Prošlog četvrtka premijer Andrej Plenković i resorni ministar Josip Aladrović najavili su uskraćivanje potpore za očuvanje radnih mjesta onim poslodavcima čiji se radnici odbiju cijepiti. Vijest je od tada prilično burno odjeknula u javnosti, a mnogi se s pravom pitaju nije li ovo samo drastična kazna za poslodavce, koji s druge strane nemaju nikakvih ovlasti uvjetovati obavezno cijepljenje svojim zaposlenicima. Odvjetnice i stručnjakinje za GDPR objasnile su nam da u ovom slučaju Vlada ipak nije u pravu, a ako se uvede, ova bi mjera mogla biti i protuustavna.
Vlada je ovu novost najavila na dan svršetka mjere koja je poduzetnicima pogođenima pandemijskom krizom omogućavala potporu od 2000 do 4000 kuna po radniku. Nova bi mjera Vlade sada trebala onemogućiti dobivanje bilo kakve potpore od države za one zaposlenike koji se odbiju cijepiti.
Pročitajte još: Žena koja stoji iza Pfizer cjepiva protiv koronavirusa prethodno je razvila cjepivo protiv raka!
Poslodavci nemaju instrumente kojima bi mogli nametnuti obavezno cijepljenje
“Mislim da moramo povezati te dvije stvari. Ne možemo očekivati dobivanje potpora, a ne dati ni minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti”, rekao je premijer prošlog četvrtka na konferenciji za novinare, dodajući kako bi nove mjere trebao donijeti Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Te bi mjere, koje će navodno provoditi Zavod, trebali detaljno osmisliti ministri Aladrović i Vili Beroš. No, stručnjaci već sad upozoravaju kako će ovo biti nemoguće bez donošenja zakona za obavezno cijepljenje, koji za sada još nikome nije u planu. Štoviše, od početka priče o cijepljenju naglašava se kako će ono biti na isključivo dobrovoljnoj bazi. Prva je prepreka Zakon o zaštiti osobnih podataka, odnosno GDPR.
“Kao i kod svake obrade osobnih podataka, poslodavci moraju razlikovati je li obrada osobnih podataka obvezna, odnosno je li nekim zakonom ili podzakonskim aktom propisano da poslodavac mora obrađivati određene podatke od radnika ili je to odluka poslodavca. Trenutačno na snazi nemamo pravnu obvezu u Republici Hrvatskoj da se radnici cijepe protiv bolesti izazvane covid-19 virusom, stoga nema ni zakona ni propisa prema kojem bi poslodavci tražili takav podatak. Moram napomenuti da je ovakva vrsta podatka posebna kategorija podataka te je načelno zabranjeno prikupljati zdravstvene podatke o radnicima. Iznimno, poslodavac obrađuje one podatke koji su propisani zakonima o radu i o zaštiti na radu, kao na primjer, evidencija ozljeda na radu, doznake o bolovanju”, objasnila je odvjetnica i stručnjakinja za pitanja GDPR-a, Marija Bošković Batarelo.
Rijetki su slučajevi u kojima bi procjena rizika opravdala otkaze radnicima
S njom se slaže i odvjetnica Ana-Marija Kajić, koja također upozorava kako prikupljanje zdravstvenih podataka spada u posebnu kategoriju i ne smiju se prikupljati osim ako ovo nije regulirano nekim posebnim zakonom, odnosno ako se ne donese zakon za obavezno cijepljenje. “S obzirom na to da cijepljenje trenutno nije obvezno već dobrovoljno, radi se o osobnoj odluci svakog radnika želi li se cijepiti ili ne pa trenutni propisi ne daju poslodavcu mogućnost da prikuplja predmetne podatke pozivajući se na sigurnost na radnom mjestu odnosno sigurnosnu ugrozu. Također, s obzirom na to da trenutno ne postoji propisana obveza cijepljenja protiv virusa COVID -19, činjenica je li se radnik cijepio ili nije protiv virusa COVID -19 ne bi mogla štetno utjecati na prava radnika pa tako niti na donošenje odluke o otkazu ugovora o radu”, kaže Kajić.
Bošković Batarelo napominje kako ipak mogu postojati određeni iznimni slučajevi u kojima bi poslodavcu bila opravdana obrada podataka o cijepljenju radnika, s obzirom na svrhu i prirodu obrade osobnih podataka, djelatnosti s kojom se poslodavac bavi, procjenu rizika i radno mjesto radnika.
