Četiri žene – znanstvenice i/ili aktivistice – dobitnice su Nobelovih nagrada za svoj rad i postignuća. Od sveukupno šest kategorija (Nobelova nagrada za ekonomiju, fiziku, fiziologiju ili medicinu, kemiju, književnost, mir) u četiri su slavile žene.
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu otišla je u ruke Katalin Karikó i Drewa Weissmana. Nobelova nagrada za fiziku u ruke Anne L’Huillier, Pierrea Agostinija i Ferenca Krausza. Nobelovu nagradu za mir dobila je Narges Mohammadi, a Nobelovu nagradu za ekonomiju Claudia Goldin.
Nobelova nagrada za mir: neće ju primiti jer je – u zatvoru
Nagradu za mir osvojila je Narges Mohammadi, ali na službenoj dodjeli u prosincu nagrada neće otići u njezine ruke – jer je u zatvoru. Nagrađena je za borbu protiv potlačenosti žena u Iranu i borbu za promicanje ljudskih prava i slobode za sve. Njezina hrabra borba koštala ju je. Ukupno ju je režim uhitio 13 puta, osudio pet puta i to na ukupno 31 godinu zatvora i 154 udarca bičem. Mohammadi je i dalje u zatvoru.
U rujnu 2022. mlada kurdskа žena, Mahsa Jina Amini, ubijena je dok je bila u pritvoru iranske moralne policije. Njeno ubojstvo izazvalo je najveće političke demonstracije protiv iranskog teokratskog režima otkako je došao na vlast 1979.. Pod sloganom “Žena – Život – Sloboda”, stotine tisuća Iranaca sudjelovalo je u mirnim prosvjedima protiv brutalnosti vlasti i potlačenosti žena. Moto koji su demonstranti usvojili – “Žena – Život – Sloboda” – prikladno izražava posvećenost i rad Narges Mohammadi.
U 1990-ima, kao studentica fizike, Narges Mohammadi već se isticala kao zagovornica jednakosti i prava žena. 2011. Mohammadi je prvi put uhićena zbog svojih napora da pomogne zatvorenim aktivistima i njihovim obiteljima. Dvije godine kasnije, nakon puštanja uz jamčevinu, posvetila se kampanji protiv smrtne kazne. Njezin aktivizam doveo je do ponovnog uhićenja 2015. godine. Po povratku u zatvor počela je protiviti se sustavnoj upotrebi mučenja i seksualnog nasilja od strane režima nad političkim zatvorenicima, posebno ženama, što se prakticira u iranskim zatvorima.
Prošlogodišnji val prosvjeda postao je poznat političkim zatvorenicima u zloglasnom zatvoru Evin u Teheranu. Ponovno je Mohammadi preuzela vodstvo. Iz zatvora je izrazila podršku demonstrantima i organizirala akcije solidarnosti među zatvorenicima. Iz zatočeništva, Mohammadi je pomogla osigurati da prosvjedi ne jenjavaju.
Pročitajte više: Mladi mijenjaju svijet: 6 djevojaka za koje trebate znati
Ekonomske znanosti: razumijevanje uloge žene na tržištu rada
Claudia Goldin laureatkinja je za ekonomske znanosti. Kako piše u priopćenju, nagradu će dobiti “za napredovanje našeg razumijevanja ishoda ženskog tržišta rada”.
Otkrila je ključne pokretače rodne razlike na tržištu rada, pružila je prvi sveobuhvatni prikaz ženskih zarada i sudjelovanja na tržištu rada kroz stoljeća. Njezino istraživanje otkriva uzroke promjena, kao i glavne izvore preostale rodne razlike. Pretražila je arhive i prikupila podatke iz SAD-a kroz više od 200 godina, što joj je omogućilo da pokaže kako i zašto su se rodne razlike u zaradama i stopama zaposlenosti mijenjale tijekom vremena.
Povijesno gledano, veći dio rodne razlike u zaradama mogao se objasniti razlikama u obrazovanju i izboru zanimanja. Međutim, Goldin je pokazala da se veći dio ove razlike u zaradi sada nalazi između žena i muškaraca u istoj profesiji, i da se uglavnom javlja s rođenjem prvog djeteta.
