Koliko ste dana ove godine proveli na godišnjem odmoru? Jeste li se odmorili? Biste li željeli imati više slobodnih dana ili vam je ovo što imate i više nego dovoljno?
I dok većina zaposlenih u Hrvatskoj ima dvadesetak dana godišnjeg odmora tijekom godine, neke tvrtke u svijetu svojim radnicima ne ograničavaju broj dana koje mogu iskoristiti za odmor.
Godišnji kad god vam treba
Godišnji odmor ili slobodni dani nešto je o čemu ozbiljno razmišlja svaki zaposleni. Kada ga uzeti? Koliko dugo biti odsutan s posla? Hoće li ga šef ili šefica odobriti?
Najpoznatija tvrtka koja je uvela praksu neograničenog godišnjeg je američki Netflix. Ova internetska kompanija koja svojim pretplatnicima nudi mogućnost uživanja u filmovima i televizijskim serijama diljem svijeta još je prije nekoliko godina svojim zaposlenicima ponudila da samostalno odlučuju o tome kada će i koliko godišnjeg odmora i slobodnih dana koristiti.
Naime, otkrili su kako njihovi zaposlenici rijetko imaju fiksno radno vrijeme, već svoje poslovne zadatke rješavaju i tijekom vikenda i po noći. Pa onda, zašto bi imali fiksni godišnji odmor?
Stoga su u sklopu svog ‘Vodiča o kulturi slobode i odgovornosti’ istaknuli kako im zapravo ne trebaju pravila o godišnjem odmoru jer nemaju ni pravila o radnom vremenu.
Prema aktualnim podacima, oko 600 Netflixovih stalno zaposlenih mogu iskoristiti slobodne dane, odnosno godišnji odmor, koliko god žele i kad god žele, pod uvijetom da su obavili svoj posao i da njihovi nadređeni znaju kako stupiti u kontakt s njim.
Rezultati nisu izostali. Osim što su zaposlenici sretniji i fokusiraniji na posao, efikasniji su u odrađivanju svog posla.
Prednosti i mane slobodnog odlučivanja
Da ovakav način funkcioniranja tvrtke možda ima budućnost pokazao je i šef poznate tvrtke Virgin, Richard Branson koji je najavio uvođenje slične prakse i u Virginove podružnice u Velikoj Britaniji i SAD-u.
No, iako dobro zvuči, postavlja se pitanje – koje su točno prednosti i mane takvog načina rada i može li se politika slobodnih dana primijeniti na baš sve poslove?
Naravno, kao glavnu prednost navodi se činjenica da zaposleni mogu uzeti slobodne dane kad god to požele i njihovi nadređeni im to ne mogu uskratiti.
Osim toga, zaposlenici su motiviraniji, odmorniji i bolje raspoloženi.
Ali, realno gledajući, koliko biste zaista iskoristili slobodnih dana tijekom godine? Istraživanje koje je nedavno proveo portal MojPosao pokazalo je kako su Hrvati uglavnom zadovoljni sa svojih dvadesetak dana godišnjeg odmora godišnje. Najčešće tih dvadesetak dana iskoriste u nekoliko navrata. Ipak su Hrvati ‘prvaci’ u spajanju praznika.
Ako i ne iskoriste cijeli godišnji odmor to je zbog previše posla ili pritiska nadređenih.
Biste li zaista uzeli mjesec ili dva slobodno i otišli?
Neke djelatnosti jednostavno zbog prirode posla ne bi mogle tako funkcionirati. Primjerice, vozači javnog prijevoza, medicinske sestre u bolnicama, ali i poduzetnici.
Međutim, računovođe koji imaju nekoliko perioda u godini kada rade prekovremeno, a ostatak vremena samo kontroliraju što se događa mogli bi uzeti slobodno češće. Isto je i s drugim djelatnostima koje funkcioniraju kroz projekte ili u intervalima kroz godinu.
U tvrtkama koje su prihvatile praksu slobodnog određivanja godišnjeg odmora primijećeno je da ljudi bolje rade unutar timova. Međusobno se dogovaraju o tome kad će tko uzeti godišnji odmor i osiguravaju se da netko jednostavno ‘ne nestane’ kad je najviše posla. Nakon početne nervoze i straha da će biti sankcionirani jer su tijekom tjedna uzeli previše slobodnih sati ili dana, timovi najčešće pronalaze ravnotežu zahvaljujući kojoj bolje funkcioniraju i koja rezultira boljim poslovnim rezultatima i međusobnim odnosima u tim.
Onaj tko počne iskorištavati slobodu odlučivanja i izbjegava svoje obaveze ne samo da brzo postane nepoželjan suradnik unutar tima, već bude i otpušten. Jer nekog reda ipak mora biti kako sam poslovni proces i rezultati ne bi ispaštali zbog toga što je netko odlučio otići na odmor.
Mislite li da bi neograničeni godišnji odmor mogao zaživjeti i u Hrvatskoj?
Foto: 123rf