Praksa navođenja preporuka prilikom razgovora za posao nije ništa novo niti nepoznato. To je najjednostavniji način da potencijalni poslodavac dobije dodatne informacije o vašim znanjima i sposobnostima, ali i vama kao osobi. No, sve više poslodavaca, pogotovo onih koji se koriste “headhunterima”, vrši i takozvanu “pozadinsku provjeru”.
Provjera preporuka uobičajena praksa i kod nas
Osim što će kontaktirati osobe koje ste vi ponudili kao preporuke, istražit će i vaš profil na LinkedInu i pokušati pronaći dodatne kontakte koje bi mogli kontaktirati i pitati o vama.
Ova praksa je i kod nas uvriježena, od startup tvrtki do headhuntera.
“Kada ponekad radimo provjere ljudi i njihovih preporuka, kontaktiramo i one ljude koje su naveli da su radili s njima i preporučuju ih. Puno je lakše nekome napisati par lijepih rečenica, nego to reći u živo preko telefona. U tom razgovoru se preko sitnih znakova može otkriti koliko je pisana preporuka stvarno iskrena.” kaže Aco Momčilović, voditelj ljudskih resursa u tvrtki Rimac automobili.
Međutim, također ističe da kandidate dodatno provjerava i na druge načine, kod ljudi s kojima su radili, a nisu ih naveli kao preporuke ili kad osoba uopće nema preporuke. “Ako imate dovoljno veliku mrežu kontakata, možete doći do nekog poznatog gotovo u svakoj jačoj firmi u zemlji. Tada se mogu saznati također korisne informacije, preporuke ili upozorenja. Naravno, radi se o bivšim, a ne sadašnjim poslodavcima. Isto tako, za neke pozicije, radim provjeru prije nego što uopće pozovemo kandidata na razgovor. Kroz taj dio se zna dogoditi da uštedimo svoje vrijeme i usmjerimo se na kvalitetnije kandidate. Naravno, ne treba ni napominjati da sa svim komentarima treba biti oprezan jer su to najčešće subjektivni dojmovi, a tek u manjem broju slučajeva konkretne informacije koje se mogu uzeti u obzir bez rizika pogrešne interpretacije.
U svakom slučaju mislim da je dobro imati širi kontekst nečije karijere, ako za to postoji prilika. Ne treba zaboraviti niti da je taj proces dvosmjeran i da kako radi za pojedince, tako radi i za firme. Velik broj puta me nazovu prijatelji ili poznanici koji su pozvani u proces selekcije u neku firmu. Tada se raspituju i žele saznati dobre i loše strane firme, kakva je atmosfera, ljudi s kojima će raditi. Ja tu prenesem sve informacije koje su mi dostupne, naravno uz ogradu da ih je većina iz druge ruke i da je najbolje otići na razgovor i sam stvoriti dojam. Na osnovu tih informacija također mogu donijeti važne odluke o izboru nastavka karijere”, dodaje Aco Momčilović.
Dodatne provjere posebno su važne ako tvrtka traži osobu koja će popuniti visokopozicionirano mjesto unutar tvrtke. U tim su slučajevima u tvrtkama veoma oprezni i nerijetko traže usluge “headhuntera”.
“Kada se radi o popunjavanju pozicija na razini top menadžmenta potreban je poseban oprez prilikom provjere preporuka kako se ne bi ugrozio položaj kandidat na trenutnoj poziciji. Naime, do samog kraja procesa moguće je da jedna ili druga strana odustane od potpisa ugovora pa se takva provjera radi u završnoj fazi kada postoji usmeni dogovor o preuzimanju pozicije. Prema mom dosadašnjem iskustvu, usmena provjera preporuka obično služi samo kao potvrda vlastitih dojmova o kandidatu i obično se bitno ne razlikuje od vlastitih dojmova, ali ipak može donijeti neke dodatne podatke o kandidatu jer je van organizacijskog okruženja teško izmjeriti neka ponašanja ili stavove kandidata. U tom kontekstu mi evaluatori na provjeru gledamo kao na uvođenje dodatnog opažača u evaluacijskom procesu koji nam omogućuje statističko povećanje uspješnosti evaluacije”, pojašnjava Martina Jurković, direktorica tvrtke Jurković savjetovanja i partnerica međunarodne tvrtke za traženje talenata, Talentor.
Kako osigurati dobre preporuke?
Znači nije dovoljno samo osigurati dvije-tri preporuke od ljudi koji će sigurno o vama pričati u superlativima, već treba na to pripremiti i ostale. Kako?
1. Pobrinite se za besprijekornu reputaciju
Znate onu “nemojte paliti mostove”? To posebno vrijedi ako radite u relativno uskoj branši u kojoj se svi znaju. Nikad ne znate kad će netko kontaktirati vašeg bivšeg šefa, suradnika ili partnera i pitati o vama. Zato kad sljedeći put poželite dati otkaz, reći šefu u lice što mislite o njemu i izaći iz zgrade mašući srednjim prstom – radije nemojte. Možda će baš njegovo mišljenje odlučiti o tome hoćete li dobiti novi posao.
2. Obavite svoje istraživanje
Pokušajte predvidjeti koga bi vaš potencijalni poslodavac mogao kontaktirati. Pogledajte svoj LinkedIn profil i istražite imate li zajedničke kontakte s nekim iz tvrtke u kojoj tražite posao. Možda je voditelj ljudskih resursa s kojim ste razgovarali povezan s nekim od vaših bivših kolega s posla.
Pronađete li zajednički kontakt, javite se toj osobi. Budite otvoreni i recite da se natječete za posao u tvrtki u kojoj ona zna nekoga. Zamolite tu osobu da vas preporuči, ako ju osoba iz te tvrtke kontaktira.
3. Eliminirajte negativne kontakte
Uvijek postoji mogućnost da je među vašim kontaktima netko koga ne biste željeli da potencijalni poslodavac kontaktira. Bilo da se radi o osobi s kojom ste se razišli u lošim odnosima ili možda osobom koja je vaš trenutni poslodavac. Budite otvoreni i recite to tijekom razgovora za posao kad se dotaknete pitanja preporuka. Možete reći nešto poput: “Primijetila sam da ste išli na fakultet s mojim trenutnim šefom. Samo bi htjela napomenuti da on ne zna kako tražim novi posao.”
4. Ponudite dovoljno preporuka
Obično poslodavci traže tri preporuke, a želite li ih preduhitriti i spriječiti da sami “kopaju” i traže dodatne preporuke, ponudite im i više od toga. Možda će vam na početku karijere biti teško pronaći i tri osobe koje bi jamčile za vas, ali kako budete razvijali karijeru moći ćete navesti ne samo bivše poslodavce, već i ljude iz drugih tvrtki s kojima ste radili na različitim projektima.
Sastavite popis tih kontakata (preporuka) i napišite rečenicu-dvije o tome zašto je baš taj kontakt bitan za vas. Možda ste na nekom poslu bili osobni asistent nekome pa će ta osoba moći reći koliko ste organizirani i snalažljivi. Druga će osoba moći govoriti o vašem doprinosu rješavanju kriznih situacija. Prisjetite se što ste gdje radili i istaknite kontakte koji bi mogli biti ključni za dobivanje željenog posla.
I na kraju, budite iskreni i otvoreni. Jer ako pokušate nešto sakriti, potencijalni poslodavac će to vjerojatno otkriti, a to bi vas moglo skupo koštati.
Foto: 123rf
