Što sve trebate znati o otvaranju firme na daljinu, koje su posljedice nedavnih izmjena zakona te o čemu trebate voditi računa prilikom odabira imena tvrtke savjetuje naša članica, odvjetnica Kristina Bajsić.
Digitalizacija je stigla, odnosno tu je već godinama, a sada je sve više prepoznata i u javnom sektoru te se sve više javnih institucija uključuje u trend „poslovanja bez papira“. Jedan vid razvoja digitalnog okružja evidentan je kroz donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru kojima su navedeni propisi usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije, te su uvedena rješenja iz Direktive (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara.
Otvaranje firme “bez papira”
Međutim, već odredbama Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, koja je implementirana u hrvatsko zakonodavstvo, države članice obvezne su omogućiti pružateljima usluga obavljanje svih potrebnih postupaka i formalnosti na daljinu i elektroničkim putem, što podrazumijeva i osnivanje trgovačkih društva na daljinu.
Povezano: Što otvoriti: obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?
Upravo izmjenama navedenih propisa, koje su stupile na snagu 20. travnja 2019., omogućeno je osnivanje trgovačkih društava na daljinu, odnosno „bez papira“.
U Republici Hrvatskoj osnivanje društava elektroničkim putem već postoji u ograničenom opsegu i to putem HITRO.HR servisa Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom.
Međutim, za osnivanje društva putem HITRO.HR servisa ne može se reći da ispunjava uvjete iz navedenih Direktiva jer zahtijeva dolazak u HITRO.HR ured, kao i nazočnost svih osnivača te drugih osoba koje sudjeluju u postupku osnivanja društva kod javnog bilježnika.
Naime, prema tumačenjima Europske komisije, elektronička procedura podrazumijeva isključivi i potpuni online pristup, bez fizičkog kontakta i slanja papira.
Stoga se ovim izmjenama i dopunama nastojalo osuvremeniti i olakšati osnivanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj u skladu s novim komunikacijskim mogućnostima, a s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i smanjenja troškova.
Izmjena zakona donijela je olakšice
Jedna od značajnijih izmjena odnosi se na „problem“ imena tvrtke ili trgovačkog društva. Kako se do sada prilikom osnivanja trgovačkog društva utvrđivala sličnost imena s imenima/tvrtkama drugih trgovačkih društava na području istog registarskog suda, sada se navedeno mijenja te se provjerava dopuštenost/raspoloživost imena na području cijele Republike Hrvatske.
Napuštena je i obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra osim kada je riječ o djelatnostima koje se registriraju i obavljaju temeljem suglasnosti nadležnog tijela. Sada se predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) može utvrđivati posebnom odlukom. S obzirom na navedeno, sada je i naknadna promjena djelatnosti znatno olakšana jer članovi mogu donijeti odluku da mijenjaju (dopunjuju) djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti, ne moraju mijenjati društveni akt već je dovoljno da novu odluku o predmetu poslovanja dostave registarskom sudu.
Navedeno na prvu zaista ukazuje da smo i mi „zaživjeli“ u digitalnom svijetu, međutim otvara se niz drugih pitanja koja nisu ovim rješenjem odgovorena, kao i pitanje tehničke izvedbe ovog rješenja na „papiru“.
Ime tvrtke sada može biti i na stranim jezicima
Svakako je za navesti kako je uvedeno još niz izmjena, međutim ako krećete u osnivanje trgovačkog društva, odnosno realizaciju svoje poslovne ideje, svakako morate početi od samog početka i izabrati adekvatno ime/naziv.
Na navedeno je potrebno paziti posebno sada, kada predmet poslovanja više nije u glavnoj knjizi već se navodi kao evidencijski podatak u sudskom registru. S obzirom na navedeno, potrebno je da ime odražava čime se društvo bavi, odnosno koja mu je glavna djelatnost, kako bi se lakše moglo nametnuti i izboriti na tržištu.
Isto tako, s obzirom da je nužno navođenje adrese elektroničke pošte subjekta upisa, imajte na umu da kada prilagodite ime/tvrtku u vašu elektronsku poštu da ne dolazi do nerazumljivosti, ili pak prevelike sličnosti s drugim tvrtkama, zbog interpunkcijskih znakova.
U nazivu tvrtke mogu biti i riječi na stranim ili mrtvim jezicima, bitno je samo da je tvrtka točno pod tim imenom upisana u sudski registar.
Povezano: 9 stvari koje morate znati ako uzimate poticaje od HZZ-a
Što treba imati na umu kad birate ime tvrtke
– tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu,
– tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
– podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti,
– sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog vlasništva ni druga prava drugih osoba,
– riječ “Hrvatska”, te njene izvedenice, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove uprave,
– tvrtka ne može sadržavati imena drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija,
– u tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika,
– u tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.
Kristina Bajsić Bogović, od-hzb.hr
Foto: Unsplash
