Osnovno načelo obveznog prava je sloboda uređivanja obveznih odnosa. Ta sloboda je ograničena jedino u slučaju ako bi se obvezni odnosi uredili u suprotnosti s Ustavom RH, prisilnim propisima ili moralom društva. Tada govorimo o ništetnim ugovorima. Kod ništetnih ugovora dolazi do takvih nedostatka i povreda javnog poretka da je pravna posljedica nedostatak pravnog učinka od trenutka sklapanja.
Sporna pitanja ništetnih ugovora
Neka od spornih pitanja mogu biti prepoznavanje prisilnog propisa, razlika između ništetnih i nepostojećih ugovora, zastara potraživanja stečenog temeljem ništetnog ugovora, prepoznavanje pretpostavki za djelomičnu ništetnost, prepoznavanje nepoštenih (ništetnih) odredbi ugovora i prepoznavanje pretpostavki za konverziju ništetnog ugovora.
Također, važno je znati kada se radi o zabrani manjeg značaja kod mogućnosti konvalidacije ništetnog ugovora i što su postupovnopravni aspekti isticanja ništetnosti (pojam zainteresirane osobe, do kada sud pazi po službenoj dužnosti na ništetnost, kako se ništetnost može isticati i slično).
Kakvi su to nevaljani ugovori?
Pravne posljedice ništetnih i pobojnih (poništenih) ugovora su iste, a to znači obveza vraćanja primljenog, uspostava prijašnjeg stanja ili naknada u novcu uz mogućnost potraživanja naknade štete savjesne strane.
Nepostojeći ugovori ne proizvode pravne učinke jer nisu niti nastali zbog nesporazuma ili neovlaštenog zastupanja, dok su ništetni ugovori nastali, ali su u suprotnosti s pravnim poretkom i zbog toga nemaju pravni učinak.
U pravnom poretku postoji razlika između ništetnih i nepostojećih ugovora.
Opći i posebni razlozi ništetnosti ugovora
Opći razlozi ništetnosti ugovora ili generalna klauzula navedena je u Zakonu o obveznim odnosima i to su protivnost Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva (čl. 322. st. 1.). Zabrana sklapanja ugovora samo jednoj strani ne uzrokuje ništetnost (čl. 322. st. 2.).
Protivnost Ustavu RH razlog je koji je u pravilu kumuliran s protivnosti prisilnom propisu, ali se može i samostalno primijeniti. Protivnost prisilnom propisu znači da je osnovni problem prepoznavanje prisilnog propisa s obzirom na različit izričaj norme i veliki broj potencijalnih prisilnih propisa.
Tako je ništetan ugovor o zajmu deviza, simulirani ugovor, ali i ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je kao davatelj uzdržavanja sklopio maloljetnik bez odobrenja starateljskog tijela.
Također, ništetan je onaj ugovor o darovanju kad je predmet darovanja nepostojeća nekretnina ili ugovor o obnovi u ratu oštećene kuće kada u trenutku sklapanja ugovora tuženik nije ostvario uvjete za obnovu.
S druge strane, ništetan nije onaj ugovor o kupoprodaji nekretnine koji je sklopljen protivno zabilježbi privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine.
Što se tiče protivnosti moralu društva, ovdje nema definicije. Procjena je prepuštena sucu u svakom konkretnom slučaju, a postoji i tzv. zelenaški ugovor kada se istovremeno radi o protivnosti moralu društva i prisilnom propisu.
Posebni razlozi ništetnosti su oni koje navodi Zakon o obveznim odnosima pored opće klauzule, kao i oni koje navode drugi posebni propisi za točnu određenu pravnu situaciju ili vrstu ugovora (konkretizacija općeg razloga protivnosti ugovora prisilnom propisu).
Što kaže Zakon o obveznim odnosima?
ZOO propisuje opće pretpostavke za valjanost bilo kojeg ugovora. To su poslovna sposobnost, suglasnost volja, dopustivost i mogućnost činidbe, dopuštenost pobude i oblik ugovora.
U pitanju poslovne sposobnosti, za ništetnost je bitna stvarna poslovna nesposobnost, a ne ona koja je odlukom suda oduzeta. Ugovori koje je sklopila ograničeno poslovno sposobna osoba su pobojni. Naknadno mogu biti odobreni od zakonskog zastupnika.
