Od poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40 tisuća osoba. Svojom težinom nezadovoljno je čak oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u dobi od 15 godina, čime to postaje javnozdravstveni problem.
Prošlog je tjedna ta tematika okupirala brojne medije, a mi smo od mr. sc. Jelene Balabanić Mavrović, sociologinje, psihoterapeutkinje i voditeljice Centra za poremećaje hranjenja BEA, doznali što se krije u pozadini poremećaja hranjenja, što trebaju poduzeti roditelji kada primijete simptome te kako u svemu tome pomaže spomenuti Centar BEA.
Hrvatska u rangu s ostatkom svijeta po broju oboljelih
Iako brojka od 40 tisuća oboljelih od ovih teških poremećaja zvuči zastrašujuće, a svake je godine i u porastu, Hrvatska je u istoj kategoriji ostalih zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Procjenjuje se da je anoreksija prisutna kod 1 % stanovništva, bulimija kod 3 %, a nespecifični poremećaji hranjenja kod 8 do 20 % stanovništva. Kako napominje mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, nigdje ne postoje zabilježeni precizni podaci o broju oboljelih jer se tek manji dio njih uopće javlja u zdravstvene ustanove.
Ono što je vidljvo iz navedenih podataka jest to da se ovi poremećaji češće javljaju kod djevojčica i djevojaka nego kod dječaka i mladića. Međutim, stručnjaci ne znaju sa sigurnošću reći zašto je to tako, a ne pomaže ni to što se velik broj njih ne liječi. Najčešće bolest ostaje tajna koja polako razara živote mladića i djevojaka, a upravo je zato važno javno govoriti o prevenciji, simpotomima i liječenju.
Što su poremećaji hranjenja?
Pod poremećajima hranjenja podrazumijeva se skupina mentalnih poremećaja kojima je zajednički strah od debljanja te okupiranost hranom i tijelom, a dijeli se na anoreksiju, bulimiju i nespecifični poremećaj hranjenja koji uključuje i kompulzivno prejedanje. Bulimija i anoreksija najpoznatiji su poremećaji, a oba su usmjerena na kontrolu hranjenja kao način postizanja emocionalne razvnoteže i rješavanja drugih, puno dubljih pitanja i nezadovoljstava.
Voditeljica Centra za poremećaje u hranjenju BEA pojasnila nam je temeljne razlike među njima.
„Za anoreksiju je karakteristična pothranjenost što dovodi do tzv. Minnesota sindroma kada se zbog iznimne pothranjenosti mijenja psiha i ponašanje pojedinca pa osoba biva uhvaćena u začarani krug opsesivnih misli o hrani i mršavljenju. Kod bulimije osoba želi kontrolirati hranu unošenjem vrlo malog broja kalorija i izbjegavanjem obroka, no povremeno se događaju napadi prejedanja u kojima osoba konzumira vrlo velike količine hrane. Nakon napada prejedanja osoba se ‘čisti’, najčešće povraćanjem, no ponekad i ekstremnim vježbanjem, zloupotrebom laksativa, perioda posta i slično“, govori nam Jelena.
Roditelji moraju pratiti ponašanje i prehrambene navike svoje djece
Sve to dovodi i do vidljivih fizičkih promjena na tijelu bolesnika, no ponekad oni to vrlo vješto skrivaju. Ipak, primijetite li da vaše dijete često vas ili druge bližnje pita je li debelo, postaje opterećeno vlastitim izgledom i izgledom drugih ljudi, ako eksperimentira s dijetama, izbjegava određene namirnice i blagovanje s obitelji ili pak je vrlo razdražljivo, osamljeno i sve se više povlači u sebe, odmah reagirajte.
„Roditelji trebaju ostati što bliže svome djetetu, razgovarati o tome što se s njime događa, pomnije pratiti koliko dijete jede te ide li nakon obroka u kupaonicu ili neko osamljeno mjesto zbog mogućeg povraćanja nakon jela. Ako ustanove problem, slobodno neka se jave u Centar za poremećaje hranjenja BEA i zakažu termin u Savjetovalištu ili se za početak konzulturaju s liječnikom obiteljske medicine. Također, u Kliničkom bolničkom centru ‘Sestre milosrdnice’ u Zagrebu postoji opcija hitnog prijema u bolnicu za maloljetne pacijente sa simptomima anoreksije ili bulimije, što je dobro znati ako su simptomi zaista vrlo ozbiljni“, savjetuje Jelena.
BEA – prva i jedina hrvatska udruga specijalizirana za to područje
Osobama s poremećajem hranjenja i njihovim obiteljima s područja cijele Hrvatske nerijetko je prva adresa na koju se javljaju upravo Centar za poremećaje hranjenja BEA, trenutno jedina hrvatska udruga specijalizirana isključivo za područje poremećaja hranjenja. Udrugu je osnovala grupa entuzijasta koji su se i ranije bavili poremećajima hranjenja kroz druge organizacije i projekte promocije zdravlja. Jedna od njih bila je i Jelena.
