Isplate neoporezivih naknada dobar su način kojim poslodavci mogu nagraditi i motivirati svoje radnike. Izmjenom Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika porezu na dohodak, što je na snagu stupilo početkom nove godine, povećane su pojedine naknade koje su izuzete od plaćanja poreza na dohodak.
Sanja Hlevnjak objasnila nam je koje su promjene, vezano uz neoporezive primitke koji se ne smatraju dohotkom, stupile na snagu s početkom 2024. godine, ali i koliko neoporezive naknade utječu na smanjenje prihoda od poreza na dohodak u državnom proračunu? Doznajemo i hoće li se isplata neoporezivih naknada negativno odraziti na mirovine fizičkih osoba?
Neoporezive naknade 2024.: tablica neoporezivih iznosa
Iznosi neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada definirani su čl. 7. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak. U nastavku donosimo cjelovitu tablicu.
Zlouporabom do utaje poreza. Odgovorni su i djelatnici
Isplate neoporezivih naknada svakako su dobar način kojim poslodavci mogu nagraditi i motivirati svoje radnike. No, kako u svemu, tako i u ovome slučaju dosta često može doći do zlouporabe, upozorava Sanja Hlevnjak.
Može se javiti, primjerice, situacija da poslodavac djelatniku isplaćuje minimalnu plaću iako je ugovorom o radu definiran veći bruto iznos. Ostatak do „punog neto iznosa” isplaćuje kroz „neoporezive naknade“.
“Ovdje pričamo o utaji poreza na dohodak te doprinosa”, upozorava Hlevnjak.
Takve situacije se, osim na državni proračun, negativno odražavaju na buduće mirovine fizičkih osoba, ali i na druga socijalna prava. Primjerice, prosjek plaće u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti.
“Ako uzmemo u obzir da sve veći postotak radne snage čine ljudi iz trećih zemalja koji ne razumiju jezik, a također ne poznaju zakonodavstvo i svoja prava, jasno je da će i u tome kontekstu sigurno još više dolaziti do zlouporabe”, smatra Hlevnjak.
Upozorava da odgovornost ne leži samo na poslodavcu već i na djelatnicima koji (ne)pristaju na rad kod poslodavaca koji čine prekršajna i kaznena djela.
Pročitajte više: Porezna reforma 2024. za poduzetnike znači – još troškova!
Državnom proračunu duguje se pola zagrebačkog proračuna
Kako bi bolje shvatili problem „manjka u proračunu“ (a nevezano uz samu zlouporabu neoporezivih naknada), trenutno je na „stupu srama“ Porezne uprave objavljeno 34.095 poreznih obveznika-dužnika. Oni državnom proračunu u porezima duguju više od 1,3 milijarde eura. To je, otprilike, polovica zagrebačkog proračuna za 2024. godinu.
“U obzir treba uzeti kako je stvarni dug zapravo puno veći, jer se podaci za pojedine porezne obveznike objavljuju samo ako su veći od 39.816,84 eura za pravne osobe, 13.272,28 eura za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, te 1990,84 eura za građane”, naglašava Hlevnjak.
Objašnjava da će neki iznosi svakako biti naplaćeni prisilnom naplatom Porezne uprave. Ipak, velik dio dugovanja zasigurno će ostati nenaplativ te otići u zastaru.
“Postoje, dakle, poduzetnici i ‘poduzetnici’. Dok prvi poštuju zakonodavstvo, podmiruju sve obveze i prema zaposlenicima i prema državi (ili barem nastoje podmirivati, ali ne mogu zbog loših rezultata poslovanja), postoji i druga skupina koja s namjerom čini štetu poduzetništvu, državnom proračunu, ali i samome kolektivu”, zaključuje stručnjakinja.
Foto: Canva / Privatna arhiva