Mane volje su to što je ugovor ništetan kod školskog primjera ili šale, prividnog ugovora ili onog sklopljenog primjenom sile. Kod nesporazuma se radi o nepostojećem ugovoru (u ostalim slučajevima mane volje ugovor je pobojan).
Apsolutna nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe može biti razlog ništetnosti ugovora.
Što se tiče neodređenosti ili neodredivosti činidbe, ZOO predviđa iznimke od osnovnog pravila o neodređenosti ili neodredivosti činidbe (trgovački ugovori o kupoprodaji).
Ugovor je ništetan ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na jednu stranu da sklopi ugovor i ako je to druga strana znala ili morala znati (zadnja pretpostavka se ne traži kod besplatnih). Također, ništetni su oni ugovori koji nisu sklopljeni u propisanom ili ugovorenom obliku.
Znate li što je konvalidacija ugovora zbog nedostatka oblika? To znači da su ugovorne strane u cijelosti ili pretežitom dijelu ispunile svoje obveze iz ugovora (čl. 294. ZOO-a).Pretežiti dio kod kupoprodaje nekretnine primjerice znači da je kupac platio kupovninu, a prodavatelj istu predao u posjed kupcu.
Posljedice ništetnosti ugovora
Osnovna posljedica je povrat u prijašnje stanje, odnosno vraćanje primljenog temeljem ništetnog ugovora (davanje naknade u novcu kod nemogućnosti vraćanja).Vraća se ono što je stvarno primljeno, a stranka se ne može pozivati na odredbe ugovora koji je bez pravnog učinka.
Kada se daje naknada u novcu, obračunava se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, a kada se vraća novac kamata je kao kod stjecanja bez osnove.
Iznimka od pravnog stajališta VSRH je odluka u kojoj je zauzeto pravno shvaćanje da zastara nije mogla početi teći izvan pravila istodobnog ispunjenja (brisanje uknjižbe i isplata kupoprodajne cijene).
Kod pokretanja postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe.
Što je djelomična ništetnost?
Osnovno pravilo kaže da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost cijelog ugovora.
Iznimka postoji kada je cijeli ugovor ništetan i ako ne može opstati bez ništetne odredbe ili je ništetna odredba bila uvjet ugovora ili odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen (faktično pitanje).
Iznimka od iznimke kaže da će ugovor biti valjan ako je posljedica ništetnosti ustanovljena da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje (propisana cijena, veća kamata od dopuštene).
Nepoštene ugovorne odredbe
Opći zakon koji regulira materiju nepoštenih ugovornih odredbi (općih uvjeta) je ZOO, te se on odnosi na sve vrste ugovora. S druge strane, ZZP (Zakon o zaštiti potrošača) regulira materiju nepoštenih ugovornih odredbi u potrošačkim ugovorima.
Posebni propisi koji reguliraju sklapanje posebnih vrsta ugovora također izravno ili neizravno reguliraju problematiku nepoštenih ugovornih odredbi (npr. ZPK i ZEK).
Pretpostavke ništetnosti (nepoštenosti) prema ZOO su one koje kažu da je suprotno načelu savjesnosti i poštenja prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana, da je to na štetu suugovaratelja strane koja je sastavila ugovor (opće uvjete)ili je ugrožena svrha sklopljenog ugovora.
Odredba općih uvjeta ugovora je ništetna (nepoštena) ako su kumulativno ispunjene pretpostavke ništetnosti, bez obzira ako su opći uvjeti odobreni od nadležnog tijela.
ZOO u čl. 296. propisuje iznimke od mogućnosti primjene općih pretpostavki za utvrđenje ništetnosti općih uvjeta ugovora iz čl. 296. st. 1. ZOO (preuzete su iz Direktive 93/13).
Iznimke su ako je sadržaj odredbe preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, pri čemu je druga strana mogla utjecati na njihov sadržaj, ako je odredba o predmetu i cijeni ugovora i ako su te odredbe jasne, razumljive i lako uočljive.