„Radeći preventivne programe u školama, shvatili smo kako je poremećaj hranjenja težak problem s kojim se susreće sve više mladih, posebno djevojaka. Upravo smo zato osnovali organizaciju koja je specijalizirana samo za pružanje psiho-socijalne podrške oboljelima od poremećaja hranjenja i njihovim obiteljima“, nadovezuje se Jelena.
Kroz edukacije i radionice nastoji se pomoći oboljelima
Osim savjetovališta i upućivanja teških slučajeva na hospitalizaciju, Centar nudi i brojne edukativne radionice.
„Surađujemo s mrežom zdravstvenih ustanova u kojima rade vrsni timovi doc. Žaje u KBC ‘Sestre milosrdnice’, doc. Begovca i prof. Marčinka u KBC Zagreb i tim Dnevne bolnice za poremećaje u hranjenju u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, gdje se liječe punoljetne osobe. Što se tiče samog Centra, on nudi mogućnost uključivanja u grupe podrške (posebne grupe za adolescentice, studentice i mlade žene te žene s problemima u odnosu prema hrani zrele dobi) te u nutricionističku grupu koja provodi nutricionističke module programa KBT-E.”, pojašnjava Jelena
Centar BEA također je oformio i grupu podrške za roditelje, a moguće je i uključiti se u besplatne edukacije o metodi New Maudsley koja se fokusira na komunikaciju s oboljelom osobom. Redovito se održavaju predavanja o različitim temama vezanima uz emocionalni razvoj i predstavljanje životnih priča oporavljenih osoba te se provode i edukacije stručnjaka: psihoterapeuta, obiteljskih liječnika, profesora, nastavnika i stručnih suradnika u školama.
Ugošćuju se i ugledna imena svjetske scene koja se bave radom s oboljelima od poremećaja hranjenja pa su tako svoj doprinos već dali dr. Dalle Grave i prof. dr. sc. Janet Treasure. Ujedno je na hrvatski jezik preveden i prvi priručnik za samopomoć na našim prostorima „Kako izliječiti poremećaje hranjenja?“ dr.Dallea Gravea.
Koji je uzrok poražavajućih podataka o broju oboljele djece?
Centar BEA u suradnji sa zdravstvenim ustanovama čini sve kako bi pomogao oboljelima i njihovim obiteljima, no ne možemo se ne zapitati koji je uopće uzrok ovakvih stanja kod djece. Utječu li na to mediji ili pak opća nebriga o prehrani i zdravlju što u konačnici može dovesti do pretilosti, a time i nezadovoljstva vlastitim tijelom? Ili su u pitanju ozbiljniji emocionalni problemi?
„Pitanje pretilosti kod djece je sigurno javnozdravstveni problem, no važno je osvijestiti koliko smo uspješni u dosadašnjem načinu borbe protiv pretilosti. Istraživanja pokazuju kako zastrašivanje zdravstvenim posljedicama ili posramljivanje zbog prekomjernog jedenja ne dovodi do promjene životnog stila, već stvara dodatni emocionalni problem koji samo pogoršava početno stanje“, ističe Jelena.
Iako Jelena smatra da je promjena jelovnika dobra ideja za intervencije u većim kolektivima, poput škola i vrtića, na osobnoj razini potrebno je mnogo više rada kako bi se izbjegla pretilost. Ona pak sa sobom nosi nezadovoljstvo vlastitim izgledom, što može dovesti do poremećaja hranjennja, najčešće bulimije i anoreksije.
Ne pomaže ni slika koju nam svakodnevno serviraju mediji pa su posebno djevojčice i djevojke uvjerene da njihov izgled nije privlačan.
„Mediji nisu uzrok poremećaja hranjenja, no svakako doprinose stvaranju okruženja povoljnog za razvoj poremećaja hranjenja. Živimo u kulturi dijeta, vizualnih medija i photoshopa u kojoj pretjerani naglasak na izgled potiče nesigurnosti u adolescentskim godinama te često navodi na odlazak na dijetu. Odlazak na dijetu pak čak 18 puta povećava šansu da će mlada osoba razviti anoreksiju ili bulimiju, tako da je eksperimentiranje s drastičnim dijetama izuzetno opasno“, kaže Jelena.
Humanitarni koncert 5. ožujka u Lisinskom
Da bi borba protiv ovih nimalo bezazlenih poremećaja bila što uspješnija te kako bi se prikupila sredstva za pomoć onima kojima je to zaista najpotrebnije, Centar BEA pomaže u organizaciji humanitarnog koncerta „Tisuću žica“ u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Humanitarni koncert održat će se u nedjelju, 5. ožujka 2017., a nastupit će Hrvatski orkestar harfi pod vodstvom proslavljene umjetnice Marije Mlinar. Koncert organizira klub Zonta sa suradnicima, a prihod je namijenjen Dnevnoj bolnici za poremećaja prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan na Jankomiru.
Želite li dati svoj doprinost u borbi protiv bulimije i anoreksije, pridružite se ovoj hvalevrijednoj akciji.
Foto: privatna arhiva Jelene Balabanić Mavrović
