjestu moći naći sve informacije za pokretanje posla.
Na taj bi se način trebao skratiti postupak pokretanja posla koji je dosad uključivao osam koraka na različitim institucijama. Ipak, ova novost neće u potpunosti ukinuti dosadašnje institucije i agencije koje su se time bavile, nego jednostavno olakšati procedure. Pristup platformi i bit će besplatan, ali će se i dalje plaćati troškovi poput onih za javnog bilježnika.
Svoj komentar na ovu najavu dala nam je pravnica Viktorija Knežević.
„Zasad nije izašlo dovoljno detalja u javnosti da možemo procijeniti koliko će najavljeno rješenje operativno zaista olakšati poduzetnicima. Međutim, čak i da se olakša i skrati postupak, moram primijetiti da je izvan svakog zdravog razuma najava kako ćemo i dalje plaćati javno-bilježničke naknade. Dakle, mi bi online trebali odraditi posao, a oni bi i dalje naplaćivali. Svaka čast, to je država i pol! Tako se brine o poduzetnicima!“
Približavanje ostatku modernog svijeta
Poduzetnik i čelnik mreže poslovnih anđela Crane Davorin Štetner izrazio je zadovoljstvo najavljenim promjenama koje su drugdje već uobičajena praksa.
“Digitalne procedure za osnivanje tvrtki su normalne u svijetu. Zašto da kod nas još bude biljega, pečata, odlazaka javnim bilježnicima, što usporava proces i povećava troškove”, zaključio je Štetner.
S njim se slaže i Martina Ćosić iz Gre-Co knjigovodstva.
„Pozdravljam inicijativu da se pojednostavi i skrati procedura kod otvaranja poduzeća. Već neko vrijeme postoji opcija otvaranja obrta online. Naravno da su se javile početne poteškoće, ali se u suradnji s poduzetnicima i otklanjaju. Drago mi je i da su se mnogi poduzetnici odazvali i aktivno sudjeluju svojim komentarima na eSavjetovanju te tako ukazuju na nerealnosti i probleme u stvarnom poslovnom sektoru. Tehnologija danas brzo napreduje, treba je iskoristiti i maksimalno olakšati poslovanje te smanjiti administraciju. Poduzetnik sada pri otvaranju poduzeća mora “pješke” obići mnoge institucije, a neke još uvijek traže podatke poput JMBG-a ili matičnog broja poslovnog subjekta, a jedan od razloga uvođenja OIB-a bio je upravo taj da se navedeni brojevi uklone. Idealna situacija bila bi kada bi OIB zamijenio sve silne različite registarske brojeve, kada bi se u potpunosti ukinuo pečat i da postoji jedna platforma koja bi objedinila sve institucije.“
Već poznata priča
Kroz svoje 26-ogodišnje poslovno iskustvo, odvjetnica Diana Zoričić već se puno puta susrela sa sličnim obećanjima.
„Država se već dugo kune u pojednostavljenje procedure osnivanja trgovačkih društava i smanjenje troškova. Do sada se to još nikada nije dogodilo. Kad je osnivanje trgovačkih društva u pitanju, kod nas birokracija uistinu vlada iznad svih interesa“, komentira.
Ipak, mogućnost online osnivanja tvrtki vidi kao pozitivan pomak prema naprijed.
„Ovo će bitno olakšati proces svim početnicima, a onemogućiti birokratske zavrzlame kojih se sustav nikako ne može riješiti. Najbolji dokaz za to je postupak izbora imena u tvrtki. Izabrati ime koje će odmah biti prihvaćeno od strane Registarskog suda i danas je ravno lutrijskom zgoditku. Ako niste tako sretni u izboru imena, to onda znači da se postupak produžava za nekoliko mjeseci uz dodatne troškove. Računalni sustav koji bi imao konkretan program za odobravanje imena, naziva, djelatnosti, ovlaštenja odgovornim osobama i sl. uz povezivanje s različitim poreznim, matičnim i drugim bazama bio bi revolucionarna promjena u sadašnjem sustavu. Takvim postupkom bi se sasvim uklonilo proizvoljno birokratsko postupanje i bitno smanjili troškovi, što nam mora biti hitan cilj.“
Kao najvažniji dio uvođenja ove mogućnosti izdvaja jasno navođenje svih potrebnih koraka koje poduzetnik pri online osnivanju vlastitog posla treba napraviti.
„Nadležna ministarstva na svojim web stranicama trebaju opisati kako izgleda postupak osnivanja, započinjanje rada i samo poslovanje. Treba dati detaljnu uputu koje dokumente društvo treba imati prilikom osnivanja, koje dozvole treba ishodovati za pojedine djelatnosti i koje pravilnike treba imati kad dođe inspekcija. Sve te upute bi se trebale naći na jednom mjestu i biti dovoljno razrađene kako svaki prosječan poduzetnik ne bi morao biti u neprestanom strahu je li poduzeo sve potrebne korake i hoće li ga inspekcija kazniti“, naglašava.
Treba li očekivati stvarnu promjenu?
Iako zvuči kao idealno rješenje, razočaranja prethodnim iskustvima mnoge poduzetnike dovode do skeptičnog pogleda prema ovoj najavi.
„Imala bih nade u pozitivne pomake da su prvo objavili istraživanje kojim bi obuhvatili značajan broj poduzetnika i utvrdili što su naši stvarni problemi, a zatim potakli javnu raspravu pa predložili rješenja kakva imamo u susjednim zemljama ili onim malo manje susjednim, a potom implementirali nešto od prokušanih modela za koje stručna i šira javnost utvrdi da su najbolji. Ovako imam dojam da ćemo opet nešto mijenjati kako u stvari ne bi – ništa promijenili. „Reforme“ nam svako malo donose ljudi koji u realnom sektoru nisu proveli dana i koji nemaju pojma što je stvarni problem. Oni ih guraju bez stvarne želje da išta promijene, već je njihov jedini motiv da zadovolje svog šefa koji je politički postavljen i koji se za izbore mora pohvaliti da je nešto učinio, pa makar to bilo i krivo. U međuvremenu se nastavljamo iseljavati i osnivati firme u inozemstvu“, zaključuje Viktorija Knežević.
Preostaje vidjeti hoće li ovaj projekt zaista omogućiti transparentnije i brže pokretanje posla te ostvarivanje bolje poslovne klime u Hrvatskoj.
Foto: Unsplash
