Odgađanje je vaša ultimativna samosabotaža

O efikasnosti u poslu često se piše, jer raditi puno ne znači i napraviti puno. No, najveći neprijatelj poslovne efikasnosti zapravo bi moglo biti – odgađanje. Riječ je o fenomenu koji ima dublje psihološke implikacije, a najugroženije skupine su ljudi koji rade od kuće.

 Zašto nastupa odgađanje?

Dr. Timothy A. Pychyl za Psychology today rekao je da odgađanje nastaje zbog uvjerenja da će naše sutrašnje „ja“ odraditi posao, odnosno da će se ono osjećati više raspoloženo za obavljanje određenog posla, od našeg današnjeg „ja“. Pa ipak, iskustvo govori drugačije. Mi najčešće nismo pozitivnije nastrojeni prema obavljanju nekog posla narednih dana već ćemo ga najvjerojatnije odraditi jednako nevoljko kao i danas, s time da ćemo imati i dodatan teret vremenskog pritiska.

Pojam odgađanja dobro nam je poznat još iz škole/fakulteta, kada bismo učili „kampanjski“, dan-dva prije ispita, iako smo za ispit znali tjednima ili mjesecima prije.

Tim stručnjaka predvođen Halom Hershfieldom sa Stern School of Business Sveučiulišta u New Yorku, proučavao je kako studenti doživljavaju sebe danas, a kako sliku sebe u budućnosti. Mjerili su njihove odgovore vezane uz to koliko bi se nečemu mogli posvetiti danas, a koliko u budućnosti, te njihovu moždanu aktivnost za vrijeme davanja odgovora. Zaključeno je da ljudi koriste različite dijelove mozga kada razmišljaju o „sadašnjem sebi“ i „budućem sebi“ te da im njihova buduća verzija zapravo djeluje poput stranca. Zanimljivo je i kako vjerujemo da ćemo u budućnosti uvijek bolje napraviti nešto što danas ne možemo ili nam se ne da, no činjenica je da je naše buduće „ja“ zapravo naše sadašnje „ja“ te da su oba u stanju napraviti stvari na jednak način. Inicijalno možda vjerujemo da si činimo dobro jer obavljanje posla ostavljamo za vrijeme kada ćemo bolje raditi, no s obzirom da to nije točno, odgađanjem si zapravo štetimo.

Glavna zamka odgađanja jest nagomilavanje posla. Odgađamo li današnji posao bez ikakvog valjanog razloga, riskiramo ne samo rad pod stresom zbog vremenskog pritiska, već i to da nam nenadano „ulete“ nove obveze, pa onda ništa od navedenog nećemo odraditi u miru i kvalitetno. Dodatno, glavni osjećaj koji se veže uz proces odgađanja jest krivnja, što znači da već u startu radimo pod iznimno jakom, negativnom, podsvjesnom emocijom. A problem je najčešće u tome što zbog kratkotrajnog manjka motivacije ili neke trenutne digresije, vjerujemo kako ćemo ipak sutra sve odraditi bolje. Vjetar u leđa odgađanju dodatno daje i dugi rok za izvršenje posla, jer što nam je krajnji rok dalje, to ćemo dulje odgađati, iako ste si vjerojatno sto puta rekli: „Super, imam mjesec dana vremena, ma napravit ću to odmah u sljedećih par dana da budem mirna“. Zar ne?

 Preuzmite kontrolu nad svojim sadašnjim „ja“

Svaki puta kada osjetite nalet raspoloženja odgađanja, sjetite se da sutra nećete taj posao ništa bolje niti radije napraviti i pomognite si sljedećim savjetima. Rezultat će biti odrađen posao, mirna savjest i više vremena za nove izazove ili uživanje u životu:

1. Jednostavno krenite – najbolji put prema odrađivanju posla jest jednostavno ga početi raditi. Krenite s nečim manjim, lakšim, i kako napredujete motivacija za obavljanjem posla će rasti, a vrijeme brže prolaziti. Jednom kad ste „u poslu“, nećete niti razmišljati o tome da ga zapravo radite.
2. Ne čekajte dobro raspoloženje – ako vam se nešto ne da odraditi, vjerojatno vam se nikada neće dati odraditi. A ako vam se to nešto radi, onda nećete poželjeti odgađati. Stoga odmah u startu shvatite da vam „muza“ za obavljanje zadatka koji ne volite nikada neće ni doći, važno je samo da samoj sebi to dobro objasnite.
3. Istrenirajte mozak – imati mentalni sklop osobe koja ne odgađa posao nešto je što se lako može istrenirati. Ionako je većina stvari posljedica navike, zar ne? Pomognite svom mozgu malim trikovima doći do toga da ni ne pomisli na odgađanje. Odredite si točno vrijeme u danu kada ćete neke stvari raditi, poput provjere maila, društvenih mreža ili uzimanja pauze, i držite se toga. Na kraju svega se nagradite, odnosno obećajte si neku nagradu po završetku posla.

1. Zapišite glavne obaveze – stavljanjem svih zadataka na papir dobit ćete jasniju sliku koliko vas obaveza čeka koji dan te koliko vam vremena za to približno treba. Također, neće se dogoditi da nešto zaboravite pa da vam to kasnije poremeti planove. Znate kako se kaže: „Budala pamti, pametan zapisuje“.
2. Popustite sami sebi – često projekte odgađamo jer ih želimo napraviti savršeno pa smatramo da danas nismo u najboljoj formi za to ili se bojimo da ih nećemo dovoljno dobro napraviti pa bježimo što dulje možemo. Činjenica je da savršenstvo ne postoji, a težnja da nešto odradimo dobro pozitivna je dok god nas umjesto motiviranja ne počne bacati u očaj. Umjesto da posao odgađate tražeći savršenstvo, dopustite si da ono što ćete napraviti jednostavno bude dovoljno dobro. To ne znači da se nećete truditi i napraviti nešto preko volje, već da ćete raditi bez nepotrebnog pritiska, a vaše vještine i znanje sami će donijeti dobre rezultate.
3. Zapamtite negativne posljedice – čak i onda kada posao ide dobro i ne grcate u poslu par sati prije roka, sjetite se trenutaka kada ste „zabrljali“ jer stvari niste odradili na vrijeme, kao i osjećaja koje je to pobudilo u vama. Ako ste već iskusili negativne strane odgađanja, zašto biste to prolazili opet?

 „Pravilo dvije minute“

Savjet ove vrste zaslužuje vlastiti odlomak jer će vas čistom inercijom zaustaviti u odgađanju. S većinom stvari koje odgađamo napraviti problem nije u tome da ih ne znamo ili ne možemo napraviti, već ne znamo kako početi pa onda sve prebacimo za sutra jer ćemo tada valjda znati (??!). „Pravilo dvije minute“ Davida Allena, konzultanta specijaliziranog za produktivnost, kaže da sve ono što možemo napraviti unutar dvije minute – napravimo odmah. Odgovaranje na mail, odlaganje papira u poseban kontejner, pranje suđa nakon ručka… svaka od ovih radnji zasebno je vrlo kratka i jednostavna, no nagomilavanjem desetak takvih radnji dolazimo do rada „teškog“ pola sata ili više. Raditi to odjednom znatno je teže nego svaki od ovih zadataka učiniti odmah zasebno.

Nadalje, istina je da ne možete sve u životu odraditi za dvije minute, ali možete započeti za dvije minute. Primjerice, želite li pročitati knjigu koju ste nedavno dobili, jednostavno ju otvorite i pročitajte prvu stranu – dvije minute. Želite li početi trčati, obucite tenisice i trenirku i izađite iz kuće – dvije minute. Morate li poslati neki izvještaj, otvorite dokument, napišite naslov i početne podatke – dvije minute. Poanta je u tome da je znatno lakše nešto nastaviti raditi kad ste već počeli, nego početi ispočetka.

Treniranjem samoga sebe na ovakvo razmišljanje i ponašanje s vremenom ćete doći do željenog mentalnog sklopa. Na jednak način sportaši treniraju svoj mozak da izdrži pomisao trčanja 42 km ili dizanja velikih kilaža, a mozak onda „vuče“ tijelo. Savjeti protiv odgađanja mogu se primijeniti u poslu, svakodnevnim obavezama, kućanskim poslovima… svime onime što vam stvara dodatan pritisak jer niste odradili na vrijeme. „Kampanjce“ ostavite školama, nema potrebe za time u odraslom svijetu.

Foto: 123rf