Prije par dana kao munja se proširila vijest o donošenju novog Zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19, čiji je Nacrt izrađen, ali trenutno nedostupan. Ovaj Zakon bi, za vrijeme trajanja epidemije, drukčije regulirao određena pitanja iz radnih odnosa, a na štetu radnika. Napominjemo da su ovdje izuzeti radnici javnog sektora, jer prema navodima Vlade, njihove odnose reguliraju posebni pravilnici. Dakle, novi Zakon o radu odnosio bi se na radnike u realnom sektoru.
Povezano:
- Utjecaj koronavirus na radnike – Što očekivati i koja su vaša prava?
- Odvjetnica o klauzuli “više sile” u trenutnoj situaciji epidemije korona virusom
- Gospodarstvo na izdisaju – 93% malih i srednjih poduzetnika neće izdržati više od tri mjeseca
Neke od odredbi novog Zakona o radu
Donošenje toga zakona, koji ima radni naslov: Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, očekuje se u najkraćem roku.
Zakonom bi se privremeno, za vrijeme epidemije, poslodavcima omogućilo sljedeće:
- mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava,
- mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.),
- pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene
- pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana
- isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća.
Novi Zakon o radu omogućuje jednostrano smanjivanje plaće?
Ovaj Zakon upućen je na hitnu proceduru izglasavanja u Saboru, a istim se, između ostalog, predlaže, možda najopasnija stvar, a to je da u ovom slučaju se suspendira glavna misao vodilja Zakona o radu, koja određuje da se isključuje odredba o primjeni povoljnijeg prava za radnika iz spornih pitanja između poslodavca i radnika (otkazi i sl.), određena čl.9 Zakona o radu.
Tu je i niz drugih odredbi koje bi se derogirale, od bezopasnijih o promjeni rasporeda radnog vremena radnika ili toga da poslodavac, za slučaj upućivanja radnika na rad od kuće, nije dužan osigurati svu opremu za takav rad pa sve do onih gdje je poslodavcu omogućeno jednostrano smanjivanje plaće radniku, ukidanje isplate materijalnih prava za vrijeme trajanja ovog zakona te isključenja savjetovanja s radničkim vijećem ako isto kod poslodavca djeluje.
Dosta poslodavaca već je do sada, od proglašenja epidemije, iskoristilo odredbe važećeg Zakona o radu, što u dogovoru s radnicima, što jednostranim odlukama poslodavca koje su sukladne Zakonu, međutim donošenjem ovog zakona dosta pitanja u rješavanju radnih odnosa bi bilo olakšano poslodavcima.
Novi Zakon o radu krši radna i socijalna prava radnika
Međutim, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, već je uputio Europskoj konfederaciji sindikata pisma kojima upućuje da se na ovaj način krše radna i socijalna prava radnika. Europska konfederacija sindikata potvrdila je navedeno, navodeći da bi na ovaj način Hrvatska, povrh svega i kao predsjedavajuća Vijećem EU-a, kršila niz dokumenata koje se obvezala poštivati, posebice Europske socijalne povelje, Europske konvencije o ljudskim pravima te konvencija Međunarodne organizacije rada.
Ovaj Zakon neupitno bi poslodavcima olakšao snalaženje, reorganizaciju i financijske olakšice u ovoj situaciji gdje vlada kolektivna panika među istima radi poštovanja prava radnika sukladno Zakonu o radu.
S druge strane, sindikati su opravdano zabrinuti radi derogiranja odredbi postojećeg Zakona o radu, smatrajući da bi od strane poslodavaca došlo do raznih manipulacija na štetu radnika.
Hoće li Vlada odustati?
Ostaje nam da vidimo hoće li Vlada, po naputku Europske konfederacije sindikata odustati od najavljenih izmjena, odnosno donijeti nova određenja u trenutnoj situaciji ili nastaviti s hitnom procedurom donošenja novog Zakona za vrijeme trajanja epidemije. Nakon što saznamo konkretne informacije te kompletni tekst Zakona bude dostupan, moći ćemo reći je li Hrvatska prekršila međunarodne konvencije ili su odredbe novog Zakona ipak izrađene kako bi zaštitile obje strane – i radnika i poslodavca.
Autorica: odvjetnica Svetlana Marohnić
Foto: Unsplash, Privatna arhiva