Nepoštene odredbe općih uvjeta su one kada korisnik osiguranja ne prijavi osigurani slučaj uz odgovarajuću dokumentaciju, već odmah pokrene sudski spor, pa je tužba preuranjena, zatim pri isključenju obveze osiguratelja ako je štetni događaj nastao pri upravljanju vozilom bez propisane isprave ili kod gubitka prava na naknadu ili svotu osiguranja ako osiguranik neposredno nakon prometne nezgode ne osigura kontrolu svoje alkoholiziranosti.
Nepoštene odredbe potrošačkih ugovora
Lex specialis je ZZP koji regulira nepoštene (ništetne) odredbe potrošačkih ugovora.
Opća klauzula nepoštenosti (čl. 49. st.1. ZZP) je odredba ugovora o kojoj se nije pregovaralo, a uzrokovala je znatniju neravnotežu u pravima i obvezama na štetu potrošača, što je u suprotnosti s načelom savjesnosti i poštenja.
Faktično pitanje u svakom konkretnom slučaju, a kao pomoćno sredstvo postoji i lista potencijalno nepoštenih odredbi (čl. 50. ZZP).
Pitanje neravnoteže u pravima i obvezama
Što kada su pozicije stranaka različito strukturirane povodom istog pravnog pitanja u ugovornom odnosu? Tzv. „znatna neravnoteža” označava faktično pitanje u svakom pojedinom slučaju, a savjesnost i poštenje podrazumijeva u osnovi da obje strane vode računa ne samo o svojim interesima, već i o interesima druge strane.
ZZP sadrži presumpciju da se o pojedinačnoj odredbi potrošačkog tipskog ugovora nije pojedinačno pregovaralo, pa je teret dokaza suprotnog na trgovcu.
Izuzetak od mogućnosti provjere nepoštenosti ugovorne odredbe postoji ako je unesena zakonska odredba prisilne naravi ili odredbe i načela konvencija koje obvezuju RH.
ZZP isključuje mogućnost ocjenjivanja nepoštenosti odredbe o predmetu ugovora i primjerenosti cijene ako su te odredbe jasne, lako razumljive i uočljive.
Slučaj franak
Kao nepoštena odredba potrošačkog ugovora o kreditu, a time i ništetna, proglašena je odredba kojomje ugovorena promjenjiva kamatna stopa u skladu s jednostranim odlukama banaka.
Razlozi za takvu odluku VSRH su da su te odredbe ugovora bile potrošačima jasne i uočljive, ali iste nisu bile razumljive. Navedeni stav preuzet je na osnovu prakse suda EU.
Konverzija i konvalidacija ništetnih ugovora
Konverzija označava pretvaranje prvotno ništetnog ugovora u drugi valjani. Pretpostavke konverzije su da je to u suglasnosti s ciljem koje su stranke htjele sklapajući ništetni ugovor i da bi stranke sklopile taj drugi ugovor da su znale za ništetnost prvog (da su savjesne). Ništetni ugovor mora sadržavati sve pretpostavke za valjanost drugog ugovora (primjerice kupoprodaja – darovanje).
Konvalidacija kaže da je osnovno pravilo da ništetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane.Iznimka dolazi u slučaju da je uzrok ništetnosti zabrana manjeg značaja i da je ugovor ispunjen u cijelosti. Zabrana manjeg značaja je faktično pitanje koje tumači sudska praksa kada se zabrana odnosi na pojedinačni interes.
Postupovno-pravni aspekti isticanja ništetnosti
Zainteresirana osoba mogu biti stranke ugovora, slijednici stranaka, vjerovnici, založni dužnici, državna tijela ako štite javni interes, osoba s određenim pravnim interesom. Na ništetnost po službenoj dužnosti pazi prvostupanjski sud (ZOO), drugostupanjski s obzirom na odredbe o granicama ispitivanja prvostupanjske presude (ZPP), ali ne i revizijski sud (ZPP), osim ako primjenjuje ZZP.
Ništetnost se može isticati prigovorom i deklaratornim zahtjevom, a u odnosu na poništenje ugovora se radi o dva različita zahtjeva. Dakle, ovdje se radilo o ništetnosti ugovora, ali postoje ugovori koji su sklopljeni pod pretpostavkom pobojnosti i mogućnosti raskida, što je neka druga tema.
Autorica: odvjetnica Vesna Koški
Foto: Pexels, Unsplash