Rat u Ukrajini uzrokovao je strelovit rast cijene pšenice. Ovo je posebno problematično jer su upravo Ukrajina i Rusija među najvećim svjetskim izvoznicima pšenice. K tome raste broj zemalja koje, u strahu od nestašice hrane, zabranjuju izvoz pšenice i ostalih prehrambenih proizvoda. Sve ovo prati i strahovit porast cijena proizvoda kao što su suncokretovo i palmino ulje te gnojiva i žitarica.
Logično, postavlja se pitanje hoće li broj zemalja koje ograničavaju izvoz i dalje rasti i bitnije od toga, hoće li cijeli svijet zahvatiti nestašica hrane pa tako i Hrvatsku.
Nestašica hrane ne dovodi samo do oskudice i visokih cijena, već i do nereda te migracija
Šef europske diplomacije Josep Borrell već je u nekoliko navrata upozorio na globalnu nestašicu hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu. Istaknuo je da će se nestašica nastaviti, ali i to da će cijene hrane rasti. Ovo će biti poseban udar na socijalno ugrožene skupine, dok će sve socijalne skupine zbog visokih cijena hrane imati manje sredstava za obrazovanje i zdravstvo, a to će produbiti siromaštvo i nejednakosti.
Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi upozorio je pak da bi potencijalna nestašica hrane mogla dovesti i do nemira te migracija.
Borrell je stoga pozvao čelnike europskih zemalja da ne ograničavaju globalnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima. K tome će ovih dana na summitu u Bruxellesu šefovi država i vlada EU-a raspravljati o utjecaju na globalnu sigurnost hrane.
Pročitajte više: Može li se nestašica dječje hrane u SAD-u preliti i na nas?
Cijene će rasti, ograničenja će se povećati, ali nije sve tako crno
Hoće li i Hrvatska osjetiti nestašicu hrane, otkrila nam je Ana Marija Špicnagel Ćurko, naša članica te diplomirana agronomistica i konzultantica sa svjetskim iskustvom. Ana Marija u sklopu djelatnosti svoje tvrtke IPS konzalting pomaže klijentima iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora da dođu do EU sredstava pa nam je njezin komentar na ovu temu itekako bio potreban. Komentaru je pridonijela i Ana Marijina kolegica Dora Maričić koja je izvukla statističke podatke na temelju kojih nam je Ana Marija dala svoj osvrt na ovu temu.
“Posljedice rata u Ukrajini uvelike se osjećaju diljem svijeta, posebice u vidu poskupljenja osnovnih živežnih namirnica koje sadrže pšenicu, kukuruz i jestivo ulje. Rusija i Ukrajina su među najvećim svjetskim izvoznicima pšenice i mnogih drugih žitarica i uljarica te vidimo kako sve više zemalja zabranjuje izvoz pšenice, ali i nekih drugih prehrambenih proizvoda u strahu od nestašice hrane”, objašnjava Ana Marija.
Ona smatra da će se broj zemalja koje zabranjuju izvoz određenih prehrambenih namirnica i ograničavaju međunarodnu trgovinu istima u naredno vrijeme još povećati. Također smatra da će ova situacija potaknuti brojne zemlje na pronalaženje rješenja u vidu povećanja vlastite proizvodnje hrane i postizanja samodostatnosti u proizvodnji određenih poljoprivrednih kultura.
“Također, Rusija je i vodeći izvoznik gnojiva te se njegove rastuće cijene već uvelike odražavaju na globalnu poljoprivrednu proizvodnju”, dodaje Ana Marija.
Pravi trenutak da Hrvatska poveća vlastitu poljoprivrednu proizvodnju
Što se tiče Hrvatske, vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom ne pokriva niti polovicu potreba domaćeg tržišta za hranom. Ali je samodostatna u proizvodnji žitarica i uljarica. S druge strane, Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mesa, voća i povrća.
“Zbog velikog rasta ulaznih troškova (gnojiva, gorivo, zaštitna sredstva) rastu i cijene žitarica. Zbog toga domaći proizvođači nisu u dobrom položaju. Ali različite mjere i intervencije iz EU-a i Ministarstva poljoprivrede idu za tim da se pomogne proizvođačima i da oni ostanu u proizvodnji. Smatram kako je ovo pravi trenutak da Hrvatska poveća vlastitu poljoprivrednu proizvodnju, poveća stupanj samodostatnosti i osigura veću sigurnost u opskrbi domaćeg stanovništva hranom”, poručuje naša sugovornica.
Potrebno je naglasiti važnost održivih tehnologija u poljoprivredi
“Kako bi se prevladali globalni izazovi povezani s proizvodnjom i opskrbom hrane te postigla veća učinkovitost poljoprivredne proizvodnje, potrebno je naglasiti i važnost održivih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji, kao što je primjerice upotreba bio-gnojiva i digitalizacija proizvodnih procesa”, ističe Ana Marija.
Bio-gnojiva se proizvode iz različitih vrsta nusproizvoda poput: stajskog gnoja i biljnih ostataka biljne proizvodnje, ostataka hrane, mulja iz pročišćivača voda, nusproizvoda akvakulture i ribarske industrije i slično. Upotrebom bio-gnojiva smanjuje se ovisnost o mineralnim gnojivima. To je od velike važnosti za osiguravanje stabilne poljoprivredne proizvodnje zbog trenutne situacije uzrokovane ratom u Ukrajini.
IPS Konzalting sudjeluje kao partner na nekoliko europskih istraživačkih projekata koji se bave tematikom bio-gnojiva i oporavka nutrijenata iz sekundarnih resursa: FERTIMANURE, Nutri2Cycle i SEA2LAND.
Pročitajte više: Helena Virić Gašparić, CEO tvrtke Greener zna kako potaknuti razvoj hrvatske poljoprivrede! “Ozon je ono što nam treba!”
Digitalizacija poljoprivrede također ključna
Također, digitalizacija i upravljanje proizvodnim procesima uz pomoć moderne tehnologije imaju sve veću važnost u poljoprivrednom sektoru. Primjena digitalnih tehnologija ima potencijal značajno unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju te omogućiti poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije. Potonjim mogu značajno povećati svoju produktivnost.
“Digitalizacija poljoprivrede podrazumijeva primjenu tehnologija precizne poljoprivrede poput varijabilne aplikacije gnojiva i zaštitnih sredstava te drugih koncepata maksimizacije prinosa i optimizacije korištenja resursa. IPS Konzalting također sudjeluje i u provedbi europskih projekata čiji je naglasak na digitalizaciji poljoprivrede i poticanju poljoprivrednika na korištenje i implementaciju digitalnih alata u poljoprivrednu proizvodnju: FAIRshare i CAPTIVATE”, zaključuje ova stručnjakinja.
Foto: Canva
.
