Poduzetnica Heejae Lim, kreatorica aplikacije za obrazovanje TalkingPoints, u svojem je kratkom TED govoru objasnila zašto je važno da su roditelji angažirani u obrazovanju svoje djece, kao i kako ih uključiti unatoč jezičnoj barijeri. Smatra kako se nedovoljna pažnja pridaje radu s djecom kod kuće.
Djeca iz stranih obitelji češće zaostaju u nastavi
Njezina se obitelj doselila u Englesku iz Koreje kad joj je bilo osam godina. Nije znala ni riječi engleskog. Njezina ga je majka govorila malo, a unatoč tome puno je komunicirala s profesorima u školi. Htjela je znati kako da pomogne svojoj kćeri u učenju, a i sama je tada bila studentica.
Njezina je majka imala veliku prednost u odnosu na druge roditelje, također iz Koreje, koji nisu znali engleski. Ona im je bila poput mentorice, izvora informacija, savjetnica. Govorila im je kad su sastanci u školama, savjetovala kako pomoći djetetu koje zaostaje i mnogo toga drugoga.
Lim ističe kako njezina priča nije neobična, te dodaje kako u SAD-u četiri od petero djece dolazi iz imigrantskih obitelji – doista, većina njih. Statistički, ta djeca češće zaostaju u nastavi.
„No, to ne mora biti tako,“ dodaje Lim. „Štoviše, istraživanja pokazuju da je za uspješnost učenika važna uključenost obitelji u njihovo školovanje.“
Pročitajte više: Jačanjem šansi za obrazovanjem djevojčica idemo naprijed ili u rodnu ideologiju?
“Kad obitelji i škole rade skupa, svi su na dobitku.”
Djeca provode većinu vremena van učionica, stoga je jednostavno zaključiti kako angažiranost obitelji zaista može puno toga promijeniti. Roditelji su prvi učitelji s kojima se dijete susreće.
Lim je stoga osnovala organizaciju kojoj je cilj pomoći učiteljima, obiteljima i školama da pomognu stranoj djeci pri obrazovanju. U pitanju je mobilna aplikacija na kojoj učitelji poruke pišu na engleskom, a obitelj je automatski dobiva na svojem jeziku, i obrnuto. Cilj je umanjiti problem jezične i kulturološke barijere. Aplikaciju trenutno koristi 70 000 škola.
„Kad obitelji i škole rade skupa, svi su na dobitku. Učenici dobivaju pomoć, obitelji su ojačane, a učiteljima je lakše raditi.“
No, obrazovanje ne treba svoditi samo na školske ocjene. Škole su prozor u stvaran svijet, a javno obrazovanje stvara funkcionalne građane. Upravo zato škole ne smiju zanemarivati strane učenike i njihove obitelji. Trebaju biti inkluzivne i ne dozvoliti da djeca zaostaju zbog porijekla i jezika kojim govore. Tek tada možemo imati funkcionalno i istinski demokratsko društvo.
„Želja nam je da će sva ta djeca jednog dana biti uključena u zajednice koje bi trebale graditi.“
Ona je sama, smatra, imala sreće što je njezina majka bila uporna, a učitelji susretljivi.
Pročitajte više: Sreća djece je divan cilj, no u roditeljima izaziva anksioznost. Zašto?
Neravnopravno obrazovanje nije samo zapadnjački problem
Iako se ovakvi problemi čine vrlo zapadnjački, oni to nisu, odnosno ne u potpunosti. Iako je broj strane djece u Hrvatskoj bitno manji nego u, primjerice, SAD-u, svi smo svjesni doseljenika iz Kine, a od prije nekoliko godina i s Bliskog Istoka. Dodatno, aktivni su napori da se u obrazovanje uključi više romske djece, a neka od njih ne govore hrvatski iako su odrasla ovdje.
Obitelji takve djece treba maksimalno uključiti u obrazovanje već u početcima, bez obzira na porijeklo ili jezik kojim govore. Ako se samo jednom djetetu oduzme šansa za pravedno obrazovanje, to je jedno dijete previše.
Jedini način da kao društvo spriječimo rast broja nisko obrazovane strane djece jest da učimo na primjeru drugih, multikulturanih, zemalja i u startu ih učinimo funkcionalnim članovima društva.
Foto: Canva / Twitter Heejae Lim
