Nakon lanjskog neuspješnog pokušaja da donese novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda i tako udovolji Europskoj direktivi, Ministarstvo zdravstva u javnu je raspravu stavilo novu verziju prijedloga Zakona, no ona je gotovo jednaka onoj staroj, koja je izazvala brojne kritike struke, kako industrije tako i liječnika. Ministarstvo Vilija Beroša, naime, i dalje ne definira i ne prepoznaje razne nove duhanske i nikotinske proizvode, ne pravi razliku u štetnosti, nego se i dalje naprosto sve zabranjuje, iako je upitno kako će se nadzirati provedba, upozoravaju sugovornici Jutarnjeg lista.
Novim Zakonom uvodi se novi pojam “grijani duhanski proizvodi” te se mijenjaju odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode, tako da se arome ne smiju više koristiti ni u grijanim duhanskim proizvodima. Ujedno se uređuje označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje te se uvodi zabrana prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina. Izričito se zabranjuje upotreba svih ovih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. Kao i u Direktivi EU, vrijedit će prijelazni rok za maloprodaju od 90 dana, kako bi se prodale zalihe.
Proizvođači i struka složni
Zvuči nevjerojatno, ali i proizvođači i liječnici slažu se prije svega oko toga da treba urediti sustav i tržište te uvesti reda, a vladaju totalni nered i neznanje. Nijedni ne vide da će ovakav prijedlog zakona to postići.
“Aktualni hrvatski zakonski okvir donesen je 2017., a tržište se od tada značajno promijenilo. Pojavile su se nove kategorije proizvoda koje, iako nisu bez rizika, predstavljaju potencijalno manje štetnu alternativu cigaretama i važno je sve te proizvode adekvatno regulirati. Pušačima treba omogućiti pristup kredibilnim i relevantnim informacijama temeljenim na znanstvenim dokazima. Regulatorni okvir treba biti proporcionalan riziku, odnosno razini štete koju konzumacija pojedinih proizvoda nosi. A to sada nije slučaj.
Naime, kod novih duhanskih i nikotinskih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski i bezduhanski proizvodi, nikotinske vrećice, nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže znatno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja. Stoga smatramo kako novim realnostima na tržištu treba pristupiti tako da se proizvodi adekvatno i kvalitetno definiraju i reguliraju, uzimajući u obzir njihove razlike, a ne posežući za mjerama zabrana koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetničku aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje”, upozoravaju iz Koordinacije za duhanske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Oni su ujedno za snažnu prevenciju početka pušenja, pogotovo kod maloljetnika, i protive se bilo kakvoj promociji svih ovih proizvoda.
A mi nemamo ni prevenciju ni ranu detekciju bolesti, kao ni dostupne informacije o različitim mogućnostima prestanka pušenja cigareta i smanjenja štete, koje ostavljaju najveće posljedice, kaže Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica i članica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Pročitajte više: Svake godine zbog cigareta u Hrvatskoj ‘nestane’ grad veličine Makarske
Umjesto da informiraju, zabranjuju sve
“Ništa se po tom pitanju nije promijenilo ni u ovom zakonskom prijedlogu. Nekoliko je momenata koji nas liječnike tu muče. Prvo je da imamo jako visok broj pušača, svaki treći odrasli stanovnik u Hrvatskoj puši, i procjenjujemo da je stopa prestanka pušenja iznimno niska, iako ne znamo kolika je. Znamo da je cigareta velik rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Jedno je kad to čitate na papiru, jedno je kad to doživite u ordinaciji, kao što ja vidim posljednjih 20 godina. Točno sam predvidjela što će se nekim ljudima dogoditi. A u Hrvatskoj se gotovo ništa ne radi na tu temu – zadnja velika javnozdravstvena akcija bila je prije 20 godina”, podsjeća liječnica.
E, onda imamo taj moment pojavljivanja novih duhanskih proizvoda, koji su na tržištu dostupni posljednjih deset godina, od e-cigareta do nikotinskih vrećica, a o tome se službeno ne informira ni liječnike ni javnost, odnosno pušače.
“Ja mogu reći ono što odmah na prvu vidim kao liječnik. Jedno su, recimo, sekundarni pušači, to su uglavnom djeca roditelja koji puše, koja su cijelu zimu bolesna, koja su kod mene na injekcijama, na inhalacijama. Smatram da je manje štetno kada su roditelji na e-cigaretama”, kaže Ćenan.
Pročitajte više: Je li konačno odzvonilo pušenju kao najboljem obliku umrežavanja s kolegama i šefovima
Nepostojeća evidencija
Navodi da je Američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) izradila klasifikaciju duhanskih proizvoda po štetnosti, u kojoj je cigareta na prvom mjestu, a poslije se navode proizvodi za koje je dosad utvrđeno da su manje štetni. To je dobar pristup.
“Istina je da mi još ne znamo što će se dogoditi s onima koji budu 20, 30 godina koristili nove duhanske proizvode, no u Hrvatskoj nećemo to nikada niti znati jer to zasad ne evidentiramo. Naime, mi liječnici nemamo to gdje zabilježiti u e-kartonima, u padajućem izborniku nemamo opciju zabilježiti da netko koristi e-cigaretu, nego samo cigarete, cigare ili lulu. Pa tko više puši cigare i lulu? Već godinama tražimo od HZZO-a da se to promijeni, da imamo gdje zabilježiti što pacijenti koriste, međutim, ništa. Dakle, mi ne vodimo nikakvu službenu evidenciju i zato ne znamo što će biti za deset godina”, upozorava za kraj.
Foto: Canva
