Po prvi puta u 228-godišnjoj povijesti Louvrea, žena će biti vodeća. Nova predsjednica Laurence des Cars povjesničarka je umjetnosti, a obnašala je predsjedničku ulogu u Musée d’Orsay i L’Orangerie u Parizu od 2017. godine. Službeno ju je ovog tjedna imenovao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Des Cars je kćer novinara i književnika, te unuka romanopisca Guya des Carsa, prenosi Women’s Agenda.
Stupiti kao žena na rukovodeće mjesto najpoznatijeg muzeja na svijetu nikako ne može proći ispod radara. Velika je to čast, ali i odgovornost, a mi smo se zapitali tko vodi najveće hrvatske muzeje i je li to još uvijek “muški svijet”.
Pročitajte više: Glavna urednica magazina Brend kultura Josipa Celinić poručuje brendovima da u sljedećoj godini budu hrabriji
Muzej suvremene umjetnosti
I odmah dobre vijesti! Prije nego što je imenovana za ravnateljicu MSU-a, Snježana Pintarić pet je godina radila u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba kao savjetnica za muzejsko-galerijsku djelatnost i zaštitu spomenika. Na mjestu ravnateljice je od (daleke) 1998., znači 22 godine, a njena uloga je posebno značajna otkad je MSU u novoj zgradi u Novom Zagrebu.
Danas, kao ravnateljica MSU-a pod svojom ingerencijom ima 39 djelatnika, od toga 10 kustosa, dvoje restauratora, četvero muzejskih tehničara i ostalih stručnjaka u računovodstvu, administraciji i tehničkoj službi.
Odvojili smo Muzej suvremene umjetnosti zbog toga što je trenutno najpopularniji i možda čak i najznačajniji za hrvatsku kulturu. I ponosimo se što ga vodi – žena vrhunskih predispozicija za to mjesto. No, je li u drugim muzejima tako?
Tehnički muzej Nikola Tesla
Još jedan od značajnijih muzeja, koji se bavi “tipično muškim” poljima u rukama je – žene. Markita Franulić u muzejskoj struci radi od 1997. godine i to kao dokumentaristica i viša dokumentaristica u Muzejskome dokumentacijskom centru (1997.-2012.) te kao ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla od 2012. do danas.
Svojim stručnim radom, stekla je stručno zvanje dokumentarist savjetnik, a u svojem je radu prošla put koji obuhvaća poslove od prikupljanja građe te njezine sistematizacije i interpretacije, koncipiranje i vođenja projekata, rad u stručnim tijelima, izrade elaborata i strateških planova i aktivno sudjelovanje u provedbi matične djelatnosti.
Kao ravnateljica jednog od najvećih i najznačajnijih muzeja u Hrvatskoj, ima iskustvo upravljanja muzejom i poznaje problematiku funkcioniranja i organizacije muzeja s tog aspekta. Aktivna je i u Hrvatskome muzejskom društvu za koje je prevela i uredila publikaciju Muzeološki plan kao jedan od temeljnih dokumenata odnosno smjernica za izradu muzeološkog plana prema relevantnoj svjetskoj literaturi.
U Tehničkom muzeju Nikola Tesla obavlja i stručne poslove kao što je vođene zbirke Kolin i fonda plakatoteke. Organizirala je i koordinirala niz izložbi i edukativnih programa. Osobito se izdvajaju njeni projekti povezivanja i znanosti i umjetnosti te projekt digitalizacije muzejske građe i dokumentacije. Nastojeći uspostaviti što širu suradnju Muzeja s ustanovama, udrugama, organizacijama i pojedincima različitih profila, u svojem je mandatu poveća vidljivost muzeja u javnosti kao aktivnog i inovativnog aktera kulture i zajednice. Impresivno!
Pročitajte više: Kako je Zorana Mihelčić pretvorila Šibenik u europsku plesnu destinaciju?
Muzej Domovinskog rata – Dubrovnik
Još jedna žena kao ravnateljica jednog od najznačajnijih muzeja – onih Domovinskog rata je Varina Jurica Turk. U prosincu 2020. Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku predstavio je svoj novi postav. Tematske cjeline, kako je tada objasnila ravnateljica, proširene su u uvodnim dijelovima događajima u Europi i Jugoslaviji koji su prethodili Domovinskom ratu te se na taj način otklonio, objasnila je, jedan od najvećih nedostataka kojeg su dosad imali u izložbi koje s godinama prerasla u postav.
Riječ je o kruni i cilju višedesetljetnog nastojanja i rada, a kako bi se izrekla istina o zbivanjima na dubrovačkom području tih krvavih 90-ih. S Juricom Turk često se provlače pitanja o vrednovanju Domovinskog rata u kontekstu hrvatskog društva, zašto i 12 godina nakon početka djelovanja još uvijek ne uživaju percepciju javnosti kao preostale gradske muzejske institucije? Pred njom je velik izazov.
Pročitajte više: Dragana Lucija Ratković Aydemir napustila javni sektor kako bi pokrenula tvrtku za kulturnu baštinu u Hrvatskoj
Žene na drugom mjestu?
Ipak, nije uvijek sve tako idealno, pa su tako žene, kada su u pitanju Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej u Zagrebu ili galerija Klovićevi dvori, Muzej krapinskog neandertalaca, itd., na “drugom mjestu”, odnosno pomoćnice su ravnatelja. Znači li to da žene i dalje u društvu imaju predispoziciju pomagati i voditi iz sjene? Ne. Ne želimo umanjiti važnost ostalih muzeja, ali ženama su povjereni MSU i Tehnički muzej, zbog svoje kompetencija i sustavnog zalaganja u svom području kroz čitavu karijeru.
Francuska je postavila des Cars i to je odjeknulo. Kod nas nije. Kao da sada Zapad treba učiti od nas, jer u našem mentalitetu očito ne postoje prepreke između “muškog” svijeta (Tehnički muzeji) i činjenica da je žena na ravnateljskoj poziciji.
Foto: Unsplash/Andrew Neel