“Ako se podatak o cijepljenju veže za ozbiljne negativne posljedice kao što je otkaz ugovora o radu ili premještaj na drugo radno mjesto, navedeno može predstavljati visok rizik za radnika te je u tom slučaju obveza poslodavca da izradi procjenu učinka na zaštitu podataka i procjeni svrhu, rizike i pravne osnove. Takvom procjenom poslodavac može opravdati obradu osobnih podataka zbog posebnih okolnosti i djelatnosti kojim se poslodavac bavi, primjerice rad u domu za starije, pa neće za svaki sektor i svaku djelatnost procjena biti jednaka te se neće u svakom slučaju moći opravdati takva obrada osobnih podataka radnika”, objašnjava Bošković Batarelo.
Sve ovo vodi na zaključak kako planovi Vlade da uskrate potpore poslodavcima čiji radnici nisu cijepljeni nema uporište u zakonu. I ne samo u zakonu, ova bi mjera, ako se uvede, bila i u suprotnosti s Ustavom.
Mjera je protuustavna i protuzakonita
“U slučaju da se uvedu novi zakonski ili podzakonski akti koji bi uredili takve obveze poslodavca, oni moraju biti u skladu s postojećim zakonima i Ustavom Republike Hrvatske. Kod ograničenja prava osobnosti, Europski sud za ljudska prava se vodi sljedećom metodologijom: određeno postupanje mora biti u skladu sa zakonom, mora imati legitiman cilj, mora se ocijeniti nužnost takvog postupanja u demokratskom društvu te se mora ostvariti balans, primjerice između javnog interesa ili interesa poslodavca i ljudskih prava radnika. Napominjem također da je Agencija za zaštitu osobnih podataka već kod slučaja prosljeđivanja podataka radnika u vezi prioritetne liste cijepljenja dala mišljenje da je od radnika potrebno tražiti izričitu privolu za takvu obradu podataka”, zaključila je Bošković Batarelo.
Da su stručnjaci u ovome složni pokazuje i izjava profesora radnog prav, Viktora Gotovca, koji je jutros u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”, kako poduzetnici nemaju instrumente da nametnu radnicima obavezno cijepljenje te da bi odgovor otkazom u tom slučaju vjerojatno bio i protuustavan i protuzakonit.
Pročitajte još: Novozelandska premijerka osigurala besplatno cjepivo susjednim državama!
“Mislim da je sporna činjenica da se radi o poduzetnicima koji su već kažnjeni činjenicom da je njihova djelatnost na neki način ograničena i de facto njima sada stavljati ovakav jedan teret da oni budu ti koji će organizirati da im se radnici cijepe i da o tome ovise njihove potpore je nešto što može biti provedivo samo ako oni imaju instrumente da na neki način na to utječu. Oni nemaju instrumente da narede radnicima da se cijepe, to je slobodna volja svakog pojedinca, radi se o nekom osobnom pravu toga radnika, a s druge strane mislim da bi odgovor otkazom u tom slučaju vjerojatno bio i protuustavan i protuzakonit, a svakako i prebrutalan za poslodavce koji u nekim sektorima imaju manjak radnika”, rekao je Gotovac.
Stimulativna ili represivna?
Iako se stručnjaci slažu kako ovaj potez Vade nije legalan ni provediv, procjepljivanje je ipak društvena odgovornost, posebice u nekim industrijama. Kao što je već Bošković Batarelo napomenula kako bi procjene rizika mogle opravdati uvjetovanje cijepljenjem u nekim branšama, tako je teško da će event industrija opstati bez procjepljivanja zaposlenika, a kod takvih se grana poduzetništva i najviše nameće pitanje odgovornosti.
I dok Vlada tvrdi da je njihova mjera stimulativna, većina se slaže da je ona ipak represivna. Što se tiče represivnih mjera, mnogi smatraju kako je dovoljno to što necijepljene osobe neće moći posjećivati mnoga mjesta, te da će to samo po sebi biti dovoljna motivacija bez ovakvih drakonskih kazni onima koji su na svojim leđima već prenijeli veliki teret zdravstvene krize. Stoga umjesto da se fokusiraju na uvođenje novih represivnih mjera, vjerojatno bi bilo plodonosnije ulaganje truda u osmišljavanje kvalitetnih stimulativnih mjera. Već se pokazalo da je Vladina kampanja za promoviranje cijepljenja dobrim dijelom neuspješna, a loše izvedene represivne mjere mogle bi Hrvatsku samo udaljiti od nacionalnih i globalnih ciljeva procjepljivanja.
Foto: Pexels/Gustavo Fring