“Razumijevanje uloge žena na tržištu rada važno je za društvo. Zahvaljujući pionirskom istraživanju Claudije Goldin sada znamo mnogo više o temeljnim čimbenicima i kojim se preprekama možda treba baviti u budućnosti”, kaže Jakob Svensson, predsjednik Odbora za nagradu u ekonomskim znanostima.
Pročitajte više: Inspirirajte se porukama Malale Yousafzai – najmlađe dobitnice Nobelove nagrade za mir
Nobelova nagrada za fiziku
Tri dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 2023. godine prepoznata su za svoje eksperimente koji su čovječanstvu dali nove alate za istraživanje svijeta elektrona unutar atoma i molekula. Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L’Huillier demonstrirali su način stvaranja izuzetno kratkih impulsa svjetlosti koji se mogu koristiti za mjerenje brzih procesa u kojima elektroni kreću ili mijenjaju energiju.
Godine 1987., Anne L’Huillier otkrila je da mnogi različiti overtone svjetlosti nastaju kada je prenosila infracrveno lasersko svjetlo kroz plemeniti plin. Svaki overtone je svjetlosni val s određenim brojem ciklusa za svaki ciklus u laserskoj svjetlosti. Uzrokovani su interakcijom laserske svjetlosti s atomima u plinu; daje nekim elektronima dodatnu energiju koja se zatim emitira kao svjetlost. Anne L’Huillier nastavila je istraživati ovaj fenomen, postavljajući temelje za kasnije proboje.
Doprinosi laureata omogućili su istraživanje procesa koji su bili toliko brzi da ih je ranije bilo nemoguće pratiti. Postoje potencijalne primjene u mnogim različitim područjima. U elektronici, na primjer, važno je razumjeti i kontrolirati kako se elektroni ponašaju u materijalu. Atosekundni impulsi također se mogu koristiti za identifikaciju različitih molekula, kao što je u medicinskoj dijagnostici.
Pročitajte više: Nobelovac dao ostavku nakon šovinističkih komentara o ženama u znanosti
Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu
Katalin Karikó i Drew Weissman laureati su u kategoriji fiziologija i medicina. Njihova otkrića omogućila su razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv COVID-19.
Otkrića dvoje Nobelovih laureata bila su ključna tijekom pandemije koronavirusa. Njihova revolucionarna saznanja, koja su temeljito promijenila naše razumijevanje kako mRNA interagira s našim imunološkim sustavom, doprinijela su nezapamćenoj brzini razvoja cjepiva tijekom jedne od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju u moderno doba.
Karikó i Weissman znali su da njihovo otkriće ima duboko značenje za korištenje mRNA kao terapije. Ključni rezultati njihove studije objavljeni su 2005. godine, 15 godina prije pandemije COVID-19.
Pročitajte više: Dr. sc. Julija Jurić: Sve mlađi obolijevamo od ‘staračkih’ bolesti, evo
Nobelove nagrade za kemiju i literaturu
Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus te Alexei I. Ekimov posadili su važno sjeme za nanotehnologiju. Stoga Nobelova nagrada za kemiju 2023. nagrađuje otkriće i razvoj kvantnih točaka, nanočestica tako malenih da njihova veličina određuje njihova svojstva. Ove najmanje komponente nanotehnologije sada šire svoju svjetlost iz televizora i LED lampi, a također mogu voditi kirurge kada uklanjaju tumorsko tkivo, među mnogim drugim stvarima.
Nobelova nagrada za književnost za 2023. godinu dodjeljuje se norveškom autoru Jonu Fosseu, “za njegove inovativne drame i prozu koje daju glas onome što se ne može izreći”.
Pročitajte više: Ivana Brlić-Mažuranić – nije samo Hlapić imao čudnovati život
Povijest Nobelove nagrade: nagrađene samo 64 žene
Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. On 1895. u švedsko–norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.
Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, kemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj Akademiji u Stockholmu 1901. godine. Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. prosinca – dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u listopadu. Od 1969. godine dodjeljuje se i Nobelova nagrada za ekonomiju. Nagrade nisu dodijeljene jedino za vrijeme Drugoga svjetskog rata.
Ukupno su 64 žene nagrađene Nobelovom nagradom između 1901. i 2023. godine. Samo je jedna žena, Marie Curie, dva puta nagrađena, s Nobelovom nagradom za fiziku 1903. i Nobelovom nagradom za kemiju 1911. godine.
Foto: Canva / © Nobel Prize Outreach
